Kultura

Kako iskoristiti digitalnu tehnologiju za prezentaciju nošnji?

Stručno – znanstvenim skupom ‘Tradicijska odjeća hrvatskih manjinskih zajednica i većinskih naroda jugoistočne Europe’ održanim u petak u žitnici ‘Rupe’ završen je istoimeni projekt kojeg su, povodom 70. obljetnice osnutka Hrvatske matice iseljenika, organizirali Hrvatska matica iseljenika – podružnica Dubrovnik i Dubrovački muzeji, uz potporu Udruge za očuvanje i promicanje tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini ‘Stećak’.
Etnolog dr.sc. o. Zvonko Martić predstavio je Etnografsku zbirku Samostana i duhovnog centra ‘Karmel sv. Ilija’ na Buškom jezeru u okolici Tomislavgrada. Iako je okosnica zbirke tradicijska kultura Hrvata, u zbirci se čuva i etnografska građa ostala dva konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, Srba i Bošnjaka. Uz to, 2021. godine započelo se i sa sakupljanjem nošnji i nakita hrvatskih manjinskih zajednica u Europi.
Viša kustosica Etnografskog muzeja u Zagrebu Katarina Bušić prezentirala je Zbirku narodnih nošnji hrvatske dijaspore, osnovanu 2014. godine s ciljem objedinjavanja materijalnih svjedočanstava o odjevnoj kulturi hrvatskih zajednica koje slijedom različitih društveno – povijesnih okolnosti tijekom posljednjih nekoliko stoljeća danas žive izvan granica Republike Hrvatske. Zbirka trenutno sadrži 713 muzejskih predmeta s različitih područja srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja, u cijelosti je digitalizirana i javnosti predstavljena opsežnim katalogom izdanim 2019. godine.
Ravnatelj Kulturnog centra Travno, Posudionice i radionice narodnih nošnji Josip Forjan govorio je o Zbirci nošnji Hrvata izvan Republike Hrvatske koja se dijeli na narodne nošnje Hrvata u Bosni i Hercegovini te narodne nošnje Hrvata u dijaspori.
Viša kustosica Branka Hajdić okupljenima je predstavila sakupljačku djelatnost i narodne nošnje jugoistočne Europe iz fundusa Dubrovačkih muzeja. Prva značajnija zbirka narodnog rukotvorstva susjednih naroda u vlasništvu je učiteljice Jelke Miš. Svoju zbirku učiteljica Miš formira krajem 19. st. kada putuje po Hercegovini, sjevernoj Dalmaciji, Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji, Vojvodini i Makedoniji. Muzejska građa s područja susjednih država čuva se danas u dvjema zbirkama, Zbirci narodnih nošnji i vezova iz susjednih država i Zbirci nakita i orijentalnih predmeta iz susjednih država.
Voditeljica fundusa i radionice narodnih nošnji FA Linđo Marica Vlahinić, predstavila je dio fundusa narodnih nošnji koje posjeduje Linđo, a za koje su se nakon raspada Jugoslavije ugasila svjetla pozornice. Folklorni ansambl Linđo osnovan je 1965. godine kada je započelo i prikupljanje narodnih nošnji iz različitih krajeva bivše države za koreografije iz programa Ansambla.
Viši kustos Dubrovačkih muzeja Ivica Kipre predstavio je mogućnosti prezentacije vrijedne skrivene tekstilne građe u zbirkama i depoima, u prvom redu nošnji, putem suvremenih digitalnih tehnologija i multimedije. Ogledni primjer takve prezentacije bit će projektne aktivnosti FA Linđo i alati poput interaktivnog multimedijalnog kioska–totema, N3 Guide vodiča, virtualne stvarnosti, virtualnog muzeja ili zbirke.
U sklopu projekta ‘Tradicijska odjeća hrvatskih manjinskih zajednica i većinskih naroda jugoistočne Europe’, autora i voditelja Ivice Kipre, u žitnici ‘Rupe’ otvorena je i izložba Hrvatsko djevojačko ruho u Bosni i Hercegovini i hrvatskim manjinskim zajednicama u Europi“ autora dr.sc.o. Zvonka Martića, koja se može razgledati do 30. rujna.

Pročitajte još

Jasen Boko dubrovačku publiku odveo na putovanje Indijskim potkontinentom

Dulist

Ivica Kipre novi je voditelj Etnografskog muzeja

Dulist

KRIMI STRIP Detektivska priča dubrovačkog srednjoškolca Nikole Barabe predstavljena u Saloči od zrcala

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija