‘Riječ Božja glagoljskim pismom ili o Slovu Konstantinovu’ naslov je predavanja koje je u ponedjeljak u Čitaonici Narodne knjižnice Grad održala prof. dr. sc. Milica Lukić.
– Glagoljica je misionarsko pismo koje poznaje svoga autora, a to je Konstantin Ćiril, i čije svako slovo svjedoči ono što svjedoči i cijeli sustav, a to je kršćanska vjera. Konstantin je zajedno s bratom Metodom postavio temelje slavenske kulture, slavenske pismenosti i književnosti, a zajedničkim imenom zovemo ih svetom braćom – naglasila je Lukić.
Ćirilometodska baština na hrvatsko je tlo došla već u 9. stoljeću i održala se u funkcionalnom smislu sve do sredine 15. stoljeća. Riječ je o pismu koje je stvoreno za prvi književni jezik svih Slavena. Glagoljica je svoje ime dobila tek u 19. stoljeću, a postoje dva tipa glagoljice – obla i uglata. Najpoznatiji hrvatski glagoljaški spomenik je Baščanska ploča koja pokazuje umjerenu oblost. Uglata je glagoljica najčešća u primorskim krajevima.
Lukić je istaknula kako je Ćiril u pismo utkao kršćansku poruku s namjerom da ono posluži kao sredstvo pokrštavanja, najprije moravskih, a onda i svih ostalih Slavena. Jedna od poruka tog pisma glasi ‘Ja koji poznajem slova, ja koji sam spoznao Boga kažem da je dobro živjeti na zemlji veoma’. Riječ je o pismu koje postaje simbolom kršćanstva i njegovo prvo slovo grafičkim oblikom predstavlja temeljni znak kršćanstva, a to je križ.
Spomenula je i kako glagol ‘sloviti’ koji znači govoriti, neki jezikoslovci dovode u vezu s imenom ‘Slaveni’, odnosno ‘oni koji slove’, ‘koji se mogu jezikom razumjeti’.
Glagoljična se azbuka (abeceda) sastoji od 38 grafema ili znakova. Lukić je na primjeru nekoliko odabranih, karakterističnih slova, pokazala kako je, uz poznavanje njihove ‘stare vjere’ koja ‘spava’ u podtekstu glagoljičnih pismena, riječ o pismu stvorenom za kristjanizacijske svrhe – utvrđivanje i širenje kršćanstva među Slavenima.
Ovo predavanje je u sklopu programa Dubrovačkih knjižnica kojim se nastavlja Mjesec obilježavanja hrvatskoga jezika.
Autor fotografija: Vedran Levi