U Gradskoj vijećnici počele su konzultacije vezano za aktualne izmjene PPU i GUP-a.
– Razlog ovog sastanka jest što je predlagač promjena prostornih planova objavio da će doći do javne rasprave malim oglasom u lokalnom tjedniku, o tome su znali osim struke mi vijećnici, a građani Dubrovnika su o tome mogli znati vrlo malo. Svima je jasno da laik ništa iz ovoga ne može razumjeti i ne može pojmiti što se događa s gradom prema tim prostornim planovima. Stekao sam dojam da je cijeli Grad pretvoren u građevinsko zemljište, a i dijelovi Petke su pretvoreni u građevinsku zonu. Gradu i IGH je stalo što prije ovo progurati iz tko zna kojih razloga – rekao je uvodno Igor Miošić.
– Sve je ovo čudno i manjkavo. Nisu prikazane sve karte, osobito karta prometa koja je najvažniji dio plana. Gradonačelnik je imao svoju viziju za rješenja prometa koji nisu dio ovog prijedloga izmjena i dopuna GUP-a. Nastala je opća zbunjenost, pitanje je što će ove promjene donijeti za grad, hoće li se prijedlozi prihvaćati na Vijeću kao amandmani. Ovaj plan se ne donosi pod oznakom hitno već je važno da se on raspravi jer u pripremi novi Zakon o gradnji. Ovaj plan je krpež – krpež. Odavno je napravljen prvi GUP, zastario je, ne odgovara današnjem vremenu i potrebama Grada. To je opće gledanje. Prostorno planska dokumentacija ovog ranga je neobično važna i određuje nam život za slijedećih dvadesetak godina. Ljudi ne mogu pojmiti ove stvari, već kad se stvari počnu realizirati, oni počinju biti svesni onoga što se događa. Bitno je i educiranje građana da se zna što je to što će se predložiti urbanistima i planerima da se radi. Treba imati razvojne strategijske planove, a kroz faze donošenja plana postupak mora biti u potpunosti transparentan, a ne da se plan donese, objesi i to je to. U prosincu prošle godine Vlada je donijela smjernice za izradu planova u kojima se nalaže transparentnost – rekla je arhitektica Svjetlana Jelavić.
Inženjer Željko Polović istaknuo je kako Dubrovnik nema rješenja za promet.
– Trebalo bi napraviti analizu postojećeg stanja, da svaki dio grada mora imati dvije ulazne i dvije izlazne ceste radi zastoja prometa, posebno za Ploče i Lapad gdje imamo puno hotela. Moramo znati koliko će za 10, 20 godina, kad dođe Dalmatina, biti vozila u Gradu. Ja sam Ilijinu glavicu riješio u devet smjerova, a oni neće o tome ni da razgovaraju, a u nas se zgrade rade i rješenje prometa će u budućnosti biti skuplje. Nemamo plan i rade se provizorni planovi pa imamo skup slabih rješenja. Trebalo bi spasit grad jer je stanje kritično – istaknuo je Polović.
– Gledala sam građevinske parcele i zelene površine. S jedne strane imamo strogo zaštićenu zelenu površinu, a na drugom planu imamo tu novu građevinsku površinu. Hoće li na tom kvadratu išta ostat zeleno? Riječ je primjerice o prostoru iza FINA-e, to jest Zakladi Mihanović ili prostoru iza Konzuma gdje su stari dubovi. Hoće li se gradit od-do, poput zgrade Atlantske da nema okolo zelenog područja? Tamo gdje je Zaklada Mihanović, ucrtana je građevinska parcela, a na zelenom planu ucrtana je strogo zaštićena površina – istaknula je jedna sugrađanka svoju nedoumicu.
– Za zakladu Mihanović nije mi ništa jasno. Gradonačelnik je rekao da će otkupiti čestice. No ne zna se što će tamo biti. Ovo je ponovljena javna rasprava izmjena GUP-a a ona ne trpi izmjenjeni plana već je za to potrebna kompletno nova procedura – odgovorila je arhitektica Svjetlana Jelavić.
