Dubrovkinja Katarina Doršner u vijećničku klupu prvi put je zasjela prije nešto manje od četiri godine kada je izbornom pobjedom 2017. HDZ osvojio 10 vijećničkih mjesta. Proteklo vrijeme ocijenit će ‘izvrsnim’ uzimajući u obzir, kaže, ‘kvalitete’ donesenih odluka u korist grada. Osim u vijećnici, razdoblje za nama obilježili su joj i medicinski izazovi s kojima se susrela kao liječnica pri Općoj bolnici Dubrovnik. S Doršner smo porazgovarali jesmo li kao jedinica lokalne samouprave, zajednica uopće uspjeli odgovoriti na sveprisutnu zdravstvenu te prateću gospodarsku krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa, ali i kako komentira cjelokupnu situaciju s tzv. trećim valom i cijepljenjem.
Kako biste ocijenili naše nošenje sa situacijom, kako običnih ljudi tako i vladajućih?
Ovo je bila izvanredna godina najveće zdravstvene, a time i gospodarske krize planetarnih razmjera, godina neizvjesnosti i egzistencijalnih strahova. Uvjeti života su se potpuno promijenili. Tražila se od vlasti brza i učinkovita intervencija. Ova je Vlada pokazala odgovornost, fleksibilnost i da je na visini zadatka. Zadržali smo stabilnost ekonomije. Vlada je pravovremenim mjerama Kriznog stožera kakav se dogodio u nekim europskim zemljama spriječila kolaps zdravstvenog sustava. Grad i Županija su udruženim snagama hitno mobilizirali sve interventne službe, mudrim se pokazala odluka da smo nekoliko mjeseci ranije nakon dugo godina neaktivnosti ustrojili i modernizirali civilnu zaštitu. Puk je sve potrebne mjere uglavnom prihvatio. Velik broj ljudi se pridržavao mjera, mnogi su svoje resurse stavljali na raspolaganje za opće dobro i dosta hrabro sve podnosili pa i gubitak života i zdravlja najmilijih gotovo jednako hrabro kao u Domovinskom ratu. U bolnici nije nedostajalo zaštitne opreme, imali smo dovoljno respiratora, nitko baš nitko nije ležao na hodniku ili ostao nezbrinut. Ova kriza je pokazala kolika je važnost dobra organizacija zdravstva i briga grada o tome. Kao i svi liječnici u svijetu ovu godinu ću zapamtiti kao borbu između Davida i Golijata.
Jeste li zadovoljni ukupnim radom Gradskog vijeća čijeg ste bili sastav?
Jako sam zadovoljna radom Gradskog vijeća, kvalitetom odluka na korist grada. Po učestalosti sjednica i broju elaboriranih tema zasigurno smo među najaktivnijim gradovima koji time poštuju načelo supsidijarnosti, to jest spuštanje odlučivanja od krovne državne politike prema lokalnim zajednicama. Preduvjet za takvu realizaciju je bila volja nove Gradske uprave da osniva gradske kotareve, da se otvori djelovanju građana koji najbolje sami znaju ocijeniti prioritete. Kao što je u jednom od zadnjih govora rekao prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, možemo sad graditi svoj život u interesu svojih općina, gradova, županija i čitavog društva.
Slijedeći taj put vide se i rezultati, ispunili smo najveći dio predizbornih obećanja i zacrtanog plana. Najeklatantniji primjer je odvažna dorada GUP-a, koja ide u smjeru uzusa kako se prije po strogim pravilima gradio i štitio grad. Od prvog dana mandata sustavno smo poticali izradu Plana upravljanja i evo na zadnjoj sjednici smo ga usvojili i tako postali prvi grad u Hrvatskoj koji ga posjeduje. Time smo se čvrsto obvezali raditi na razvoju grada na temeljima nasljeđa, štiteći graditeljsku baštinu i s posebnom pažnjom za buduće planiranje i intervencije u prostoru. Pokrenuli smo projekt Respect the City svjesni da neadekvatno vrednovanje turizma ugrožava svakodnevni život građanina.
