DuList IN

‘VUČJI ODGOJ’ RIDLEYJA SCOTTA Pogledali smo najiščekivaniju seriju godine!

‘Vučji odgoj’ vizualno je besprijekorna, alegorijska i duboko nelagodna znanstveno-fantastična priča o vjeri, roditeljstvu i distopijskoj budućnosti

Piše: Pavo Jančić, prof.

Kad se spomene ime kultnog filmaša Ridleyja Scotta prvo što svakom prosječnom filmoljupcu na pamet padne su filmovi: ‘Alien’, ‘Gladijator’, ‘Blade Runner’, ‘Hannibal’, ‘Kraljevstvo nebesko’, ‘G.I. Jane’, ‘Američki gangster’, ‘Pad crnog jastreba’, ‘Marsovac’… Naravno tu je i nezaboravni, među Hrvatima posljednjih tjedana najviše spominjani i parafrazirani, kultni film ‘Thelma i Louise’, no to je tema za neko drugo, više političko-sociološko, a možda i psihološko razmatranje. Jer sjajne Geena Davis i Susan Sarandon ni po kojem kriteriju ne zaslužuju biti uvaljane u hrvatsku političku kaljužu. No, vratimo se mi filmskom genijalcu Sir Ridleyju Scottu koji i u 82. godini neumorno stvara, s jednakim žarom, inspiracijom i provokativnošću kao i prije 40 godina. Ovaj put se vraća na televiziju s koje je otišao još davne 1968. godine (napustio BBC i osnovao vlastitu produkcijsku tvrtku), izuzmemo li angažman na nizu serija u kojima je sudjelovao kao izvršni producent. Vraća se s najiščekivanijom serijom godine ‘Vučji odgoj’ u kojoj opet, u svojoj opsesivnoj posvećenosti znanstvenoj fantastici, inteligentno promišlja o temama odnosa ljudi i tehnologije, napretku robotike, umjetne inteligencije, odnosu religije i ateizma, opstanku i nestanku svijeta i društva kakvog danas poznajemo.

Misteriozni i sablasni planet Kepler 22
‘Vučji odgoj’ nas odvodi u svijet distopijske budućnosti, u kojoj ništa nije onako kako se čini na prvu. Fabula je naoko jednostavna i razumljiva (naravno sve do posljednje epizode i potpuno (ne)očekivanog obrata, koji očito namjerno provocira očekivanja gledatelja i efektno najavljuje drugu sezonu serije). Sredina je 22. stoljeća i zemlja je opustošena ratovima izazvanih od različitih sekti, od koji se po snazi i utjecaju ističu ateisti i mitraisti – sljedba koja njeguje kult perzijskog štovanja Sunca. Zanimljivosti i mističnosti serije doprinosi činjenica da se radi o stvarnoj, staroj religiji, koja je i dan danas obavijena velom tajnovitosti, što zbog samog karaktera vjerovanja, sa svojim slojevitim stupnjevima inicijacije, kao i zbog činjenice da o mitraizmu postoje vrlo oskudni sačuvani pisani dokumenti. Radnja serije vrti se oko Oca i Majke, dva androida koji imaju zadatak na novom – turobnom, opasnom, snijegom i pijeskom zametenom planetu prigušenih boja i čudnih zvukova, nazvanom Kepler 22, od zamrznutih embrija stvoriti novu ljudsku vrstu i na nju prenijeti svoju ideologiju ateizma. Mitraisti s druge strane, na isti planet šalju žive ljude u suvremenim ‘Noinim arkama’, u kojima ima svega, od mitraističkih svećenika i ratnika, preko androida, djece, preobučenih ‘fake’ vjernika pa sve do životinja, usjeva, psihopatskih zatvorenika. Njihov sukob je neizbježan, krvav, morbidan i na trenutke audio i vizualno zbilja jezovit. Posebno je upečatljiva preobrazba lika Majke iz brižne mame koja nježno, ali autoritativno podučava i i štiti svoju djecu, u ubojiti stroj Nekromanticu koja ljude ubija pogledom i vriskom. Radnja se u potpunosti odvija na već spomenutom, misterioznom, sablasnom i zlosutnom Kepleru 22, koji je sve samo ne dosadan, pitom i nenaseljen, s povremenim flashbackovima na scene razrušene, društveno poremećene i ekološki potpuno disharmonične Zemlje.

