Aktualno

[SITNICE O PSIHOLOGIJI] Kolumna Daria Kulišića: Inteligencija

U modernu znanost fenomen inteligencije uveo je Darwinov bliski rođak Francis Galton. Primjetio je da je ona normalno raspoređena, tj. da se najveći broj ljudi jednako efikasno snalazi u novim situacijama, a da onih koji se loše snalaze ima otprilike jed­nako kao i onih koji pokazuju izvan­rednu sposobnost. Taj, danas na prvi pogled, jednostavan uvid Darwinovog rođaka uveliko je odredio perspektivu moderne psihologije u proučavanju ovoga fenomena. Galton je razvio cijeli niz matematičkih tj. statističkih ana­liza od izvanredne pomoći budućim generacijama znanstvenika za prouča­vanje kako ovog tako i drugih psihološ­kih fenomena te ga s pravom možemo smatrati ocem znanosti o mjerenju mentalnih sposobnosti i procesa koju danas nazivamo psihometrijom.
Prvi test inteligencije razvio je fran­cuski psiholog Alfred Binet. Francuska vlada naručila je instrument kojim bi olakšali prepoznavanje učenika s poteškoćama u praćenju redovitih školskih programa. Taj Binet-Simo­nov instrument iz 1905. godine postao je osnova za suvremeno testiranje IQ-a, iako je termin IQ prvi u psihologiju uveo njemački psiholog William Stern.
Iz ove prvotne perspektive proiza­šao je cijeli niz teorija o tome što inte­ligencija jest i one se vrlo pojednostav­ljeno gledano međusobno razlikuju po broju i strukturi različitih komponenti od kojih je ova sposobnost izgrađena. Neke teorije pretpostavljaju jedan fak­tor najčešće zvan g faktorom iz kojeg proizlaze ostali faktori, a neke sma­traju da je od samog početka riječ o više različitih faktora tj. komponenti inteligencije.
Jedna od tih teorija, sasvim logično nazvana po svome tvorcu Raymondu Catellu, Catellovom teorijom po mome mišljenu pruža laicima najkorisniji i najjednostavniji uvid u prirodu samog fenomena inteligencije.
Cattel je konstruirao jednostavnu teoriju koja pretpostavlja postoja­nje dva faktora, tj. dvije komponente. Jednu komponentu nazvao je fluid­nom inteligencijom i ova teorija pret­postavlja da je ta komponenta u najve­ćoj mjeri genetski tj. biološki određena. Svoj vrhunac razvija od 16. do 18. godine života i određuje koliko ćemo se brzo i efikasno snalaziti u novim situacijama. Drugu komponentu, po mome mišljenju po mnogo čemu zanimljiviju, Catell je nazvao kristali­ziranom inteligencijom. Kristalizirana inteligencija po Catellovom mišljenu nije ništa drugo nego skup svih znanja, vještina i sposobnosti koje razvijamo tijekom cijelog života.
Dakle, ova druga kristalizirana inte­ligencija je komponenta koju aktivno možemo razvijati cijeli naš život, odr­žavajući našu znatiželju, optimizam i otvorenost prema novom i druk­čijem. Ona nas obavezuje i čini nas odgovornim za našu ukupnu životnu kondiciju.
Za kraj ne zaboravimo rečenicu koju je Forrestu Gumpu rekla njegova majka i koja ga je napravila jednako vrijed­nim sudionikom svih događaja koje je život ispred njega rasprostro. ‘Stupid is as stupid does’ ili inteligentna osoba koja radi gluposti i dalje je glupa osoba.

Objavljeno u tiskanom izdanju, 25. studenog 2020.

Pročitajte još

FRA STIPE NOSIĆ ‘Kuća u našem vrtu čekala je na obnovu 40 godina. Taksisti nisu bili protiv dizalice na Paščari’

Dulist

VREMENSKA PROGNOZA Južina i česta kiša uz iznadprosječno visoku temperaturu

Dulist

Joe Biden i službeno postao 46. predsjednik SAD, evo što je rekao u inauguracijskom govoru

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija