U Matici iseljenika Dubrovnik danas je otvorena izložba slika iz zbirke umjetničkih slika Hrvata iz dijaspore fra Jakova Rafaela Romića. Također je predstavljena i njegova zbirka pjesama „Otuđenje banovina slobode“.
Uz dr. sc. fra Jakov Rafael Romić, na predstavljanju su govorili dr.sc. Ante Šoljić, povjesničar umjetnosti, Marin Ivanović i voditeljica ureda Matice iseljenika Dubrovnik Maja Mozara, dok je kao glazbeni gost nastupio Lovro Barišić.
O izloženim radovima govorio je povjesničar umjetnosti Marin Ivanović.
-Boraveći desetljećima među hrvatskim iseljenicima, poglavito u Njemačkoj, fra Rafael Romić trudio se graditi mostove i održavati plamen ljubavi Hrvata izvan domovine prema svome podrijetlu. Čak i četvrte generacije iseljenika koje su sasvim zaboravile naš jezik, ali znaju sve pjesme napamet, osjećaju u sebi nešto što je jače od leksičkih prepreka i geografske udaljenosti. Oni osjećaju potrebu za pripadnošću, žele tražiti svoje korijene i žive kulturom koju su im namrijeli njihovi stari, ali – u drugoj sredini. Upravo su zato manifestacije koje je fra Rafael organizirao, poglavito likovne izložbe hrvatskih umjetnika, imale važnu ulogu u krpanju poveznica i upredanju novih, nastale sa željom da se kulturom definira vlastiti identitet. Po umirovljenju i povratku u Hrvatsku, zbirku je odlučio pohraniti u kuli iz 15. stoljeća samostana sv. Ante na Poljudu u Splitu, koja je i uređena kao izložbeni prostor. U njoj ćemo pronaći pravo malo blago hrvatske likovne umjetnosti druge polovice 20. Stoljeća – istaknuo je uz ostalo Marin Ivanović.
Među brojnim slikama i grafikama, može se pogledati crtež Miroslava Kraljevića, grafička minijatura Virgilija Nevjestića, portreti fra Rafaela s majkom i fra Marijana Balda Zlovečere, oba u tehnici ulja na platnu, slikara Josipa Crnoborija, djelo Biserke Gall s prikazom interijera katedrale Notre Dame u Reimsu u tehnici suhog pastela, kao i profil ženske glave u crnim konturama na crvenoj podlozi, kroz čiju se kosu provlače potezi crvene, bijele i plave Antona Cetina. Tu su i dvije slike Kemala Širbegovića s prikazom križa, kao i desetak drugih grafika i slika umjetnika koji su se susretali s fra Rafaelom i poklanjali mu svoje radove.
-Romićevo pjesnišvo nije na tragu tradicionalnog pjesništva, a nije ni postmodernističko, već je riječ o odjeku angažiranog modernizma, s odjecimo šestdesetosmaškog idelizma i franjevačke angažiranosti. Primjećuje se stegnuti, škrti, hercegovači stih, koji nalazimo kod brojnih pjesnika s toga područja – istaknuo je dr.sc. Ante Šoljić koji je s autorom studirao u Rimu govoreći o zbirci pjesama „Otuđenje banovina slobode“.
-Kod Romića primjećujemo nebrigu za formalno pjesništvo i mode, Romić po franjevačkoj suosjećajnosti, strši u suvremenom hrvatskom pjesništvu. Ovu zbirku karakterizira vedrina – zaključio je Šoljić. Vrlo dirljivo bilo je čitanje njegove pjesme posvećene njihovom prijatelju koji je poginuo u prometnoj nesreći.