Krunoslav Matešić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao je predavanje na temu „Inteligencija: od znanstvenih spoznaja do aktualnih zabluda“.
Uvodno je rekao kako se utkala u društvo misao da inteligencija određuje naše živote te kako su inteligentnije osobe bolje obrazovane, na boljim su radnim mjestima i više zarađuju. Prikazao je znanstveni slijed teorija o tome što je inteligencija, iako, kako ističe, ima više od dvadeset definicija inteligencije. Pričao je o povijesti razvoja inteligencije i pritom je iznio zanimljiv podatak kako se u prošlosti inteligenciju povezivalo s veličinom glave, pa se muškarce smatralo inteligentnijim od žena.
Nadalje, ukazao je i na nedovoljno rasvijetljenu poveznicu između rezultata testiranja inteligencije i eugeničkog pokreta čiji su pripadnici, navodi, u zemljama zapadnog svijeta još u nedavnoj povijesti koristili metode selekcije ljudskih bića prema biološki i genetičkim karakteristikama, odnosno njihovoj inteligenciji. Također, istaknuo je kako je inteligencija nasljedna, ali da na njen razvoj utječu i čimbenici u okolišu.
Prof. Matešić dotaknuo se teme psiholoških testiranja, odnosno testova inteligencije. Na pitanje studenta Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju mogu li se testovi inteligencije izvježbati pa time prividno stvoriti dojam da je osoba inteligentnija, prof. Matešić je odgovorio da se vježbanjem može smanjiti strah od testiranja, ali ne i povećati inteligencija.
Predavanje su organizirali Hrvatsko psihološko društvo u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku. Skup je pozdravila doc. dr. sc. Ivona Vrdoljak Raguž, pročelnica Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, i Nanda Kalafatović, predsjednica društva psihologa Dubrovnik.