Prema novom prijedlogu Stečajnog zakona, predstečajne nagodbe više ne bi provodila Fina, već bi odluku o njihovu otvaranju i zatvaranju donosili sudovi. U postupku predstečajne nagodbe ne bi se mogao proizvoljno otpisati državni dug, već bi otpisu moralo prethoditi mišljenje Ministarstva financija koje bi vodilo računa o usklađenosti s pravilima državnih potpora i smjernicama politike državnih potpora, donosi Večernji list.
U raljama insolventnosti
Odluku o predstečajnoj nagodbi više ne bi mogli preglasavanjem donijeti veliki vjerovnici na štetu malih, nego bi se one koji ne pristanu na nagodbu izvlastilo u iznosu od 10 posto, dok bi 90 posto duga naplatili. Fina bi i dalje imala važnu ulogu u postupku, ali bi se svela na administrativnu u smislu prikupljanja svih podataka i njihove objave. Uvela bi se maksimalna transparentnost postupka, a sve objave bi se centralizirale na e–oglasnoj ploči suda. Važna novost je i izbor stečajnih upravitelja koji bi se odabirali nasumce. Samo bi iznimno sudac mogao odrediti drugog upravitelja, ali bi tu odluku morao obrazložiti i ona bi se objavila. Da bi se uopće došlo na listu stečajnih upravitelja, više ne bi bilo dovoljno položiti stručni ispit, nego bi se moralo pohađati tečaj i steći licenciju koja bi se obnavljala svake dvije godine.
Ovo je tek dio novosti u prijedlogu Stečajnog zakona koji je pripremilo Ministarstvo pravosuđa i o kojemu upravo započinje javna rasprava.
Zakonom se nastoji poboljšati aktualni postupak, ali se slijede i preporuke koje je početkom ožujka ove godine usvojila Europska komisija. Svojim preporukama i načelima EK nastoji odvratiti pažnju od likvidacije i preusmjeriti je na poticanje održivih poduzetnika i restrukturiranje u ranoj fazi. Insolventnost je problem s kojim se suočavaju sve zemlje Europske unije. Polovica europskih poduzetnika posluje kraće od pet godina, a svake se godine njih gotovo 200.000 suočava s insolventnosti, što 1,7 milijuna ljudi diljem Europe ostavlja bez posla. To znači da svaki dan oko 600 poduzetnika u Europi propadne. Pokazuje se, međutim, da poduzetnici uče na svojim pogreškama i u drugom pokušaju su uspješniji.
Unificirani obrasci
Projicirajući smjernice na Stečajni zakon, to bi značilo da će kriterij za otvaranje predstečajne nagodbe biti nesposobnost za plaćanje. Slikovito rečeno, voda je došla do nosa, a stečaj će se otvarati onda kada je prešla preko glave. Uz prijedlog za predstečaj i stečaj popunjavat će se unificirani obrasci kako bi bilo jasnije što se sve mora pribaviti. Svu će papirologiju prikupljati i objavljivati Fina. Kada dobije gotove podatke, sud će odlučiti o otvaranju postupka i odmah odrediti ročište. Ako se svi vjerovnici slože s planom, ročište se ne treba ni održati.
Prigovori i prijedlozi ići će preko Fine koja će ih objavljivati. Ideja je da se postupak vodi pismenim putem i da sve bude transparentno. Predstečajni postupak moći će trajati najviše 120 dana.
Ministarstvo pravosuđa nastojalo je zakonskim izmjenama ukloniti nedostatke aktualnih propisa koji su se javljali u praksi pa bi se tako u registru trgovačkog suda objavio i podatak je li podnesen prijedlog za otvaranje predstečaja. Sada se vidi samo to vodi li se stečaj, a vrijeme od prijedloga do odluke o stečaju bilo je siva zona u kojoj se izvlačila imovina.
Za poduzetnike je dobra vijest vraćanje mogućnosti poslovanja u stečajnom postupku. Razlučnim bi se vjerovnicima (oni koji su tražbinu unaprijed osigurali, poput banaka hipotekom) u slučaju stečaja obustavile ovrhe i oni bi se namirivali iz stečajne mase.
U stečaju bi se prodaja obavljala preko Fine, i to tako da bi se na prvoj dražbi tražila procijenjena vrijednost, dok bi na drugoj i svakoj idućoj cijena padala za 20 posto. Stečajni postupci više se ne bi morali objavljivati u Narodnim novinama, donosi Večernji list