Ružica Gelo, direktorica Centra za EU Hrvatske gospodarske komore, predstavila je danas na sastanku Hrvatske gospodarske komore Strukturne fondove i Kohezijski fond Europske unije, te što čeka hrvatske gospodarstvenike pristupanjem u EU.
– Kohezijska politika jedna je od najvažnijih politika koje EU provodi nastojeći unaprijediti ekonomsku i socijalnu koheziju, a krajnji cilj mu je smanjiti razvojne razlike između NUTS II regija unutar EU. NUTS (Nomentkaltura prostornih jedinica za statistiku) regije su utvrđene prvenstveno prema broju stanovnika, te mogu a i ne moraju biti administrativne naravi. Unutar EU nalazi se 127 NUTS II regija, a važno je kojoj regiji, prema broju stanovnika, pripadate, jer će vam to u konačnici ovisiti kako će se sufinancirati vaši projekti – istaknula je Gelo.
Podjela Hrvatske na NUTS II regije temelj je za povlačenje financijskih sredstava iz fondova EU.
Kohezijska politika dijeli se na kohezijski fond, strukturne fondove – fonda za regionalni razvoj te socijalni fond, fond za pomorstvo i ribarstvo te poljoprivredni fond za ruralni razvoj.
Europski fond za regionalni razvoj ili EFRR služi za jačanje ekonomske i socijalne kohezije i smanjeivanje razlika u razvoju između regija unutar EU, a za poslovni sektor u fokusu su mala i srednja poduzeća.
– EFRR podupire regionalni i lokalni razvoj radi njihova doprinosa svim tematskim ciljevima postavljanjem prioriteta kojima se fokus usmjerava na istraživanje, razvoj, inovacije, poboljšani pristup informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te poslovnu podršku malim i srednjim poduzećima. Uzmimo za primjer recimo obnovu manjeg hotela ili izgradnju bazena u hotelu kao projekt malog ili srednjeg poduzeća – naglasila je Gelo.
Stopa sufinanciranja EFRR-a je do 75 posto za manje razvijene regije EU, a unutar srednjih subjekata spadaju oni koji imaju manje od 250 zaposlenih te ostvaruju godišnji promet ne veći od 50 milijuna eura. Malim poduzetnikom smatra se poduzetnik koji ima manje od 50 zaposlenih te promet ne veći od 10 milijuna eura.
Na raspolaganju Hrvatskoj do 1. srpnja 2013. godine je IPA predpristupni fond od oko 150 milijuna eura godišnje, a od pristupa do kraja 2013. godine na raspolaganju su nam strukturni fondovi ili prioriteti iz IPA sa značajno povećanim sredstvima od oko 450 milijuna eura. Od 2014. godine na raspolaganju su Hrvatskoj su Strukturni fondovi i Kohezijski fond iz nove financijske perspektive, s preko jednom milijardom eura godišnje.
– Što je potrebno učiniti do 2014. godine? Kao prvo, tu je usvajanje Uredbi iz Brisela, direktive na temelju kojih članice rade procese programiranja. Zatim su tu definiranja upravljačke strukture, izrada Operativnih programa te implementacija. Vi morate ući u programe, u protivnom nećete moći naknadno dobiti sredstva EU. Iznosite vaše programe kako bi oni mogli doći u fokus države, definirajte što vam je potrebno od projekata kojima vi idete kao firma, na taj način komunicirajte s Hrvatskom gospodarskom komorom – poručila je prisutnima za kraj Ružica Gelo.