Povodom obilježavanja 150. obljetnice utemeljenja hrvatskog domobranstva Udruga ratnih veterana Hrvatske, Hrvatski domobran – ogranak Dubrovnik prisjeća se 5. prosinca 1868. kada je Hrvatski sabor usvojio Zakon o domobranstvu kao dio Hrvatsko-Ugarske nagodbe i zakonskog sustava Austro – Ugarske monarhije čime su vidljivo povećana hrvatska prava i iznova naglašena hrvatska državnost.
Tim povodom, u Kazalištu Marina Držića upravo danas održala se Svečana akademija, na kojoj su sudjelovali brojni dragi gosti, članovi domobrana, predstavnici gradske i županijske vlasti, mediji… Uvodnom riječi, te ‘Proslovom o domobranstvu’, obratio se prisutnima Željko Kulišić, predsjednik Udruge Hrvatski domobran Dubrovnik, istaknuvši kako je upravo 2018. godina domobranstva.
– Odluka je izraz poštovanja prema generacijama onih koji su časno služili kao članovi regularne vojske onodobnih i ovodobnih međunarodno priznatih država. Povijest domobranstva je jedinstveni primjer nacionalnog ponosa i slave, tuge i progona, patnje i pogibije. Uspona. Bez padova. Zabrana, zbog mržnje. Mržnje, zbog straha. Straha, od Hrvata. Straha od vojnika koji je samo branio granice svoje Domovine. U miru, više nego u ratu. Ovdje mogu napomenuti i jedan kuriozitet, domobrani su tijekom svoje duge povijesti čuvali domove i domovine četiriju država. Austrougarske, Kraljevine, Nezavisne države i Republike Hrvatske – istaknuo je Kulišić, odvevši prisutne na zanimljivo putovanje do 1868., ali i današnjeg datuma prije točno stotinu godina, podsjetnik na tužnu obljetnicu ‘Prosinačkih žrtava’ i na prosvjed domoljuba u Zagrebu, koji je ugušen ubojstvom dvadesetak domobranskih pitomaca, koji su se protivili ulasku Hrvata u neželjenu i neprirodnu zajednicu sa Srbima i Slovencima, Kraljevinu SHS, preteću prve Jugoslavije.
Pri tom, poseban osvrt dao je na 6. prosinca 1991., kada je šačica odabranih dubrovačkih branitelja pobijedila daleko nadmoćnije neprijatelje i preokrenula tijek rata, te zaustavili ‘samo’ brojčano nadmoćnije agresorsku jugovojsku, čime je utrt put neponovljivoj pobjedi nad srbočetničkoj i crnogorskoj agresiji, a sve je kulminiralo početkom 1992. godine i međunarodnim priznanjem neovisne i samostalne Republike Hrvatske.
– Tko se ne bi sjetio Odluke prvog hrvatskog predsjednika dr Franja Tuđmana, o osnivanju Hrvatskog domobranstva, koje se također zbilo u prosincu, točnije 22. 12.1991. godine, što je bilo treće rađanje hrvatskog obrambenog vojnika, časnog domobrana – naglasio je dalje, dodavši kako je današnja generacija članova udruge privilegirana, jer ‘su sudionici obilježavanja tako velike i sjajne obljetnice’.
– Današnje djelovanje uglavnom se svodi na utvrđivanje istine o jugokomunističkim zločinima počinjenim tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. Naš rad trajni je memento ubijenima, a budućim mlađim generacijama pouka i podsjetnik na patnju i stradanja kojima je bio izvrgnut hrvatski narod u svojoj prošlosti. Ogromne ljudske žrtve sve nas obvezuju na neprekidno istraživanje novih i neoznačenih grobišta tisuća domoljuba koji su utkali svoje živote u temelje neovisne i samostalne Republike Hrvatske. A zločini na dubrovačkim gubilištima potkraj 1944. godine bili su uvod, a ubijeni na Orsuli, Daksi, Boninovu, Montovjerni, Jakljanu, Mljetu, Vraninama, Bultini i Šibalovim nogama na Korčuli, bili su ‘komunistički obrazac’ za partizanske zločine počinjene 1945., i kasnije, na stratištima Macelja, Jazovke, Bleiburga i Križnih puteva Hrvata od Slovenije do Makedonije, od Crnog mora do dalekog Sibira – dio je Kulišićevog govora, u kojem je posebno naglasio i sva djelovanja u 2018. godini, ali i svim članovima i simpatizerima, današnjim gostima i dragim uzvanicima u povodu velikog jubileja, iskreno čestitao i zahvalio na dolasku, uz poznati domobranski pozdrav: ‘Za Hrvatsku uvijek!’.
Inače, svi uzvanici na ulazu u teatar dobili su obljetničku knjigu o stotinupedeset godina domobranstva, koja je sažetak-djelić burne prošlosti u proteklih stoljeće i pol. S tolikim brojem godina rada, a još više godina zabrane djelovanja ne može se požaliti, a niti podičiti, niti jedna udruga u Europi, istaknuto je ove srijede.
Prisutnima se obratio i gradonačelnik Mato Franković.
-Što znači hrvatski domobran? Hrvatski domobran je onaj koji brani svoj dom, koji ne napada tuđe, ne želi nešto tuđe nego isključivo brani svoj dom. Zar nisu svi branitelji u trenutku ključne obrane 6. prosinca bili upravo hrvatski domobrani? Jesu i zato je normalan slijed da danas imamo u okviru programa obilježavanja Dana dubrovačkih branitelja i obljetnicu 150 godina hrvatskog domobranstva. Nije uvijek lako bilo biti Hrvat, a još manje je bilo lako biti domobran. Godinama biti proganjan samo zato što voliš svoju domovinu, samo zato što voliš svoju Hrvatsku, nije bilo lako. Međutim i to vrijeme je iza nas, ali ga nikad ne smijemo zaboraviti. I zato čestitam našim domobranima na njihovom trudu i svemu onome što rade i u istraživanju još uvijek nepronađenih brojnih žrtava komunističkog režima koji negdje počivaju, ali im njihovo grobno mjesto nije označeno, nisu dobili onaj mir koji su u konačnici trebali dobiti – rekao je Franković istaknuvši kako se sjećamo svih onih domoljuba koji su dali svoje živote poput gradonačelnika Dubrovnika koji je strijeljan na Daksi bez suda, bez ikakvog dokaza.
-Samo je odveden jer je par dana prije postao gradonačelnik Dubrovnika. I zbog toga je smetao. I danas treba jednako znati biti domobran. Braniti dom danas nije nositi pušku, pucati na bilo koga, obraniti se. Braniti dom danas je voditi politiku koja će zadržati naše mlade u RH, i koja će vratiti sve one koji su pošli u Irsku, Njemačku ili negdje drugdje. I zato bih se želio prisjetiti i prvog hrvatskog predsjednika dr. Franja Tuđmana. Ovo je jedna od povijesnih figura, a budućnost će pokazati i sigurno ćemo ga slobodno moći nazivati ocem moderne domovine Hrvatske. Često mu se spočitavalo je li dovoljno velik Hrvat. Međutim, svojom mudrošću i pameću je doveo do toga da danas imamo neovisnu i slobodnu Hrvatsku. I to nikad ne smijemo zaboraviti – rekao je gradonačelnik napomenuvši kako se domovina voli srcem, a vodi mudrošću.
Program, sazdan u nekoliko točaka, obuhvatio je i ostale zanimljive i prigodne teme – iznimno zanimljivu povijest domobranstva, storiju o kipu ‘Željeznog domobranca’, svečano predstavljenog 2. veljače 1916. pred Lužom, kipa koji nosi imena svih vrijednih donatora na sebi. Uz melodičnu pjesmu Klape Kaše, posjetitelji su imali priliku čuti i predavanje doc. dr. sc. Ante Nazora, ravnatelja Memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, ‘Domobranstvo u Domovinskom ratu’, a kao posljednju točku programa članovi Upravnog odbora Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran Dubrovnik, donijeli su Odluku o dodjeli prigodnih Zahvalnica u povodu obilježavanja 150.-te obljetnice Hrvatskog domobranstva zaslužnima. Oni su:
Grad Dubrovnik
Dubrovačko neretvanska županija
Dubrovačka Biskupija
Općina Konavle
Općina Župa Dubrovačka
Općina Dubrovačko primorje
Općina Ston
Općina Mljet
Općina Lumbarda
Hrvatski domobran, ogranak Omiš
Muzej Domovinskog rata Dubrovnik
Društvo prijatelja dubrovačkih starina
Tonći Bitanga, vl. restorana „Kopun“
Damir Kukavica, slikar
Slobodan Begić, prof. violine i dirigent
Tomislav Žerovnik, prof. gitare
Nena Čorak, prof. klavira
Denis Ajduković, prof. kontrabasa
Mirjan Bukmir, operni pjevač
Božo Ćupić
Pero Matuško, obrtnik
‘Adriana’ vl. Niko Miljas i sinovi d.o.o.