Protekli mjesec, točnije 30. travnja 2012. u Konavlima su zatvorene dvije pošte. Zatvorena je pošta u Pridvorju koja je započela s radom 1. 3. 1965. godine. Druga zatvorena pošta bila je u Pločicama, koja je radila preko 100 godina. Naime, otvorena je 29. rujna 1907., i pet godina nakon u njoj je proradio i brzojav.
NAJSTARIJA POŠTA IZ 1831.
Pošto prestanak rada jedne i druge pošte nije zabilježen niti jednom riječju u medijima, odlučio sam se napisati par kratkih povijesnih crtica o konavoskom poštanskom prometu. Prvi ozbiljni počeci konavoskog poštanskog prometa bili su za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Najstarija pošta u Konavlima otvorena je u Cavtatu 10. srpnja 1831. dok je prvi brzojav proradio 12. studenog 1865. Prvi natpis na žigu pošte u Cavtatu je „Ragusavecchia“, a kasnije je bio dvojezičan i glasio je „Cavtat / Ragusavecchia”. Zatim je u Grudi pošta otvorena 1. listopada 1866. U početku je ta pošta imala žig s dva slova ‘d’ – Grudda. Pločice su poštu dobile kao što sam već napisao 21. rujna 1907, a brzojav je proradio 3. srpnja 1912. Na isti datum kada počinje s radom pošta u Pločicama, počinje raditi i pošta u Čilipima koja će dobiti brzojav dvije godine nakon otvaranja. U Mrcinama
je pošta otvorena 22. listopada 1908., a brzojav nije uveden već ga je po prispijeću, nosio poštar. Pronašao sam podatak kako je 1913. godine u Cavtatu
i Čilipima bilo 3 službenika, a u Grudi, Dubravci i Pločicama po 1 službenik.
ŽELJEZNICA UNAPRIJEDILA POŠTANSKI PROMET
Prije nego je došao vlak u Konavle pošta je dolazila kočijama. Dolaskom željeznice znatno se unaprijedio poštanski promet. Po selima su pošti raznosili poštari. Poznato je kako je iz pošte u Cavtatu poštar raznosio poštu i po konavoskim brdima i to sve pješke jer nije bilo modernih prijevoznih
sredstava, koje danas poštari imaju na raspolaganju. Na području Konavala su 1938. godine montirane prve automatske telefonske centrale u Cavtatu i Grudi. Naravno, te su centrale neusporedive s današnjim centralama. Povijest jednoga naroda ne čini samo ona povijest koja spominje velike vojskovođe i političare. Memoriju naroda sačinjava i njegova sveopća kultura, obrtništvo, industrija, medicina, a u ovom slučaju i poštanski promet. Svaka je marka i otisak žiga ujedno svjedok vremena i opstojnosti pojedinog naroda u određenom vremenu i prostoru. Ne spomenuti i ne ukazati,
kako u kontinuitetu na području Općine Konavle egzistira moderni poštanski promet preko 180 godina značilo bi zanemariti postojanje jedne civilizacijske tekovine kao što je pošta.
Fotografija: Božo Lasić