Aktualno

RAZGOVOR S LIJEČNICOM KATARINOM DORŠNER ‘Proteklo razdoblje pamtit ću kao borbu između Davida i Golijata’

Dubrovkinja Katarina Doršner u vijećničku klupu prvi put je zasjela prije nešto manje od četiri godine kada je izbornom pobjedom 2017. HDZ osvojio 10 vijećničkih mjesta. Prote­klo vrijeme ocijenit će ‘izvrsnim’ uzi­majući u obzir, kaže, ‘kvalitete’ done­senih odluka u korist grada. Osim u vijećnici, razdoblje za nama obilježili su joj i medicinski izazovi s kojima se susrela kao liječnica pri Općoj bolnici Dubrovnik. S Doršner smo porazgova­rali jesmo li kao jedinica lokalne samo­uprave, zajednica uopće uspjeli odgo­voriti na sveprisutnu zdravstvenu te prateću gospodarsku krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa, ali i kako komentira cjelokupnu situaciju s tzv. trećim valom i cijepljenjem.
Kako biste ocijenili naše nošenje sa situacijom, kako običnih ljudi tako i vladajućih?
Ovo je bila izvanredna godina najveće zdravstvene, a time i gospodarske krize planetarnih razmjera, godina neizvjesnosti i egzistencijalnih stra­hova. Uvjeti života su se potpuno promijenili. Tražila se od vlasti brza i učinkovita intervencija. Ova je Vlada pokazala odgovornost, fleksibilnost i da je na visini zadatka. Zadržali smo stabilnost ekonomije. Vlada je pravo­vremenim mjerama Kriznog stožera kakav se dogodio u nekim europskim zemljama spriječila kolaps zdravstvenog sustava. Grad i Županija su udruženim snagama hitno mobilizirali sve interventne službe, mudrim se poka­zala odluka da smo nekoliko mjeseci ranije nakon dugo godina neaktivnosti ustrojili i modernizirali civilnu zaštitu. Puk je sve potrebne mjere uglavnom prihvatio. Velik broj ljudi se pridr­žavao mjera, mnogi su svoje resurse stavljali na raspolaganje za opće dobro i dosta hrabro sve podnosili pa i gubi­tak života i zdravlja najmilijih gotovo jednako hrabro kao u Domovinskom ratu. U bolnici nije nedostajalo zaštitne opreme, imali smo dovoljno respira­tora, nitko baš nitko nije ležao na hod­niku ili ostao nezbrinut. Ova kriza je pokazala kolika je važnost dobra orga­nizacija zdravstva i briga grada o tome. Kao i svi liječnici u svijetu ovu godinu ću zapamtiti kao borbu između Davida i Golijata. ­
Jeste li zadovoljni ukupnim radom Gradskog vijeća čijeg ste bili sastav?
Jako sam zadovoljna radom Grad­skog vijeća, kvalitetom odluka na korist grada. Po učestalosti sjednica i broju elaboriranih tema zasigurno smo među najaktivnijim gradovima koji time poštuju načelo supsidijar­nosti, to jest spuštanje odlučivanja od krovne državne politike prema lokal­nim zajednicama. Preduvjet za takvu realizaciju je bila volja nove Gradske uprave da osniva gradske kotareve, da se otvori djelovanju građana koji naj­bolje sami znaju ocijeniti prioritete. Kao što je u jednom od zadnjih govora rekao prvi hrvatski predsjednik dr. Fra­njo Tuđman, možemo sad graditi svoj život u interesu svojih općina, gradova, županija i čitavog društva.
Slijedeći taj put vide se i rezultati, ispunili smo najveći dio predizbor­nih obećanja i zacrtanog plana. Naje­klatantniji primjer je odvažna dorada GUP-a, koja ide u smjeru uzusa kako se prije po strogim pravilima gradio i štitio grad. Od prvog dana mandata sustavno smo poticali izradu Plana upravljanja i evo na zadnjoj sjednici smo ga usvojili i tako postali prvi grad u Hrvatskoj koji ga posjeduje. Time smo se čvrsto obvezali raditi na razvoju grada na temeljima nasljeđa, štiteći graditeljsku baštinu i s posebnom pažnjom za buduće planiranje i inter­vencije u prostoru. Pokrenuli smo pro­jekt Respect the City svjesni da neade­kvatno vrednovanje turizma ugrožava svakodnevni život građanina.
Jedan od najvažnijih projekata za demografski opstanak su sigurno šire­nje grada na Pobrežje i vezano uz to izgradnja pristupne ceste te stanovi za mlade obitelji u Mokošici. Mišljenja sam da je baš ovakvim projektima gra­donačelnik Mato Franković pokazao smjer za budućnost grada i da zaslu­žuje i dalje povjerenje žitelja grada.
Uvijek u kriznom vremenu kultura je osjetljiva na promjene. Nismo dopustili njeno zapostavljanje znajući koliko je baš ona bitna za cjeloviti integritet lič­nosti. Zaštitili smo djelatnike u kulturi novim kolektivnim ugovorom. Napo­kon će ustanove dobiti za čuvanje svo­jih artefakata adekvatni megaprostor u Sustjepanu. Upravo se radi na pro­jektu osnivanja Arheološkog muzeja na području Pustijerne. Na ozbiljan način smo pristupili obnovi Orlando­vog stupa i obilježili njegovu godinu.
Nismo zaboravili ni žrtvu naših bra­nitelja i patnje građana kroz ratno razdoblje. Vratili smo kako dolikuje tvrđavu Imperijal u krilo Muzeja Domovinskog rata. U središtu UN-a u New Yorku promovirali smo izložbu Dubrovnik – grad s ožiljkom. Organi­zirali smo tribinu sa znanstvenicima i braniteljima ‘Zajedno smo branili Grad’, na kojoj su bili poznati predavači sudionici rata kao dr. Herman Vukušić i dr. Vicko Mihaljević.
Kazalište Marina Držića, Orkestar i Dubrovačke ljetne igre živnuli su u našem mandatu. Sve to govori koje mi vrijednosti zastupamo, a kao da smo predosjetili da će to itekako nakon korone biti ono što će činiti nužnu transformaciju turizma prema mikro­destinacijama. Birat će se sustavi vri­jednosti i mi moramo biti svjesni da su sve ove vrijednosti naše veliko blago za turiste iz cijelog svijeta.
Posebno mi je drago što sam u ovom mandatu kao vijećnica i liječ­nica mogla sudjelovati u životu grada. To smatram jednim vidom obitelj­skog nasljeđa jer su moji preci inže­njeri i liječnici kontinuirano od Prvog svjetskog rata djelovali u ovom gradu i izgrađivali ga. Slobodna Hrvatska je višegeneracijski san moje obitelji. Roditelji su kao jedni od prvih članova HDZ-a grada aktivno sudjelovali u poli­tičkom životu. Tako je moja majka, profesor defektolog za prvih demo­kratskih izbora bila prva predsjed­nica vijeća mjesnih zajednica grada Dubrovnika i prva predsjednica Zajed­nice žena Županijske Katarine Zrinski, kada su još neki tu stranku nazvali ‘strankom opasnih namjera’. U ove sam četiri godine radila za grad i sugrađane s puno angažmana da bih mogla pomi­riti zahtjevan profesionalni rad liječ­nika u bolnici s političkim angažma­nom. Radila sam to otvorenim srcem sretna da sam dobila priliku živjeti u demokraciji i pridonositi joj.
Kao predsjednica gradskog kotar Pile-Kono smatrate li da je suradnja s Vašim ‘susjedima’ tekla glatko?
Posebno sam zadovoljna kao gradski vijećnik i kao predsjednica kotara Pile- Kono suradnjom s građanima i njiho­vim angažmanom. U mom kotaru ima krasnih sugrađana koji se ističu u humanosti i brizi o gradu. U kotaru je puno projekata pokrenuto i realizirano kao uređenje Brsalja, nogostupa ulice Branitelja Dubrovnika koji je ‘bljesnuo’ na samom ulazu u povijesnu jezgru, za nekoliko dana se otvara parkirali­šte Gradac, uredili smo dječje igralište u Bogišićevom parku, pokrenuli smo uređenje parka u Pilama, platoa ispod platane na Pilama, našeg najvećeg i najstarijeg parka Gradac, planirali smo uređenje šetnice uz more od parka Gra­dac, šume iza Stare bolnice do vile Čin­grije. Bili smo preteča programa zelene tranzicije, a kod nas bi mogli još