Stručno – znanstvenim skupom ‘Tradicijska odjeća hrvatskih manjinskih zajednica i većinskih naroda jugoistočne Europe’ održanim u petak u žitnici ‘Rupe’ završen je istoimeni projekt kojeg su, povodom 70. obljetnice osnutka Hrvatske matice iseljenika, organizirali Hrvatska matica iseljenika – podružnica Dubrovnik i Dubrovački muzeji, uz potporu Udruge za očuvanje i promicanje tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini ‘Stećak’.
Etnolog dr.sc. o. Zvonko Martić predstavio je Etnografsku zbirku Samostana i duhovnog centra ‘Karmel sv. Ilija’ na Buškom jezeru u okolici Tomislavgrada. Iako je okosnica zbirke tradicijska kultura Hrvata, u zbirci se čuva i etnografska građa ostala dva konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, Srba i Bošnjaka. Uz to, 2021. godine započelo se i sa sakupljanjem nošnji i nakita hrvatskih manjinskih zajednica u Europi.
Viša kustosica Etnografskog muzeja u Zagrebu Katarina Bušić prezentirala je Zbirku narodnih nošnji hrvatske dijaspore, osnovanu 2014. godine s ciljem objedinjavanja materijalnih svjedočanstava o odjevnoj kulturi hrvatskih zajednica koje slijedom različitih društveno – povijesnih okolnosti tijekom posljednjih nekoliko stoljeća danas žive izvan granica Republike Hrvatske. Zbirka trenutno sadrži 713 muzejskih predmeta s različitih područja srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja, u cijelosti je digitalizirana i javnosti predstavljena opsežnim katalogom izdanim 2019. godine.
Ravnatelj Kulturnog centra Travno, Posudionice i radionice narodnih nošnji Josip Forjan govorio je o Zbirci nošnji Hrvata izvan Republike Hrvatske koja se dijeli na narodne nošnje Hrvata u Bosni i Hercegovini te narodne nošnje Hrvata u dijaspori.
Viša kustosica Branka Hajdić okupljenima je predstavila sakupljačku djelatnost i narodne nošnje jugoistočne Europe iz fundusa Dubrovačkih muzeja. Prva značajnija zbirka narodnog rukotvorstva susjednih naroda u vlasništvu je učiteljice Jelke Miš. Svoju zbirku učiteljica Miš formira krajem 19. st. kada putuje po Hercegovini, sjevernoj Dalmaciji, Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji, Vojvodini i Makedoniji. Muzejska građa s područja susjednih država čuva se danas u dvjema zbirkama, Zbirci narodnih nošnji i vezova iz susjednih država i Zbirci nakita i orijentalnih predmeta iz susjednih država.
Voditeljica fundusa i radionice narodnih nošnji FA Linđo Marica Vlahinić, predstavila je dio fundusa narodnih nošnji koje posjeduje Linđo, a za koje su se nakon raspada Jugoslavije ugasila svjetla pozornice. Folklorni ansambl Linđo osnovan je 1965. godine kada je započelo i prikupljanje narodnih nošnji iz različitih krajeva bivše države za koreografije iz programa Ansambla.
Viši kustos Dubrovačkih muzeja Ivica Kipre predstavio je mogućnosti prezentacije vrijedne skrivene tekstilne građe u zbirkama i depoima, u prvom redu nošnji, putem suvremenih digitalnih tehnologija i multimedije. Ogledni primjer takve prezentacije bit će projektne aktivnosti FA Linđo i alati poput interaktivnog multimedijalnog kioska–totema, N3 Guide vodiča, virtualne stvarnosti, virtualnog muzeja ili zbirke.
U sklopu projekta ‘Tradicijska odjeća hrvatskih manjinskih zajednica i većinskih naroda jugoistočne Europe’, autora i voditelja Ivice Kipre, u žitnici ‘Rupe’ otvorena je i izložba Hrvatsko djevojačko ruho u Bosni i Hercegovini i hrvatskim manjinskim zajednicama u Europi“ autora dr.sc.o. Zvonka Martića, koja se može razgledati do 30. rujna.
Kako iskoristiti digitalnu tehnologiju za prezentaciju nošnji?
