Nema dugo da sam pisala o vrlo važnoj, a kako sam napisala i argumentirala, nedovoljno cijenjenoj instituciji pučkog pravobranitelja. Tada sam se posvetila pojašnjavanju same uloge ove ustanove te naročito istaknula značaj godišnjih izvješća. Ovoga ću puta, a na temelju izvješća pučke pravobraniteljice za proteklu godinu, ukazati na aktualnu situaciju po pitanju stanja ljudskih prava u našoj zemlji.
Loša komunikacija i nepovjerenje
Pučka je pravobraniteljica, na temelju informacija s terena, ukazala kako su brojna tijela javne vlasti loše, ujedno protivno zakonima, Ustavu i konvencijama koje nas obvezuju, postupala prema građanima. Naime, kako se navodi u Izvješću, dosta tijela javne vlasti nije upoznavalo građane s njihovim pravima ni načinom njihova ostvarenja. Načelo pomoći strankama koje ih obvezuje je često i sustavno bilo kršeno, a komunikacija nepravovremena i nekvalitetna. —To su prepreke ostvarivanju prava na dobro upravljanje, a doprinose i nepovjerenju u institucije – zaključila je pučka pravobraniteljica. Ono što je alarmantno je da se gotovo identični nalaz s terena i opaske ponavljaju iz godine u godinu u izvješćima pučke pravobraniteljice, ali se situacija na žalost značajnije ne mijenja na bolje. Zašto? Naprosto zato što, kako sam već pisala, ali u ovom ću kontekstu podcrtati, ustanova pučkog pravobranitelja kod nas ni približno nije uvažena kao što je u razvijenijim europskim demokracijama. Njena se izvješća ovlaš pregledavaju i razmatraju ili pak ne razmatraju uopće, njene preporuke ignoriraju, a to je zato što nema sankcija koje bi snosili oni koji postupaju protivno njima. Ujedno, naglašavam, protivno zakonu.
147 preporuka
Izvješće pučke pravobraniteljice Saboru je predano krajem ožujka. Za nadati se je da će saborski zastupnici njegovom razmatranju pristupiti ozbiljno i poželjno bi svakako bilo da ‘pritisnu’ vladajuće da uvedu efikasne mehanizme provedbe preporuka pučke pravobraniteljice za poboljšanje stanja kojih je čak 147. Ali živi bili pa vidjeli što se reče!
Najugroženiji pravo na zdravlje i pravo na rad
Pučkoj pravobraniteljici su se prošle godine građani najviše obraćali zbog problema s ostvarivanjem prava na zdravlje, na kršenje prava na rad i na diskriminaciju u različitim područjima života i po različitim osnovama. Dakle, jednako kao i proteklih godina. Zdravstvene usluge su, žalio se veliki broj građana, otežano dostupne kao i informacije u okviru javno-zdravstvenog sustava. Nedostaje liječnika i uopće medicinskog osoblja, ali to već i ‘ptice na granama pjevaju’ godinama. U najtežoj situaciji su stanovnici udaljenih mjesta i otoka koji su uredima pučke pravobraniteljice ukazivali na strah da će ostati bez jedinog liječnika. Onkološki pacijenti žalili su se na goleme liste čekanja i pokvarene dijagnostičke aparate. Palijativni pacijenti tvrde da im nije olakšan dostojanstveni kraj života. Kad tome nadodamo brojne pritužbe kronično oboljelih osoba u teškoj financijskoj situaciji, majki zbog nedostatnih rodiljnih i roditeljskih potpora, te studenata koji studiraju izvan države, a koji su izgubili obvezno zdravstveno osiguranje nakon uvođenja obveze redovnog osobnog dolaska u HZZO – možemo samo zaključiti da nije dobro. U najmanju ruku. Što se tiče prava na rad pučka je pravobraniteljica kroz 2023. godinu zaprimila također veliki broj pritužbi građana. One su se ponajviše odnosile na nezakonite otkaze, neprijavljeni rad, neisplatu plaće ili isplatu dijela ‘na ruke’, kao i mobbing.
Sveprisutna diskriminacija
‘Rak rana’ hrvatskog sustava ljudskih prava, ali ne ‘na papiru’, odnosno u zakonima, već u praksi, je i dalje diskriminacija. Naime, i kroz proteklu je godinu pučka pravobraniteljica zaprimila golemi broj pritužbi građana zbog lošijeg tretmana i kršenja prava, a zbog spola, dobi, etničke pripadnosti, imovnog stanja… Najveći broj ih se odnosio na područje rada i zapošljavanja. —Velik broj slučajeva diskriminacije ostaje neprijavljen te je i dalje potrebno podizati svijest o zabrani diskriminacije i jačati mehanizme zaštite. Tome može doprinijeti i analiza sudske prakse, koja je također dio Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu – istaknula je pučka pravobraniteljica.
Kriza sustava socijalne skrbi
Iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. iščitava se da je sustav socijalne skrbi na vrlo niskim granama; neorganiziran, potkapacitiran i nedostupan potrebitim građanima. Sve više starijih osoba živi u riziku od siromaštva, njih čak 34,8 posto, a osobito su ugroženi stariji koji žive sami, a takvih je 59,9 posto. Socijalno je stanovanje nerazvijeno, a za zaštitu prava na adekvatno stanovanje potrebno bi bilo razraditi stambenu politiku, što nije učinjeno. Socijalni radnici su preopterećeni administracijom i ‘od papira ne vide ljude’. Pritužbe i inspekcijski nadzori domova za starije ukazivali su na neadekvatne uvjete smještaja i postupanje prema korisnicima, dijelom zbog nedostatka zaposlenih, ali i manjka svijesti o dostojanstvu i pravima starijih osoba.
Govor mržnje i ugroza slobode izražavanja
Nastavno na trend prijašnjih godina i u 2023. je bila zamjetna niska razina političke komunikacije, što je pučka pravobraniteljica naročito isticala ususret proteklim parlamentarnim izborima. —Tim trendom normalizira se neprihvatljiva komunikacija među građanima, a osobit problem su netrpeljivost i govor mržnje na internetu. Novinari su bili suočavani s tzv. SLAPP tužbama, napadima i prijetnjama. Razlog za zabrinutost bila je i najava izmjena Kaznenog zakona, a važno je pratiti hoće li i kako novo kazneno djelo utjecati na slobodu medija – poručila je pučka pravobraniteljica.
Mrtvo slovo na papiru
Žalosno je, zabrinjavajuće i trebalo bi biti nedopustivo, ali eto očito kod nas sve ‘prolazi’, da Sabor još uvijek nije raspravio prethodno izvješće pučke pravobraniteljice, dakle ono za 2022. godinu. I što onda možemo očekivati? Nema teme koja se u našem najvažnijem predstavničkom tijelu nije našla na dnevnom redu, a toliko ih je, vjerujem da ćete se složiti, trivijalno, posve beznačajno… Toliko se rasprava svodi na međusobna nadmetanja, ‘bildanje’ ega i prepucavanja na osobnoj razini koja s javnim pitanjima i javnim dobrom nemaju blage veze. A ovo što je krucijalno se potpuno ignorira. Čime se krši sam Ustav koji je pučku pravobraniteljicu odredio za opunomoćenicu Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda. To je, kao i puno toga u Lijepoj Našoj, još uvijek ništa doli ‘mrtvo slovo na papiru’.