reći i ‘tirkiznoplave’ tranzicije mora oko Dubrovnika, što ga Europa i naša Vlada donose za razdoblje do 2030. godine. U sljedećem mandatu važno nam je obnoviti kapelice sv. Elizabete i sv. Križa te spriječiti njihovo propadanje. Ostaje nam zadatak pokrenuti uređe­nje Bogišićevog parka, obnovu raslinja i stabala te dječjeg igrališta na Konalu i uređenje drugih povijesnih dijelova kotara kao Konala te Boninova s uređe­njem vrijednog ljetnikovca Skočibuha. Uspostavili smo red u parkirališna mje­sta kontaktne zone Povijesne jezgre sa zonama parkiranja koja su isključivo za stanovnike grada. Donijeli smo Pra­vilnik o reklamiranju koji ne narušava sklad.
Koje potrebe građana biste iznijeli kao još ‘neispunjene’?
Njih sigurno ima i uvijek nanovo niču kako ih donose životne prilike. Ono što je osnovno je da u ovim vreme­nima ugroze ništa nije nedostajalo gradu. Posebno smo bili osjetljivi na ranjive skupine, socijalno ugrožene, nezaposlene i bolesne. Pomogli smo i poduzetnike s preko sto milijuna kuna, brinući za očuvanje radnih mjesta. U novom mandatu čeka nas saniranje posljedica korona krize i realizacija zacrtanih projekata.
U kojem segmentu bi se trebalo dodatno poraditi, osim na očitom preustroju gospodarstva, odnosno izbjegavanju monokulture?
Ne treba bježati od turizma nego mu ponuditi sustav vrijednosti koje Dubrovnik ima jedinstvene u svijetu uopće kao karantenu od 1377., 1296. uvedenu kanalizaciju koja je sada prvi put u povijesti čišćena, skladi­šte Rupe sa zalihama koje su hranile stanovništvo, prvo nahodište i ljekarnu. Vjerujem da bi ovakvo postav­ljen sustav vrijednosti otvorio put za razvoj drugih gospodarskih grana, reformiranje obrazovnog sustava, vrednovanje prirodoslovnih znano­sti, vraćanje strukovnih predmeta u škole i s tim vraćanje obrta i domaćih proizvoda. ­
Dubrovnik trebamo i dalje njego­vati kao studentski sveučilišni grad te revitalizirati IUC kao mjesto među­narodne razmjene znanstvenih dosti­gnuća. Potrebno je jače razvijati kva­litetne škole za učenje stranih jezika i razvoj informatike, po uzoru na MIOC u Zagrebu i Splitu. To su jake prirodo­slovno-matematičke gimnazije koje obrazuju za informatiku i općenito STEM područja, a istovremeno ne zanemaruju humanističke predmete i jezike radi bržeg prijenosa informa­cija i znanja te uključivanja u svjetske trendove.
Pohvaljujem inicijativu Grada za dovođenjem digitalnih nomada i napore da bi se dovela na naše pod­ručje IT industrija jer u tome vidimo novo polje za razvoj. U dubrovačkim se školama i parkovima sigurno već igraju novi mali Rimci i Sumine iz Nanobita kojima treba dati uvjete za razvoj. To su ljudi koji su se rodili u Hrvatskoj i stva­raju u Hrvatskoj, a zarađuju na znanju milijarde kuna.
Što očeku­jete od ovih lokalnih izbora?
Očekujem pobjedu Hrvatske demo­kratske zajednice u Gradu i u Župa­niji, nastavak politike zaštite najranji­vijih, stabilnosti ekonomskog sustava i jačanje zdravstveno socijalne zaštite u čemu su se čelnici dokazali u ovim izvanrednim okolnostima pandemije. Takvu stabilnost, suradnju s Vladom i europskim institucijama želim radi sigurnosti i dalje.
Ono što ja mislim je da bi naš fokus uvijek, pogotovo u kampanji trebao biti istinsko domoljublje i ljubav za svoj grad jer se iz toga rađaju pravi programi. Prioritet u ovom natje­canju moraju biti solidarnost, briga o najranjivijima, pogođenim bole­stima, nezaposlenima, ekonomski pogođenima i stambeno nezbrinu­tima jer je poznato da je društvo toliko napredno koliko brine o tim skupi­nama. Želim Dubrovnik kao kozmo­politski grad, koji će brinuti o svakom svome čovjeku, ali i svakom došljaku koji je svjestan da je ta sva vrijednost i ljepota naša, da ju treba proučavati, čuvati i pokazivati svijetu.
