Proteklog tjedna istekao je rok za prijavu na natječaj za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Jadranu i to za ukupno 29 istražnih polja. Kako je izvijestio ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak na natječaj se javilo ukupno šest investitora koji su iskazali interes za 15 istražnih polja.
Iz Vlade nisu htjeli otkriti o kojim kompanijama je riječ, tek su istaknuli ”kako je riječ o eminentnim i stručnim energetskim kompanijama i da je zadovoljan prvim krugom natječaja.”
Najavio je da će konačna odluka Vlade o odabranim ponuditeljima biti poznata do kraja godine, a pred kraj prvog kvartala 2015. godine trebalo bi uslijediti potpisivanje ugovora o podjeli eksploatacije.
Ravnateljica Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić istaknula je da je u utorak počela evaluacija ponuda, a dok ona traje ne može se službeno reći koje su se kompanije javile na natječaj. Dorić i Vrdoljak su pak istaknuli i da očekuju još interesa kompanija za istraživanje i eksploataciju plina i nafte u Jadranu te da su neke od njih najavile sudjelovanje u drugom krugu natječaja.
Nema Strateške procjene utjecaja na okoliš
Kako to obično biva Vlada se malo požurila sa postupanjem, pa su tako zaboravljeni neki ključni postupci koje je trebalo zgotoviti prije obećavanja Jadrana ikome.
– Smatramo neodgovornim i neozbiljnim što se nastavlja ova procedura bez da postoji Strateška procjena utjecaja na okoliš. O tome smo saborski zastupnik Branko Bačić i ja govorili u kolovozu prošle godine na konferenciji za novinare. Tada smo upozorili da nam je prihvatljivija eksploatacija plina od nafte, upozorili smo na opasnost blizine tih polja dubrovačkom području, na to da velike dubine na kojima se istražuje povećavaju opasnost te da sve to utječe na turizam kao prioritetnu granu gospodarstva – komentirao je ove najave iz Vlade župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić.
– Pozvali smo tada Vladu i zatražili da se uključi u ovu priču, prije svega jer granica na moru s Crnom Gorom nije definirana već je regulirana privremenim sporazumom iz 2002. godine. Više smo puta upozoravali, a sada je to kazao i predsjednik Vlade Milanović, da se radi o našem moru koje je veličine Korčule, a predmetom je koncesije i istraživanja koja vode u Crnoj Gori. Smatramo kako Vlada mora voditi računa o ovome i konačno trajno riješiti pitanje granice na moru. Po nama je to definitivno crta sredine u bokokotorskom zaljevu. Nužno je da Vlada zaštiti županijske i nacionalne interese te da obavezno konzultira regionalnu samoupravu i u ovom pitanju, što je do sada izostalo – smatra Dobroslavić.
Zeleni: Pilamo granu na kojoj sjedimo
Da Vlada nije pristupila ovoj problematici na razini na kojoj je trebala smatraju i ‘zeleni’.
– KLGB Srđ je Grad zalaže se za donošenje zakonske regulative koja će spriječiti uvoz i korištenje zastarjelih tehnologija u RH i poticati korištenje ekološki prihvatljivih i obnovljivih izvora energije. Osim toga, ekspolatacija nafte uz hrvatsku obalu Jadrana nije kompatibilna s turističkom orijentacijom regije, bez obzira je li riječ o ekskluzivnom ili ruralnom turizmu. Napokon, ukoliko do crpljenja nafte u hrvatskom dijelu Jadrana i dođe pritiskom međunarodne politike i krupnog kapitala, mimo iskazane volje naroda, uvjete eksploatacije mora odrediti RH na način da minimalizira potencijalne štete i rizike. Iz iskustva (INA, Garaža, Srđ…) znamo da to neće biti tako, stoga smo protiv naftnih platformi na Jadranskoj obali – poručili su na naš upit iz KLGB Srđ je Grad.
– Kod nas se inače pristupa upravljanju okoliša previše inženjerski. Moraju se primijeniti svi potrebni kriteriji, a to se ne radi. Odnos prema prirodi ima svoje zakonitosti koje se morjau poštivati, a jedna od osnovnih je da ne počinite promjene u prirodi koje su nenadoknadive – mišljenja je Ivo Lučić, jedan od istaknutijih hrvatskih ekologa.
– Druga razina na kojoj to moramo sagledati je da ne smijemo pilati granu na kojoj sjedimo. Moramo promotriti kako će to utjecati na životnu zajednicu i što će nam to dobro donijeti, a što oduzeti – ističe Lučić te dodaje kako se u svemu kao ključni obrazac postavljaju financije.
– Prvo su uništili cijelu industriju, zemlju pretvorili u veliku trgovinu, a sada na kapaljke davaju radna mjesta – kaže on te povlači paralelu sa ‘golfom na Srđu na kojem se radi istim principom.’
Mišljenje svojih kolega dijeli pak i Dušića Radojčić ispred Zelene Istre koja je zgrožena činjenicom kako je cijela procedura provedena na način na koji jest.
– Neshvatljivo je s kakvom je ležernošću Vlada pokrenula proces eksploatacije nafte u Jadranu odnosno koliko su zanemarene sve mjere predostrožnosti. Institucije nisu pripremljene za ovu zahtjevnu i rizičnu djelatnost, istraživanje se planira na gotovo cijeloj površini Jadrana te se daje mogućnost istovremenog započinjanja istraživanja na više istražnih polja – kaže Radojčić te dodaje kako je javna rasprava na stratešku procjenu utjecaja na okoliš završena 29. rujna.
– Kakva se to studija može napraviti u tako kratko vrijeme – pita se Radojčić.
Ministar: Nemam primjedbi
Koliko će Vlada imati sluha za navode ekologa i ostale zainteresirane javnosti pred potencijalno velikom zaradom od posla s naftom i plinom pokazuje se zapravo jasno iz postupka kojim se ustupa Jadran. Dovoljno je promotriti navode Ministra turizma Darka Lorencina koji u dopisu Ministarstvu gospodarstva navodi da nema primjedbi na Plan eksploatacije plina i nafte jer je ‘iz zemljovida razvidno da su granice istražnih prostora smještene na dovoljnoj udaljenosti od kopna i otoka unutar teritorijlnog mora RH, ne smetajući pritom nautičkom turizmu u smislu pristupa otocima i lukama’. Ministar se doduše ne osvrće na primjerice potencijalno prekrasan pogled s Banja na jednu naftnu platformu, uz prekrasnu aromu benzina u zraku. Miris novca je ipak prejak.