Kultura

U utorak navečer – Glembajevi!

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Teatar M&M, Ragusini i Grad Dubrovnik pozivaju sve zainteresirane na premijeru drame u tri čina – 'Gospodu Glembajeve' Miroslava Krleže u Sponzu, 16. srpnja u 23.30.

Dramaturški i izvedbeno, naša vizija Krležine drame Gospoda Glembajevi započinje i završava rečeni-com iz koje je nastala Bárbóczy-legenda: „Die Glembays sind Mörder und Falschspieler!“ „Glembajevi su ubojice i varalice!“ Naš tekst i okončava tim rečenicama na njemačkome i hrvatskome jeziku, dram-sku priču o Glembajevima pretvarajući u priču o ljudima koji su u shizofrenoj zbilji postali pomaknutima od stvarnosti, ludima ili luđacima, zatočenicima vlastite svijesti i savjesti, ubojicama i varalicama.
Unatoč tome ili upravo zato postali su dramatskim egzistencijama, teškim osobnostima iz Krležina i našega vremena, nositeljima identiteta prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, svevremenosti. U okvir strahotne predaje o Glembajevima i u okvir radnje koja se događa uoči rata stavljamo dramaturški okvir Leoneo-ve slikarske i zamućene perspektive, potenciran događanjima noću.

Sto godina poslije, u Gradu-zrcalu

Režija Gospode Glembajevih polazi od koncepcije prostora kao otvorene i sklopive crne kutije na rubo-vima koje se osjećaju silnice godine 1913., kad se odvija radnja drame u Krležinoj zamisli, sa slutnjama Prvoga svjetskoga rata i raspada Austro-Ugarske Monarhije 1918., i godine 2013., sto godina poslije, u našoj suvremenosti, kad se osjeća kriza egzistencije i neodredivosti vlastita, obiteljskoga i drugih identi-teta uoči ulaska u europskounijski okvir, sad već u tom okviru, i neriješenih ljudskih situacija i društve-nih i egzistencijalnih previranja dvadeset godina nakon Domovinskoga rata i osamostaljenja Hrvatske s polaznicom u Agramu-Zagrebu i Hrvatskoj, s odredištem u Dubrovniku, u Gradu-zrcalu, u Sponzi, na mjestu dubrovačke, hrvatske i svjetske pismohrane, u prostoru susretišta baštinske znanosti, školstva, umjetnosti, kazališta, kulture, u kojoj spavaju i slike hrvatskih branitelja, mladih ljudi poginulih za slobo-du svih nas, u Gradu prelijepih kamenih škatula i Dubrovnika naslonjena na dlanu prema zvijezdama, i bude teške uspomene.

Srpanjsko ljeto u dubrovačkoj noći

Razgovori o portretima u prvom činu koji su, u snažnoj i stalno naglašenoj imaginativnosti, imaginar-nosti, onostranosti, irealnosti i iracionalnosti predstave Gospoda Glembajevi, „obješeni“ na fiktivnom zidu u gledalištu, odzrcaljuju se u Leoneovim slikarskim portretima koji nastaju za vrijeme predstave, objašnjavaju njegovu muku sa slikanjem, ali i uvjetuju prelaženje salonskih namještenih portreta uboji-ca i varalica u dugom slijedu glembajevštine u takovrsne pojedinačne i skupne, žive i manijakalno-shizofreno pomaknute portrete na pozornici.

U trenutku izlaska Leonea sa scene, iz crne kutije, nestaje slika, koja se postupno raspadala u dijelovima i nijansama bjelila i crnila, ljubavi i smrti; izlaze mrtvaci koji su bili usidreni u Leoneovim halucinantnim i psihotičnim, überspannt pogledima, pokretima, rastrga-nu govoru i stalnom kretanju i vrućini emocija za vrijeme kasnoga ljeta u Agramu-Zagrebu, za vrijeme srpanjskoga ljeta u dubrovačkoj noći. Leoneova mutna slikarska i ljudska perspektiva pretvara se u mu-tnoću ludila, a Holbeinova glava iz Basela, s početka predstave, s licem ovalnim, dječjim, nasmijanim, preobražava se u Münchov jezivi Krik deformirana lica i uništena identiteta na kraju predstave.

Istodobno s našom predstavom nastajala je i knjiga o Krleži, Glembajevima, nama, identitetima, Agra-mu, zbornik umjetničkih i znanstvenih radova autora i sudionika predstave, izdanje posvećeno stotoj godišnjici postojanja Glembajevih i 120. rođendanu Miroslava Krleže, naslovljeno 100 godina Glemba-jevih: Kako smo vidjeli Agram i Krležu, koje se predstavlja u Dubrovniku, 18. srpnja 2013. Gospoda Glembajevi u crnom kodu 16. srpnja u 23 i 30, pola sata prije ponoći, Yorick 17. srpnja u 24 sata, u po-noć, u Sponzi, u bijelom kodu, obje predstave, crna i bijela, u znaku ludila identiteta i radosti prikaziva-nja u rodnom Dubrovniku, na Stradunu.

Tekst je nastao prema istoimenoj Krležinoj drami i elementima iz Legendi i proze Glembajevi Miroslava Krleže (prema zamisli prof. Mire Muhoberac i studenata)
Režija i dramaturgija: prof. Mira Muhoberac
Glumci i umjetnički suradnici: studenti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu
OSOBE:
Naci (Ignjat Jacques) Glembay – MARIO ŠIMUDVARAC
Barunica Castelli-Glembay – MATEA ANDRIĆ
Dr. phil. Leone Glembay – SAŠA LOVRIĆ
Sestra Angelika Glembay – TINA MARUŠIĆ
Tita Andronica Fabriczy-Glembay – KLARA JAKELIĆ
Dr. iuris Puba Fabriczy-Glembay – KRISTINA PERŠIĆ
Dr. iuris Pupa Fabriczy-Glembay – MARGARETA ĐORDIĆ
Dr. med. Paula Altmann – EMINA SMAJIĆ
Dr. theol. et phil. Alojzije Silberbrandt – ZVONIMIR FILIPOVIĆ
Olivera Glembay – TANJA MARETIĆ / NINA TURIĆ
Franz, sluga – KRUNOSLAV MATOŠEVIĆ
Anita, sluškinja – TANJA MARETIĆ / NINA TURIĆ
Tante Marietta, osoba iz prošlosti – NINA TURIĆ / TANJA MARETIĆ
Gosti, prijatelji i poslovni partneri obitelji Glembay – PUBLIKA

Pročitajte još

Kustosica Jelena Tamindžija Donnart u centru umjetnosti CCA Andratx

Mia Njavro Banić

KONAVOSKI VEZ Izložba ‘Konavoski kaleidoskop’ u Zavičajnom muzeju Konavala

Dulist

IZLOŽBA UZ OBLJETNICU ROĐENJA ĐURA PULITIKE ‘Nije on kriv, on je slikar!’

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija