Nakon izvedbi „Ledenog mjeseca“ u scenskoj prilagodbi Vlatke Vorkapić na brodu na pučini, u sklopu programa „Pisci na Igrama“ organiziran je i razgovor sa slavnim francuskim autorom i filozofom Pascalom Brucknerom, 30. srpnja u atriju palače Sponza.
Razgovor je vodio Dražen Katunarić, član Upravnog odbora Hrvatskog društva pisaca i vrsan poznavatelj djela ovog francuskog pisca, koji je naglasio postojanje srodnosti među „Frančezima koji prohode“ kroz Grad ovog ljeta na Igrama. Djela Pascala Brucknera i Michela Houellbecqa međusobno komuniciraju, što su oni koji su gledali obje predstave, mogli vidjeti. Nedavno izvedene „Elementarne čestice“ Michela Houellebecqa komuniciraju s „Ledenim mjesecom“, a ono što je zajedničko obojici autora koji su takozvani transpisci je to da ih zanima granična zona umjetnosti. Bruckner ne prilazi ljubavi izvana kao moralist, nego iznutra pokušava spoznati njezinu tajnu i kako funkcionira suvremeni par. Prema Bruckneru za suvremeni par postoje dvije osnovne potrebe: potreba za sigurnošću i potreba za pustolovinom.
Upitan o romanu prikazanom na Igrama Bruckner je rekao kako „Ledeni mjesec“ jest dijelom autobiografsko djelo, za njega na neki način u funkciji istjerivanja đavla.
– Primijetio sam da dolazi do sličnih odnosa u mom životu s jednom djevojkom, tako da je to za mene bio jedan oblik istjerivanja đavla. Sve proizlazi iz obitelji i utječe na naše odnose, a ja sam osjetio jednu dozu agresivnosti s kojom sam se u pisanju susretao na terapeutski način – kazao je Bruckner.
– Bio sam u Dubrovniku 70-ih godina i turistički uživao u njemu, u suncu, moru, razgledavanju grada i jako mi se svidjelo. Međutim sada je Dubrovnik postao žrtva svog uspjeha, kao i Pariz gdje ne možete sresti lokalnog čovjeka na ulici. Pitam se gdje su lokalni ljudi? Sve je puno stranaca, svi su jednako obučeni i jednako se ponašaju, a Dubrovnik je jedinstveni kao takav i trebao bi moći nametnuti neka svoja pravila. Treba poraditi na zaštiti nekretnina. Sve je prilagođeno konzumerizmu. Turizam je u načelu dobra stvar no koliko ima dobrih strana toliko ima i negativnih. Nije to slučaj samo u Dubrovniku već npr. i u Španjolskoj. Dubrovnik je jedinstven i on je festival. I kao takav bi se trebao predstavljati jer trebamo pravila i duhovne vrijednosti poput Dubrovačkih ljetnih igara. – odgovorio je Bruckner na pitanje iz publike o impresijama o Gradu danas.
Uz Andréa Glucksmanna, Bernarda-Henrija Lévyja i druge, Pascal Bruckner pripada krugu tzv. „Novih filozofa“ koji su se u Francuskoj pojavili na sceni 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća raskidajući sa socijalizmom i marksizmom, također kritizirajući Jeana-Paula Sartrea i poststrukturalizam. „Ledeni mjesec“ drugi je njegov objavljeni roman, 1981. godine, no možda i najpoznatiji, čijoj je popularnosti svakako doprinijela ekranizacija redatelja Romana Polanskog. Bogat i cijenjen je Brucknerov esejistički opus u kojem se izdvajaju „Jecaj bijelog čovjeka“, „Napast nedužnosti“, „Bijeda blagostanja“, „Tiranija kajanja“ i „Paradoks ljubavi“. Tema dekadentnih ljubavnih odnosa, ispunjenih nastranošću, egoizmom, koji pokazuju još jednu rupu u našoj civilizaciji koja je, u ime javnih i intimnih sloboda, oslobodila egoizam i zatrla sposobnost sjedinjenja, nepresušna je za Brucknera, kao i druge aktualne teme koje zaokupljaju suvremenog zapadnog čovjeka – globalizacija, odnos američke i europske kulture rada i stvaranja, kapitalizam i odnos prema zemljama u razvoju, bogatstvo, siromaštvo, pohlepa i škrtost.