Nema ljepše stvari nego govoriti o remek-djelu svjetske književnosti kao što je Bijesni Orlando i naći načina da se on poveže s Piligrinom – rekla je dr.sc. Morana Čale na predavanju o hrvatskom bezumnom nasljedovatelju Ariostova Bijesnog Orlanda, Vetranovićevu Piligrinu, pod naslovom ‘Ja nisam onaj, što se, da sam, čini’ u petak u Znanstvenoj knjižnici.
– Bavim se vezom Vetranovićevog kratkog spjeva koji se tijekom hrvatske književne povijesti prilično podcjenjivao. Prvi koji je uočio vezu između Piligrina i Ariosta je Milorad Medini, ali on nikad nije obrazložio potanko kakva bi to bila veza, i jako mi je drago da se ovo predavanje uklopilo u Orlandovu godinu. Piligrin na najmanje dva načina, shematski govoreći, komunicira s Bijesnim Orlandom. S jedne strane tu je tema bezumlja, ludila i ludosti koja je karakteristična za 15. i 16. stoljeće. S druge strane Vetranović na svoj način preuzima tehniku kontaminiranja različitih izvora, prvenstveno učeći od Ariosta, ali ne samo od njega, kako se jedan izvor može preplesti s drugim izvorima tako da istodobno upućuje na više stvari – istaknula je.
Riječima ‘Ja nisam onaj, što se, da sam, čini’ u 23. pjevanju Anđelinovićeva prijevoda remek-djela Ludovica Ariosta, naslovni lik posljednjim znakovima prisebnosti priznaje da ga napušta razum. Tragičnim koliko i komičnim prizorima junakova ludila koji zatim slijede, na strukturalnoj prekretnici zapleta, Ariostov spjev u tradiciju pripovijedanja o potrazi srednjovjekovnih vitezova lutalica za ljubavlju i pustolovinama uvodi temu poteklu iz klasične književnosti, koja je ujedno u žarištu zanimanja mnoštva suvremenih humanističkih rasprava.
– Mislim da nema djela u svjetskoj književnosti tog razdoblja koja bi na takav način obrađuju temu bezumlja kroz Orlandovu mahnitost u Ariosta – naglasila je Čale.
Bolešću Ariostova viteza zarazio se s njim naoko neusporedivi protagonist i pripovjedač Vetranovićeva Piligrina. I njemu, naime, odbjegla pamet naruši ljudsko dostojanstvo, primoravajući ga da se dade u potragu za lijekom svojemu bezumnom stanju. Stoga se kratki spjev dubrovačkoga pjesnika može smatrati rijetkim hrvatskim prilogom dvojakoj renesansnoj temi ludosti. Čale je na predavanju razmotrila i zašto Piligrin nije isključivo ono što se čini da jest.
Inače, Morana Čale rođena je u Zagrebu 1959., i redovita je profesorica u trajnom zvanju te predaje talijansku književnost na Odsjeku za talijanistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dosad je objavila sedam autorskih knjiga i brojne književno-kritičke i književno-teorijske članke i studije u Hrvatskoj i inozemstvu. Uredila je, zajedno s drugim autorima, nekoliko zbornika međunarodnih znanstvenih skupova. Talijanski institut za kulturu dodijelio joj je 1993. godišnju nagradu za talijanistiku.
Đivo Glanz