Istraživanja pokazuju da jedna osobna dnevno proizvede čak 2 kilograma otpada, a prije samo pedesetak godina, ta količina bila je upola manja. Gotovo dvije trećine tog otpada moguće je reciklirati, a ostatak – reducirati.
Ako odvajate otpad u domaćinstvu, onda će vas zanimati činjenica koliko ste stvari mogli izbjeći u košu ili vrećama za smeće. U plastičnom otpadu čak jednu trećinu čine PVC vrećice i razne plastične folije, zatim PET boce i bočice koje nisu u sustavu povratne naknade te ambalaža od jogurta, sireva, šampona… U papirnatoj ambalaži čak 70 posto otpada čine novine i letci, dok kartonska ambalaža i tetrapak čine ostatak.
Kako smanjiti količine tog otpada?
Izbjegnite plastičnu ambalažu ili kupujte proizvode koje možete ponovno puniti. Iskoristite ih kao spremnike (za čavliće, čepove, gumice), ukrasite ih i ponovno upotrijebite za dom prije negoli ih bacite.
Papir možete iskoristiti na milijun načina – za umatanje poklona, izradu kutija za nakit, ukrasa za zid, igračaka za djecu ili ga, u konačnici, prodati i novac iskoristiti za dobro djelo.
Ideja je bezbroj – savjete potražite na Internetu, u udrugama za zaštitu okoliša i slično.
Iskoristite i sav bio otpad – ljuske od jaja, narančinu koru, talog od kave – sve to može biti dio komposta u vrtu koji će ujedno otjerati puževe.
Početak ekološkog načina razmišljanja počinje s pravim pitanjima, koje je nužno postaviti samima sebi.
Neka od tih pitanja su:
Treba li mi uistinu ta stvar/proizvod, koju kupujem?
Dolazi li u ambalaži koja se može lako reciklirati ili razgraditi?
Što ću s njom kada mi više ne bude trebala ili joj istekne rok trajanja?
Mogu li još na bilo koji način iskoristiti to što planiram baciti?
Koji su uvjeti zbrinjavanja predmeta koje bacam – hoće li završiti u zemlji, vodi, spalionici ili će se ponovno iskoristiti?
Postavite ova pitanja baš svaki put kada nešto kupujete ili bacate i vidjet ćete kako se količina opada koju proizvodite smanjuje. Ako ne znate otkud početi, a htjeli biste brinuti o okolišu, ovo su savjeti koje možete početi primjenjivati odmah.
Ne ostavljajte vodu da teče dok perete zube.
Ne vozite se automobilom na posao za udaljenost koju možete prijeći pješice.
Ugasite sva svjetla koja ne moraju biti uključena.
Koristite kućanske aparate koji troše manje energije.
Plastične vrećice zamijenite platnenima.
Ne bacajte staru odjeću i tekstil – napravite od njih nove odjevne predmete, torbice, jastuke i prekrivače, iskoristite ih za umatanje poklona ili ih darujte onima kojima treba.
Kad god je moguće, kupujte u velikim pakiranjima ili u ‘rinfuzi’, gledajući da ne morate često bacati ambalažu.
Svi plastiku koju možete, zamijenite staklenom ambalažom (šalice za kavu, čaj, posude za čuvanje hrane).
Birajte proizvode koji ne onečišćuju okoliš.
Maksimalno iskoristite sav biootpad – kao kompost.
Ostatak eko priče i savjeta možete pročitati na portalu Alternativa za vas.