U izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku tiskan je 52. broj godišnjaka Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku koji sadrži 19 novih radova.
-Ponuđena je prava lepeza tema, koje izviru iz povijesti, arheologije, klasične filologije, jezikoslovlja, književnosti, povijesti umjetnosti, ekonomije i političkih znanosti. Obilježavaju ih različiti metodološki postupci, nastali iz raznovrsnih vrela koja su ovom prilikom ravnomjerno podijeljena između materijalne baštine i pisanih dokumenata – piše u osvrtu Relja Seferović.
-Tipičan primjer je rad Valentine Zovko o metodama i tehnikama komunikacije između vlasti i diplomatskih poslanika, kao novi uvid u postupke dubrovačke diplomacije u prvoj polovici 15. stoljeća, s ciljem proširenja granica prema zaleđu i zaštiti tada postojećih – ističe i dodaje kako ‘jadranski odraz komunikacijskih izazova daju Lovro Kunčević i Domagoj Madunić, razmatrajući mletačke pokušaje da se zauzme Dubrovnik u vrijeme velikog potresa 1667.’
-Povezanost naše obale s gradom na lagunama pod okriljem Sv. Marka također ilustriraju Lovorka Čoralić i Maja Katušić, zastavši uz životopis pravog morskog vuka, Peraštanina Josipa Kolovića Matikole, kapetana mletačkih ratnih brodova s konca 18. stoljeća – navodi te se osvrće i na ženidbene ugovore među dubrovačkim Židovima ‘ketubama’ dodajući kako ‘Vesna Miović daje još jedan važan doprinos razumijevanju ove specifične zajednice koja je stoljećima imala važno mjesto u svakodnevici našeg grada’. Rina Kralj – Brassard pak potanko je istražila knjige troškova Kneževa dvora od 16. do 19. stoljeća. Relja Seferović piše o podjelama među klericima, razlikama u mišljenjima uz trajne napore vlasti Republike kako bi nametnuli vlastita gledišta koja su se osjetila prigodom obilježavanja jubilarne Svete godine 1550. Goran Cvjetnivić i Nella Lonza donijeli su rad o protutužbama u dubrovačkim kaznenim postupcima 18. stoljeća, dok užem području demografskih istraživanja pripada rad Ivana Madžara i Vlada Pavičića o demografskim obilježjima župe Orah na vrgoračkom području početkom 19. stoljeća. Oni, ističe Seferović, potanko analiziraju strukturu stanovništva da bi izabrano područje smjestili unutar opće slike demografskih procesa dijela kopnene Dalmacije.
– Važnost materijalne imovine za društveni položaj u izmijenjenim političkim prilikama ranog 19. stoljeća uočile su Ivana Lazarević, vodeći nas kroz antuninske kuće po popisu stanovništva iz 1817., te Irena Ipšić i Jasenka Maslek u zajedničkom radu posvećenom utjecaju pomorskog kapitala na razvoj Pelješca – dodaje. Branka Milošević i Nikolina Topić donose rezultate arheoloških istraživanja samostana Sv. Marije od Kaštela, te su obradile ulomke talijanske glazirane keramike, majolike ‘berettine’, tipiče za mletačko područje. Vinicije B. Lupis donio je rad o dubrovačkom moćniku glave Sv. Stjepana Ugarskog u Stolnom Biogradu u Mađarskoj, naglašavajući važnost kulturne razmjene i potvrđujući dokaz kvalitete dubrovačkih zlatarskih radionica’. Sanja Žaja Vrbica donosi rad o prvim dubrovačkim slikaricama s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće. Simona Delić pak usporedila je španjosku romancu s hrvatskom bugaršticom, upozorivši da se ‘metaforika hrvatske pjesme može pripisati utjecaju orijentalnog pjesništva’, a Tanja Brešan i Josip Galić obradili su ‘doprinose gramatike Pera Budmanija, koji je implementirao ilirsku tradiciju u svoj rad’.
– Zahvaljujući velikom naporu Irene Bratičević dobili smo važan katalog rukopisne ostavštine Ruđera Boškovića pohranjene danas u SAD-u, s više od devet stotina tekstova – naglašava Seferović. Marija Benić Penava donosi rad o malim industrijskim i manufakturnim poduzećima na našem području do kraja 1930-ih, dok u radu Franka Miroševića nastavljajući istraživati zbivanja na području Velike župe Dubrava tijekom Drugog svjetskog rata.
-Naposljetku, gotovo svakog stanovnika dubrovačko kraja i okolice mogla bi danas privući tematika koju su zajedno istražili Nives Vidak i Joško Sindik, analizirajući novinske napise o kupoprodaji nekretnina u staroj gradskoj jezgri od 1995. do 2006 – zaključuje.