Aktualno

Ukoričeno 50 godina opusa arhitekture i urbanizma Stjepa Butijera

stjepo butjer

Knjiga pod naslovom ‘Arhitektura kao obazriva igra različitih napetosti’ nije samo autobiografija već je to moj životni put u znanstvenom i stručnom radu koji obiluje različitošću tema, razmišljanja, misli, ostvarenja i životnih iskustava, ne samo u arhitekturi već u prostornom planiranju, znanosti, umjetnosti te prostorno razvojnoj problematici u našoj državi pa dijelom i u Europi – rekao je za DuList dubrovački arhitekt Stjepo Butijer, čija je knjiga s početka ovog teksta predstavljena zagrebačkoj publici krajem siječnja.

Osvrti kolega
Riječima akademika Andrije Mutnjakovića, u monografiji je predstavljen veliki opusa Stjepa Butijera s osvrtima relevantnih kolega arhitekata, sociologa, povjesničara umjetnosti i drugih intelektualaca o njegovom radu, istraživanjima njegova opusa i djelovanja, a namijenjena je svima koji se bave urbanizmom i arhitekturom, primjereno pisana i za korištenje studentima. Ususret dubrovačkoj promociji, koja će se održati 16. veljače s početkom u 19 sati u hotelu Hilton Imperial, gospar Butijer otkriva nam nekoliko detalja. Za početak, zanimalo nas je koliko je dugo radio na knjizi.
—Teško je reći koliko vremena sam stvarao ovu knjigu. Ukratko, može se reći kontinuirano 50-ak godina, ali tek zadnjih nekoliko godina sam se malo više posvetio tematici knjige kako i na koji način prikazati životni put jednog arhitekta u kontekstu šireg poimanja arhitekture u vidu preporuke mlađim kolegama. Kako prikazati da je arhitektura i teorija i praksa. Zato su me zainteresirale i druge znanosti i različita znanja što se primjećuje u knjizi – naglašava nam ovaj dubrovački arhitekt.
— Knjiga po prvi put, obrađeno i sistematizirano daje prikaz bogatog opusa jednog od značajnijih hrvatskih urbanista-arhitekata koji je svojim radom značajno utjecao na urbanistički izričaj juga Dalmacije. Knjiga je zanimljivo koncipirana i pristupačna znanstvenoj, stručnoj, ali i široj javnosti, poštuje znanstvenu metodologiju s preglednim bogatim ilustrativnim dijelom koji prati svaki projekt, uz autorsku valorizaciju kroz Osvrte na rad i djelo Stjepa Butijera relevantnih arhitekata i kritičara arhitekture – zapisala je dr. sc. Borka Bobovec.

Teško je glorificirati jedan projekt
Butijer pak ističe kako nije neobično da se veliki dio njegovog kreativnog interesa afirmirao baš na intervencijama graditeljskog nasljeđa, a posebno u Dubrovniku što je očiti primjer naslijeđene arhitektonske obazrivosti pa i igara napetosti koji je prisutan u većini njegovih radova. A koji mu je projekt posebno drag?, pitali smo ga.
— Teško je izdvojiti i glorificirati jedan projekt. Kada govorimo o kulturnoj baštini onda je to zasigurno projekt podzemne muzejske etaže ispod dubrovačke katedrale Gospe Velike i Bunićeve poljane, zatim Pastoralni centar s crkvom sv. Antuna na Korčuli te moguće i ‘mali biserčić’ crkvice sv. Josipa s grobljem u Drveniku – Konavle. Od poslovnih i turističkih građevina je sigurno Atlant centar, zgrada Općine Konavle, hotel Hilton Imperial, Hotel More i mnogi drugi – ističe dalje.

Skrivene i neostvarene želje
Nismo mogli ne pitati ga ima li kroz svoj bogat radni vijek i neostvarenih odnosno nerealiziranih projekata.
—Kao da ste znali, u knjizi spominjem skrivene i neostvarene želje, vizije i ideje nekih planova i projekata kao etno selo Lovorno, turističko naselje Molunat i Prevlaka, povratak tramvaja od Pila do Lapada, Gruža pa čak do Mokošice, Pastoralni centar s crkvom u novoj Mokošici i mnogi drugi – govori bez otkrivanja previše detalja. Za arhitekte je itekako važan odnos s investitorima, koji su u posljednje vrijeme na dubrovačkom području često na meti kritika zbog izrazitih intervencija u prostoru Grada, iako su sve rađene sukladno prostorno planskim dokumentima. Kako to svesti na najmanju moguću mjeru u budućnosti kroz novi GUP?
— Kao prvo, investitore moramo poštivati jer bez njih nema ni projekata ni izgradnje. Pitanje je kako uvjeriti investitore što je dobro, a što ne. Zatim što je moguće, a što ne. Kapital je robustan i traži prostor na kojem će ispuniti svoje želje ne razmišljajući o društvenim interesima. Investicije su dobro došle, ali ne baš na svakom mjestu. Primjer Dubrovnika je specifičan. Radi bogate kulturne i prirodne baštine postaje tržišno zanimljiv Europi i svijetu. Stoga se nameće krilatica ‘očuvanja i zaštite prostora’, limitiranje izgradnje pa i po cijenu da će u početku gospodarski razvoj biti pomalo usporen. To ukratko znači ‘scenarij zaštite’ koji štiti kulturna dobra, prirodu, a također u neku ruku i gospodarski razvoj. Ono što je bitno naglasiti ‘scenarij zaštite’ se primjenjuje u uvjetima visokog stupnja razvoja društva, a to je ono što mi dugoročno želimo i čemu težimo pa treba na vrijeme planirati u razvojnim planovima – zaključuje za sad na ovu temu Stjepo Butijer. Više detalja vjerujemo, otkrit ćemo u njegovoj knjizi nakon dubrovačke promocije.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista 8. veljače 2023.

 

Pročitajte još

Svjetski je dan darivatelja krvi!

Dulist

‘ZAŠTO DOPUŠTAJU DA UNIŠTAVAJU KAMEN’ Gradske ulične igre započele vožnjom karića

Dulist

Napad poskoka u Konavlima! Imamo li dovoljno doza protuotrova?

Andrea Falkoni Račić