Župski glagoljski natpis – zvuči vam poznato? Ovaj vrijedan arheološki nalaz, inače najduži hrvatski glagoljski natpis iza Baščanske ploče pronađen je prije deset godina – 2007. godine i tada izazvao pravu senzaciju.
Kada su istraživači, pregledavajući groblje kraj crkve svetog Đurđa između Petrače i Buića otkrili ovaj vrijedan nalaz, nisu ni slutili kako će deset godina nakon on biti gotovo potpuno zaboravljen. Što se s natpisom dogodilo i gdje je on sad, odlučili smo provjeriti za ovaj broj DuLista.
Za početak, vrijedi se prisjetiti iznimne izložbe ‘Arheološka baština Župe dubrovačke’ otvorene 2009. godine u Kneževu dvoru, kojeg je organizirao Arheološki muzej u sastavu Dubrovačkih muzeja. Autori izložbe bili su kustosi Arheološkog muzeja dr. Zdenko Žeravica i Liljana Kovačić, te arheolozi Domagoj Perkić i Marta Perkić. Upravo na toj izložbi prikazan je javnosti i ovaj natpis, među svim dosadašnjim arheološkim nalazima na području Župe dubrovačke, a nakon same izložbe dr. Marica Čunčić, ravnateljica Staroslavenskog instituta u Zagrebu održala je predavanje pod nazivom ‘Glagoljski natpisi iz Župe dubrovačke i Konavala’.
U potragu za natpisom
Vratimo se još malo u povijest – 2007. godine ista vrijedna izložba je otvorena u zgradi Blagajne u Mandaljeni, danas prostora koji, nažalost, stoji zaključan, baš kao i vrijedni župski glagoljski napis. U potragu za njime krenuli smo u Dubrovačke muzeje, iz kojih smo dobili kratak odgovor na naš upit.
– Župski glagoljski natpis nalazi se u fundusu Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja, u okviru Ranosrednjovjekovne zbirke. Bio je izložen na povremenoj izložbi Arheološka baština Župe dubrovačke održanoj u Mandaljeni 2007., te nakon toga u Kneževu dvoru 2009. Planirano je njegovo izlaganje u okviru stalnoga postava Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja, za koji nam nažalost Grad još uvijek nije osigurao prostor – odgovorila nam je ravnateljica DUMUS-a Pavica Vilać.
Sličan odgovor dobili smo i od Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.
– Župski glagoljski natpis je nakon otkrića u arheološkim istraživanjima 2007. godine, upućen na restauraciju u restauratorsku radionicu Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika te je tijekom 2008. godine vraćen u Dubrovnik i pohranjen u Dubrovačkim muzejima. Arheološki muzej Dubrovačkih muzeja je 2009. godine uz potporu Ministarstva kulture i Općine Župa dubrovačka, organizirao izložbu ‘Arheološka baština Župe dubrovačke’ koja je u rujnu te godine bila predstavljena u Kulturno-povijesnom muzeju. Na toj izložbi predstavljen je i restaurirani glagoljski natpis zajedno s drugim arheološkim nalazima s područja Župe. Natpis je kao sastavni dio inventara arheološke zbirke muzeja trenutno pohranjen u muzejskom depou, jer još uvijek nije riješen problem stalnog postava dubrovačkog Arheološkog muzeja koji osim povremenih tematskih izložbi, nije u mogućnosti pokazati svoju bogatu zbirku – slično su nam kazali i Konzervatori, a ovaj odgovor zaista pokazuje kolika je šteta što nešto čime se možemo dičiti stoji daleko od očiju javnosti, te da se za možda najvrjedniji nalaz iz župskih krajeva ne može ništa učiniti osim ‘slijegati ramenima’ dok se ne riješi problem – s prostorom za izlaganje. Kakva šteta!
102 slova i 25 riječi
Detalji (s) ploče
Iz rada Marice Čunčić i Marte Perkić: ‘Hrvatski glagoljski natpis Župe dubrovačke iz 11. stoljeća’ u časopisu Slovo može se doznati kako se glagoljski natpis sastoji od 102 slova i 25 riječi dok primjerice Baščanska ploča ima 402 slova i 107 riječi. Natpis, širine 13 centimetara, bio je prekriven slojem kamenca, ali je restauracijom očišćen.