– Dio šume na Montovjerni bio je šumski pokrov i 2008. temeljen toga oborili smo građevinsku dozvolu, a nešto kasnije kad smo se opet žalili Ministarstvo je reklo – to nije šuma! U ovom planu promijenio se URBOS pa sam se šokirao kad sam vidio IGH. Neke informacije govore da se URBOS povukao zbog pritisaka jer nije želio progurati neke lobije. URBOS je baratao s brojem od 35 000 stanovnika Dubrovnik. Gradonačelnik je rekao da je sada riječ o 40 tisuća stanovnika i da planira dovesti još 10 tisuća stanovnika u grad. Ministarstvo je definiralo međe koliko se Dubrovnik može širiti. Ključan je parametar zvan KIS – Koeficijent izgrađenosti kaže da na parceli od tisuću kvadrata možete pokriti tristo kvadrata. I kroz taj parametar izgrađenosti podvukle su se rupe pa vi možete izigrati parcelu, pa ako je bila velika zelena, može postati velika betonska. Primjerice, DPU Solituda definirao je da se tamo može izgraditi u mjerilu 1:5 . Tu zona iz niske granje prelazi u višu gradnju. Ako je bila niska gradnja to znači da je ona imala prizemlje, jedan kat i potkrovlje, ali ako prijeđete u višu, možete nadodati drugi i treći kat, pa na malim kućama dodate još dva kata i ustupite investitorima pravo gradnje. Posljedice su da svaka stambena jedinica i stan moraju imati dva parkirna mjesta. Sada se može dogoditi ako iskoristite maksimalno proširenje te možete doći do šest parkirnih mjesta. Uzročno-posljedična veza očitovat će se na dubrovački promet – odgovorio je građanin Mato Brnjić. On se osvrnuo i na probleme vezane za turizam.
– Profesor Đukić je objavio rad o utjecaju turista na staru gradsku jezgru. Tako smo 2001. imali turiste koji su se zadržavali više dana, i one galopirajuće, s kruzera. 2007. bilo je za 30 posto više ovih galopirajućih. URBOS tu studiju nije uzeo u obzir kad se donosio GUP 2005. Što je koristio IGH to ne znam, ali sada galopirajućih turista imamo puno više nego onih stacioniranih. Dubrovnik se ne treba širiti posebno ne u visinu, no ako se poveća broj stambenih jedinica povećavaju se komunalne naknade i davanja – dodao je.
– UPU Radeljević dozvoljava 17 katova. Radeljević i Remiza zajedno imaju 16 000 kvadrata, a dozvoljeno je 92 tisuće kvadrata koje će biti izgrađene – naglasio je jedan građanin.
Postavljeno je i pitanje o izgrađenosti Petke.
-Gradit će se 'mic po mic', uzbrdo – istaknuto je.
-Ti planovi su skup malih, srednjih i velikih interesa. Donose ih ljudi koji podilaze jedni drugima- dodao je Igor Miošić.
-Tu nam trebaju građani. Ali od 40 tisuća ljudi nas je ovdje 25 – napomenuo je, te dodao:
-A čuo sam da se ovi planovi koji su izvješeni svakodnevno mijenjaju.
Jedan od sugrađana rekao je kako se Dubrovnik mora promatrati od Orašca do Ploča, a ne od Ploča do Gruža.
– U Orašcu imaju 5 autobusnih linija, a slično je u Zatonu, a tko bolje baca kamen može s Babinog kuka do Zatona bacit kamen. U Zatonu imate prekrasne uvjete za život a nemate osnovne – dodao je jedan građanin.
Iz Društva arhitekata Dubrovnik istaknuli su kako oni mogu jedino davati primjedbe, no kako je pitanje hoće li se oni uopće usvojiti.