Jedan od najvažnijih projekata za demografski opstanak su sigurno širenje grada na Pobrežje i vezano uz to izgradnja pristupne ceste te stanovi za mlade obitelji u Mokošici. Mišljenja sam da je baš ovakvim projektima gradonačelnik Mato Franković pokazao smjer za budućnost grada i da zaslužuje i dalje povjerenje žitelja grada.
Uvijek u kriznom vremenu kultura je osjetljiva na promjene. Nismo dopustili njeno zapostavljanje znajući koliko je baš ona bitna za cjeloviti integritet ličnosti. Zaštitili smo djelatnike u kulturi novim kolektivnim ugovorom. Napokon će ustanove dobiti za čuvanje svojih artefakata adekvatni megaprostor u Sustjepanu. Upravo se radi na projektu osnivanja Arheološkog muzeja na području Pustijerne. Na ozbiljan način smo pristupili obnovi Orlandovog stupa i obilježili njegovu godinu.
Nismo zaboravili ni žrtvu naših branitelja i patnje građana kroz ratno razdoblje. Vratili smo kako dolikuje tvrđavu Imperijal u krilo Muzeja Domovinskog rata. U središtu UN-a u New Yorku promovirali smo izložbu Dubrovnik – grad s ožiljkom. Organizirali smo tribinu sa znanstvenicima i braniteljima ‘Zajedno smo branili Grad’, na kojoj su bili poznati predavači sudionici rata kao dr. Herman Vukušić i dr. Vicko Mihaljević.
Kazalište Marina Držića, Orkestar i Dubrovačke ljetne igre živnuli su u našem mandatu. Sve to govori koje mi vrijednosti zastupamo, a kao da smo predosjetili da će to itekako nakon korone biti ono što će činiti nužnu transformaciju turizma prema mikrodestinacijama. Birat će se sustavi vrijednosti i mi moramo biti svjesni da su sve ove vrijednosti naše veliko blago za turiste iz cijelog svijeta.
Posebno mi je drago što sam u ovom mandatu kao vijećnica i liječnica mogla sudjelovati u životu grada. To smatram jednim vidom obiteljskog nasljeđa jer su moji preci inženjeri i liječnici kontinuirano od Prvog svjetskog rata djelovali u ovom gradu i izgrađivali ga. Slobodna Hrvatska je višegeneracijski san moje obitelji. Roditelji su kao jedni od prvih članova HDZ-a grada aktivno sudjelovali u političkom životu. Tako je moja majka, profesor defektolog za prvih demokratskih izbora bila prva predsjednica vijeća mjesnih zajednica grada Dubrovnika i prva predsjednica Zajednice žena Županijske Katarine Zrinski, kada su još neki tu stranku nazvali ‘strankom opasnih namjera’. U ove sam četiri godine radila za grad i sugrađane s puno angažmana da bih mogla pomiriti zahtjevan profesionalni rad liječnika u bolnici s političkim angažmanom. Radila sam to otvorenim srcem sretna da sam dobila priliku živjeti u demokraciji i pridonositi joj.
Kao predsjednica gradskog kotar Pile-Kono smatrate li da je suradnja s Vašim ‘susjedima’ tekla glatko?
Posebno sam zadovoljna kao gradski vijećnik i kao predsjednica kotara Pile- Kono suradnjom s građanima i njihovim angažmanom. U mom kotaru ima krasnih sugrađana koji se ističu u humanosti i brizi o gradu. U kotaru je puno projekata pokrenuto i realizirano kao uređenje Brsalja, nogostupa ulice Branitelja Dubrovnika koji je ‘bljesnuo’ na samom ulazu u povijesnu jezgru, za nekoliko dana se otvara parkiralište Gradac, uredili smo dječje igralište u Bogišićevom parku, pokrenuli smo uređenje parka u Pilama, platoa ispod platane na Pilama, našeg najvećeg i najstarijeg parka Gradac, planirali smo uređenje šetnice uz more od parka Gradac, šume iza Stare bolnice do vile Čingrije. Bili smo preteča programa zelene tranzicije, a kod nas bi mogli još reći i ‘tirkiznoplave’ tranzicije mora oko Dubrovnika, što ga Europa i naša Vlada donose za razdoblje do 2030. godine. U sljedećem mandatu važno nam je obnoviti kapelice sv. Elizabete i sv. Križa te spriječiti njihovo propadanje. Ostaje nam zadatak pokrenuti uređenje Bogišićevog parka, obnovu raslinja i stabala te dječjeg igrališta na Konalu i uređenje drugih povijesnih dijelova kotara kao Konala te Boninova s uređenjem vrijednog ljetnikovca Skočibuha. Uspostavili smo red u parkirališna mjesta kontaktne zone Povijesne jezgre sa zonama parkiranja koja su isključivo za stanovnike grada. Donijeli smo Pravilnik o reklamiranju koji ne narušava sklad.
Koje potrebe građana biste iznijeli kao još ‘neispunjene’?
Njih sigurno ima i uvijek nanovo niču kako ih donose životne prilike. Ono što je osnovno je da u ovim vremenima ugroze ništa nije nedostajalo gradu. Posebno smo bili osjetljivi na ranjive skupine, socijalno ugrožene, nezaposlene i bolesne. Pomogli smo i poduzetnike s preko sto milijuna kuna, brinući za očuvanje radnih mjesta. U novom mandatu čeka nas saniranje posljedica korona krize i realizacija zacrtanih projekata.
U kojem segmentu bi se trebalo dodatno poraditi, osim na očitom preustroju gospodarstva, odnosno izbjegavanju monokulture?
Ne treba bježati od turizma nego mu ponuditi sustav vrijednosti koje Dubrovnik ima jedinstvene u svijetu uopće kao karantenu od 1377., 1296. uvedenu kanalizaciju koja je sada prvi put u povijesti čišćena, skladište Rupe sa zalihama koje su hranile stanovništvo, prvo nahodište i ljekarnu. Vjerujem da bi ovakvo postavljen sustav vrijednosti otvorio put za razvoj drugih gospodarskih grana, reformiranje obrazovnog sustava, vrednovanje prirodoslovnih znanosti, vraćanje strukovnih predmeta u škole i s tim vraćanje obrta i domaćih proizvoda.
Dubrovnik trebamo i dalje njegovati kao studentski sveučilišni grad te revitalizirati IUC kao mjesto međunarodne razmjene znanstvenih dostignuća. Potrebno je jače razvijati kvalitetne škole za učenje stranih jezika i razvoj informatike, po uzoru na MIOC u Zagrebu i Splitu. To su jake prirodoslovno-matematičke gimnazije koje obrazuju za informatiku i općenito STEM područja, a istovremeno ne zanemaruju humanističke predmete i jezike radi bržeg prijenosa informacija i znanja te uključivanja u svjetske trendove.
Pohvaljujem inicijativu Grada za dovođenjem digitalnih nomada i napore da bi se dovela na naše područje IT industrija jer u tome vidimo novo polje za razvoj. U dubrovačkim se školama i parkovima sigurno već igraju novi mali Rimci i Sumine iz Nanobita kojima treba dati uvjete za razvoj. To su ljudi koji su se rodili u Hrvatskoj i stvaraju u Hrvatskoj, a zarađuju na znanju milijarde kuna.
Što očekujete od ovih lokalnih izbora?
Očekujem pobjedu Hrvatske demokratske zajednice u Gradu i u Županiji, nastavak politike zaštite najranjivijih, stabilnosti ekonomskog sustava i jačanje zdravstveno socijalne zaštite u čemu su se čelnici dokazali u ovim izvanrednim okolnostima pandemije. Takvu stabilnost, suradnju s Vladom i europskim institucijama želim radi sigurnosti i dalje.
Ono što ja mislim je da bi naš fokus uvijek, pogotovo u kampanji trebao biti istinsko domoljublje i ljubav za svoj grad jer se iz toga rađaju pravi programi. Prioritet u ovom natjecanju moraju biti solidarnost, briga o najranjivijima, pogođenim bolestima, nezaposlenima, ekonomski pogođenima i stambeno nezbrinutima jer je poznato da je društvo toliko napredno koliko brine o tim skupinama. Želim Dubrovnik kao kozmopolitski grad, koji će brinuti o svakom svome čovjeku, ali i svakom došljaku koji je svjestan da je ta sva vrijednost i ljepota naša, da ju treba proučavati, čuvati i pokazivati svijetu.
Otorinolaringolog ste, kako razlikovati uobičajene otorinolaringološke smetnje od onih koje upućuju na zarazu COVID-19?
Kao liječnik otorinolaringolog, subspecijalist fonijatrije vrlo brzo sam se u svom radu susrela s kliničkom slikom COVID-19 infekcije s obzirom na to da virus uzrokuje brojne smetnje u području otorinolaringologije. Bolest često i počinje sa simptomima gubitka njuha i okusa te respiratornim simptomima gornjeg dišnog sustava, pri čemu je teško razlikovati radi li se o COVID-19 infekciji ili kakvom drugom virusu. Upravo zato je potrebno bolesnika s takvim poteškoćama testirati.
Zahvalna sam liječnicima, medicinskim sestrama i tehničarima te drugom osoblju Odjela za anesteziologiju i intenzivno liječenje te Infektološkom odjelu naše bolnice što su od prvog dana prvi ušli u hrabru bitku u velikoj neizvjesnosti borbe s potpuno nepoznatom zaraznom bolesti i tako izložili sebe i svoje obitelji također velikom riziku po život, a mi ostale struke smo se onda toj borbi lakše priključili.
Upravo prije nekoliko dana stigla je pismena pohvala našoj Jedinici intenzivnog liječenja od Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, a koja je referentni centar za koronu, da su vrhunski obavili posao i da mogu biti primjer po tome u Republici Hrvatskoj.
Bilježite li kakve posljedice nakon preboljenja u ovom dijelu ljudskog organizma? O čemu je riječ?
Usko surađujemo s kolegama anesteziolozima kod bolesnika na respiratoru koji zahtijevaju kirurške otorinolaringološke zahvate traheotomije. Ono što bih svakako htjela spomenuti je to da u otorinolaringološkoj ambulanti vidimo sve češće dugoročne posljedice kod nekih osoba koje su preboljele COVID u vidu smetnji njuha i okusa, pojavi šuma u uhu, iznenadnim nagluhostima i smetnjama ravnoteže, što govori o neurotropnosti virusa to jest da on napada i živčani sustav.
Kako komentirate cjelokupnu situaciju s tzv. trećim valom i cijepljenjem?
Dolaze novi sojevi, cijepljenje će se nadamo se uskoro ubrzati, nismo mogli utjecati na neke poteze proizvođača, dijelimo sudbinu Europske unije i vjerujem u solidarnost koja kad tad mora doći do izražaja jer nam nema opstanka jednih bez drugih, to nas je poučila pojava virusa jer ako se globalno ne zaštitimo svi smo u pitanju opstanka, a još više bi si mogli i sami pomoći odgovornijim pridržavanjem smjernica Stožera. Mislim da se odlukama Stožera dobro koliko je maksimalno moguće čuvaju životi ljudi i istovremeno vodi briga za gospodarstvo i očuvanje radnih mjesta. Odgovorni političari u ovakvim trenucima ne smiju podilaziti dnevno političkim interesima i mislim da se Županijski stožer dobro postavlja. Kao nikada do sada Gradsko vijeće je u svoju brigu uzelo dubrovačku bolnicu i medicinsko osoblje, kupili smo na vrijeme respiratore, radimo na stanovima, osnovali smo pedijatrijsku ambulantu u Mokošici, kupili UZV aparat, brinemo o zdravstvenoj zaštiti na Elafitima i mi smo u bolnici itekako svjesni pravovremene brige Grada i Županije.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 7. travnja 2021.