Snažna alegoričnost i bioetička provokativnost
Sve je to nastalo u alegorijskoj, duboko analitičkoj, fantazmagoričnoj i nadrealnoj radionici Ridleyja Scotta, koji niti ovaj put nije razočarao vjerne poklonike svog stila, kao niti one koji će to tek postati. Iako u seriji ne nedostaje akcijskih sekvenci, ona je prvenstveno teška, spora, kazališni intimistička, pomalo pretenciozna, ali zato tako atmosferična, poetična, produhovljena, samosvojna i tematski bezvremenska. Istine radi, treba naglasiti činjenicu kako je Scott izvršni producent ‘Vučjeg odgoja’, koji je režirao samo prve dvije epizode. Za ostale je angažirao svog sina Lukea, Sergia Mimicu Gezzana, Alexa Gabassija i Jamesa Hawesa. Idejni začetnik priče je Aaron Guzikowski, koji je napisao scenarij za seriju, što je još jedna zanimljivost, jer obično ovako snažna, egzistencijalistička djela, nastaju iz kakvog moćnog književnog predloška. Unatoč svemu navedenom, u svim epizodama osjeća se snažan utjecaj Ridleyja Scotta i njegove umjetničke estetike. Iako je bliži onom novijem Scottu, nego onom starom ‘bladerunnerovskom’, zbog niza fabularnih sličnosti, kao i naglašene autoreferencijalnosti, serija se može promatrati kao svojevrstan hommage njegovim ranijim filmovima, poglavito ‘Alienu’. Agenda je više nego jasna, uz vizualnu neodoljivost snimljenog materijala, kroz seriju se provlače tipične Scottove teme: bioetička provokativnost, dualizam svjetova, karaktera, vjerovanja, ali i minuciozna studija ljudske prirode koju SF okružje samo dodatno naglašava i snažnije propituje. I na koncu naravno dolazi vjera kao temelj i sukus čitave priče; vjera u onostrano, vjera u čovjeka, roditeljstvo, majčinstvo, odgoj, vjera u budućnost. Religijski paralelizam između mitraističkog božanstva Sola i ateističkog računalnog programera Campiona, militantna obrana vlastitih uvjerenja, prijetvornost uvjetovana preživljavanjem, ali i duševne i vjerske metamorfoze glavnih likova, nosiva su idejna konstrukcija serije, koja se definitivno može promatrati kroz više razina. Pritom taj dualizam nije banaliziran, niti je ostrašćen redateljskim ‘navijanjem’ za jednu stranu, niti se upalo u zamku moraliziranja ili izjednačavanja krivnje. Zlo je zlo, a dobro je dobro, od koga god i kad god da dolazilo. I zato je sve nekako na svom mjestu, uredno posloženo, s dubokim i višedimenzionalnim likovima i porukama.

R. Scott: Uvijek razmišljam kako napraviti nešto originalno!
Serija se trenutno može pogledati na platformi HBO, gdje je uvjerljivo najgledanija serija, gledanija od ‘Lovecraftove zemlje’ i ‘Trećeg dana’. Takvo veliko zanimanje ne čudi uzme li se u obzir tema, redatelj, ali i glumci, od kojih su neki od svojih uloga napravili mala remek djela. Pored Abubakara Salima koji igra Oca, Travisa Fimmela koji igra ratnika Marcusa, Niamh Algar koja igra njegovu suprugu Sue, treba istaknuti i dječje uloge Felixa Jamiesona kao njihovog sina Paula, Winta McGratha kao Campiona i Jordan Loughran kao Tempest. Ipak izvedbom se izdvaja danska glumica Amanda Collin u ulozi Majke, koja glumački nosi cijelu seriju. Uvjerljiva, nadahnuta, pomalo uvrnuto emotivno disbalansirana i rastrgana između ljubavi i mržnje, između stvarne i artificijelne majčinske programiranosti, Amanda Collin nova je Scottova muza, a uloga Majke tako je dobro napisana, ali i odglumljena, da je ova čudna androidna mater familias već sad postala pop kulturna ikona i nova heroina SF žanra.
Zaključno, ‘Vučji odgoj’ je jako dobra serija, u dijelovima odlična, na trenutke (ali samo na trenutke) pomalo razvučena, uglavnom snovita, mistična, ugođajno perfektna s nedvosmislenim biblijskim aluzijama i posvetama, ali i referencama na neke SF klasike. I uglavnom čitavo vrijeme prilično nelagodna. Serija suptilno propituje sve moralne dvojbe ljudskog roda od kada je svijeta i vijeka, a njenu jasnu dramaturšku strukturu razbija samo (možda prenaglo i preteško) već spomenuta posljednja deseta epizoda, odnosno njena druga polovica, koju dobrohotno pripisujem PR-ovskom inženjeringu televizijske platforme koja financira snimanje, jer je trebalo što ‘luđe’ i što bizarnije najaviti drugu sezonu. Ridley Scott se opet pokazao kao filmski genij, inovator, koji je savršeno portretirao svu kompleksnost najstarijih ljudskih arhetipova – uloga Oca i Majke, dajući im ovaj put androidno određenje, ali i snažnu metafizičku pozadinu. Ili kao što bi redatelj sam rekao u jednom nedavnom novinskom razgovoru: ‘Mislim da je znanstvenoj fantastici prijeko potrebno nešto novo, nešto svježe. Dojma sam da, kada se nešto dobro napravi, onda slijede generacije imitatora pa onda i ono prvobitno što je u trenutku nastanka bilo uistinu izvrsno padne u drugi plan, bude ‘neutralizirano’. Mislim da sam zato ja u stalnoj potrazi i uvijek razmišljam kako napraviti nešto originalno bez da se ponavljam’.

Naziv: Raised By Wolves (“Vučji odgoj”)
Žanr: Znanstvena fantastika
Mreža: HBO, SAD 2020.
Foto: Izvor: HBO MAX

 

Pročitajte još

Jelena Perčin i Momčilo Otašević drugi put postali roditelji

Dulist

Marin i Kristina krstili malog Balda u Međugorju

Dulist

Donosimo šest omiljenih trilera knjiške blogerice Alis Marić

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija