Ministar obrane RH Damir Krstičević rekao je u petak u Dubrovniku kako se nada će se Hrvatski sabor ogromnom većinom glasova usvojiti Strategiju nacionalne sigurnosti te Zakon o sustavu domovinske sigurnosti opisavši ih kao ključne mehanizme za suprostavljanje svim ugrozama i rizicima.
Krstičević u Dubrovniku sudjeluje na konferenciji “Europska obrambena unija – između potrebe i mogućnosti“ koju organizira Ureda zastupnika u europarlamentu Tonina Picule, a ovom prilikom istaknuo je kako je zadaća Hrvatske da prati sva događanja te kroz sinergiju svih službi omogući sigurnost svojih građana.
Na upit koliko je hrvatska Strategija nacionalne sigurnosti usklađena s europskim standardima i direktivama, Krstičević je odgovorio kako mu je drago da je Strategija nacionalne sigurnosti napokon završena.
– Nakon 15 godina hrvatska Vlada je dokument poslala u saborsku proceduru i sljedeći tjedan bit će rasprava u Saboru. Nadam se da ćemo ogromnom većinom glasova donijeti Strategiju nacionalne sigurnosti, ali uz to i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti. To su ključni mehanizmi za suprostavljanje svim ovim ugrozama i rizicima – rekao je on.
Na upit kakva je suradnja s državama u okruženju, Krstičević je odgovorio kako je Hrvatska predvodnik te suradnje.
– Suradnja je ključna stvar, sigurnosna paradigma se promijenila. Ugroze i opasnosti su kompleksne, a mislim da je suradnja Hrvatske sa okolnim zemljama dobra. Na ovoj konferenciji su ministri obrane Crne Gore i BiH. Meni je drago da je Hrvatska predvodnik te suradnje i tu smo da razgovaramo i razvijamo sposobnosti koje su nam potrebne i sigurnosne politike. Bez sigurnosti nema ni turizma ni razvoja – rekao je on.
Na upit kako zaštititi Dubrovnik i jadransku obalu na kojoj se nalazi veliki broja stranih gostiju od primjerice napada kakvi su bili nedavno u Londonu, Krstičević je odgovorio kako ”ne postoji apsolutna sigurnost”.
– Apsolutne sigurnosti nema. Naše službe prate sva ta događanja, učimo na osnovu primjera svih ovih drugih koji se događaju po Europi. Tu smo da maksimalno odgovorno to spriječimo. Moramo ulagati u sigurnost i razvoj novih sposobnosti, još više se povezivati, dijeliti informacije, raditi potrebne analitike, procjene tako da osiguramo da se takve neke stvari ne dogode u našoj Hrvatskoj – rekao je on.
Tonino Picula rekao je nakon otvaranja konferencije kako je zajednička obrambena politika dugo vremena bila marginalizirana i uvjerljivo najslabija karika u procesu europskih integracija.
– Izbjeglička kriza je pokazala da institucije EU odlično odgovaraju na potrebe građana kada je sve u redu, ali u slučaju nenadanih šokova nam nedostaje mehanizama za kompenzaciju takvih problema. Pokazalo se ni da snaga solidarnosti koja bi treba proizaći iz zajedničkih akcija nije jaka. Nakon neuspjeha u nošenju s izbjegličkom krizom pojavio se terorizam koji je jasno podcrtao sve slabosti. Ne toliko europskog sustava koji je i bio slab nego nedostatka suradnje između država članica. Pokazalo se da manjka suradnja obavještanih službi, policijskih snaga čak i u okviru pojedinih zemalja. Sve je to razlog da se snažno podcrta snaga volje suradnje zemalja članica na području obrane i sigurnosti – rekao je on te dodao kako je Hrvatska jedina zemlja koja na svojim granicama ima čak tri države u različitim stupnjevima priključenjima EU, Srbiju, BiH i Crnu Goru.
– Naš je interes da se o obrani EU razgovara što kvalitetnije i što bolje. Dubrovnik je simbol entiteta koji se uspijevao kroz stoljeća usprkos raznim turbulencijama održati, a to je postigao zahvaljujući prvenstveno diplomaciji. Moderna sigurnost nije samo pitanje vojske i opreme nego su to socijalna, gospodarska, psihološka i energetska pitanja. Na konferenciji su ukupno tri panela na kojima se analiziraju propusti u kojima Europa nije reagirala dobro, situacija na jugoistoku Europe, te budućnost EU. Nadam se da će ovi Dubrovački zaključci nadići ovu konferenciju i da će ih se ugraditi u neke buduće mehanizme – rekao je Picula
Jedan od sudionika konferencije, stručnjak za sigurnost Vlatko Cvrtila osvrnuo se na sigurnosne rizike koji prijete Hrvatskoj tijekom turističke sezone.
– Rizik za napad na strane državljane u Dubrovniku i na obali svakako postoji, postoje i primjeri iz novije povijesti gdje su ciljani građani jedne države na teritoriju druge države kako bi se izazvao učinak koji terorizam želi, a to je svjetska pozornost i stvaranje straha. Republika Hrvatska je svjesna činjenice da u ljetnom razdoblju veliki broj ljudi dolazi na njezinu granicu i ulazi na teritorij i odmara se ovdje. To je potencijalno sigurnosna situacija koja može biti izazovna. To ne mora biti u smislu terorističkog napada nego bilo koja druga ugroza, od požara pa nadalje. Ako imate spoznaju, onda sigurnosno-obavještajni sustav radi na tome kako bi se to izbjeglo. Mi smo svjesni da bi bilo kakav incident koji bi bio vezan uz terorizam ili možda i izveden, značajno utjecao na percepciju Hrvatske kao sigurne destinacije kao godišnji odmor – rekao je Cvrtila te zaključio kako je naša sigurnost presudna komponentna kod nekih ljudi kada biraju svoju ljetnu destinaciju.