Otorinolaringolog ste, kako razlikovati uobičajene otorinola­ringološke smetnje od onih koje upućuju na zarazu COVID-19?
Kao liječnik otorinolaringolog, subspecijalist fonijatrije vrlo brzo sam se u svom radu susrela s kliničkom sli­kom COVID-19 infekcije s obzirom na to da virus uzrokuje brojne smetnje u području otorinolaringologije. Bolest često i počinje sa simptomima gubitka njuha i okusa te respiratornim simp­tomima gornjeg dišnog sustava, pri čemu je teško razlikovati radi li se o COVID-19 infekciji ili kakvom drugom virusu. Upravo zato je potrebno bole­snika s takvim poteškoćama testirati.
Zahvalna sam liječnicima, medicin­skim sestrama i tehničarima te dru­gom osoblju Odjela za anesteziologiju i intenzivno liječenje te Infektološkom odjelu naše bolnice što su od prvog dana prvi ušli u hrabru bitku u velikoj neizvjesnosti borbe s potpuno nepo­znatom zaraznom bolesti i tako izložili sebe i svoje obitelji također velikom riziku po život, a mi ostale struke smo se onda toj borbi lakše priključili.
Upravo prije nekoliko dana sti­gla je pismena pohvala našoj Jedi­nici intenzivnog liječenja od Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Miha­ljević, a koja je referentni centar za koronu, da su vrhunski obavili posao i da mogu biti primjer po tome u Repu­blici Hrvatskoj.
Bilježite li kakve posljedice nakon preboljenja u ovom dijelu ljudskog organizma? O čemu je riječ?
Usko surađujemo s kolegama aneste­ziolozima kod bolesnika na respira­toru koji zahtijevaju kirurške otori­nolaringološke zahvate traheotomije. Ono što bih svakako htjela spomenuti je to da u otorinolaringološkoj ambu­lanti vidimo sve češće dugoročne posljedice kod nekih osoba koje su preboljele COVID u vidu smetnji njuha i okusa, pojavi šuma u uhu, iznenad­nim nagluhostima i smetnjama rav­noteže, što govori o neurotropnosti virusa to jest da on napada i živčani sustav.
Kako komentirate cjelokupnu situaciju s tzv. trećim valom i cijepljenjem?
Dolaze novi sojevi, cijepljenje će se nadamo se uskoro ubrzati, nismo mogli utjecati na neke poteze proizvo­đača, dijelimo sudbinu Europske unije i vjerujem u solidarnost koja kad tad mora doći do izražaja jer nam nema opstanka jednih bez drugih, to nas je poučila pojava virusa jer ako se glo­balno ne zaštitimo svi smo u pitanju opstanka, a još više bi si mogli i sami pomoći odgovornijim pridržavanjem smjernica Stožera. Mislim da se odlu­kama Stožera dobro koliko je maksi­malno moguće čuvaju životi ljudi i istovremeno vodi briga za gospodar­stvo i očuvanje radnih mjesta. Odgo­vorni političari u ovakvim trenucima ne smiju podilaziti dnevno političkim interesima i mislim da se Županijski stožer dobro postavlja. Kao nikada do sada Gradsko vijeće je u svoju brigu uzelo dubrovačku bolnicu i medicin­sko osoblje, kupili smo na vrijeme res­piratore, radimo na stanovima, osno­vali smo pedijatrijsku ambulantu u Mokošici, kupili UZV aparat, brinemo o zdravstvenoj zaštiti na Elafitima i mi smo u bolnici itekako svjesni pravo­vremene brige Grada i Županije.

Iz tiskanog izdanja DuLista od 7. travnja 2021.

Pročitajte još

‘Vozi se slalom’ između cijena materijala, a kvalitetnog radnika nema ‘ni za lijeka’

Iva Dedo

ODRŽAVANJE I POPULARIZACIJA TRADICIJE Konavosko svilarstvo pod preventivnom zaštitom!

Dulist

NESLUŽBENO Benzin i dizel u ponoć ne poskupljuju

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija