Aktualno

RAZGOVOR S LIJEČNICOM KATARINOM DORŠNER ‘Proteklo razdoblje pamtit ću kao borbu između Davida i Golijata’

Dubrovkinja Katarina Doršner u vijećničku klupu prvi put je zasjela prije nešto manje od četiri godine kada je izbornom pobjedom 2017. HDZ osvojio 10 vijećničkih mjesta. Prote­klo vrijeme ocijenit će ‘izvrsnim’ uzi­majući u obzir, kaže, ‘kvalitete’ done­senih odluka u korist grada. Osim u vijećnici, razdoblje za nama obilježili su joj i medicinski izazovi s kojima se susrela kao liječnica pri Općoj bolnici Dubrovnik. S Doršner smo porazgova­rali jesmo li kao jedinica lokalne samo­uprave, zajednica uopće uspjeli odgo­voriti na sveprisutnu zdravstvenu te prateću gospodarsku krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa, ali i kako komentira cjelokupnu situaciju s tzv. trećim valom i cijepljenjem.
Kako biste ocijenili naše nošenje sa situacijom, kako običnih ljudi tako i vladajućih?
Ovo je bila izvanredna godina najveće zdravstvene, a time i gospodarske krize planetarnih razmjera, godina neizvjesnosti i egzistencijalnih stra­hova. Uvjeti života su se potpuno promijenili. Tražila se od vlasti brza i učinkovita intervencija. Ova je Vlada pokazala odgovornost, fleksibilnost i da je na visini zadatka. Zadržali smo stabilnost ekonomije. Vlada je pravo­vremenim mjerama Kriznog stožera kakav se dogodio u nekim europskim zemljama spriječila kolaps zdravstvenog sustava. Grad i Županija su udruženim snagama hitno mobilizirali sve interventne službe, mudrim se poka­zala odluka da smo nekoliko mjeseci ranije nakon dugo godina neaktivnosti ustrojili i modernizirali civilnu zaštitu. Puk je sve potrebne mjere uglavnom prihvatio. Velik broj ljudi se pridr­žavao mjera, mnogi su svoje resurse stavljali na raspolaganje za opće dobro i dosta hrabro sve podnosili pa i gubi­tak života i zdravlja najmilijih gotovo jednako hrabro kao u Domovinskom ratu. U bolnici nije nedostajalo zaštitne opreme, imali smo dovoljno respira­tora, nitko baš nitko nije ležao na hod­niku ili ostao nezbrinut. Ova kriza je pokazala kolika je važnost dobra orga­nizacija zdravstva i briga grada o tome. Kao i svi liječnici u svijetu ovu godinu ću zapamtiti kao borbu između Davida i Golijata. ­
Jeste li zadovoljni ukupnim radom Gradskog vijeća čijeg ste bili sastav?
Jako sam zadovoljna radom Grad­skog vijeća, kvalitetom odluka na korist grada. Po učestalosti sjednica i broju elaboriranih tema zasigurno smo među najaktivnijim gradovima koji time poštuju načelo supsidijar­nosti, to jest spuštanje odlučivanja od krovne državne politike prema lokal­nim zajednicama. Preduvjet za takvu realizaciju je bila volja nove Gradske uprave da osniva gradske kotareve, da se otvori djelovanju građana koji naj­bolje sami znaju ocijeniti prioritete. Kao što je u jednom od zadnjih govora rekao prvi hrvatski predsjednik dr. Fra­njo Tuđman, možemo sad graditi svoj život u interesu svojih općina, gradova, županija i čitavog društva.
Slijedeći taj put vide se i rezultati, ispunili smo najveći dio predizbor­nih obećanja i zacrtanog plana. Naje­klatantniji primjer je odvažna dorada GUP-a, koja ide u smjeru uzusa kako se prije po strogim pravilima gradio i štitio grad. Od prvog dana mandata sustavno smo poticali izradu Plana upravljanja i evo na zadnjoj sjednici smo ga usvojili i tako postali prvi grad u Hrvatskoj koji ga posjeduje. Time smo se čvrsto obvezali raditi na razvoju grada na temeljima nasljeđa, štiteći graditeljsku baštinu i s posebnom pažnjom za buduće planiranje i inter­vencije u prostoru. Pokrenuli smo pro­jekt Respect the City svjesni da neade­kvatno vrednovanje turizma ugrožava svakodnevni život građanina.
Jedan od najvažnijih projekata za demografski opstanak su sigurno šire­nje grada na Pobrežje i vezano uz to izgradnja pristupne ceste te stanovi za mlade obitelji u Mokošici. Mišljenja sam da je baš ovakvim projektima gra­donačelnik Mato Franković pokazao smjer za budućnost grada i da zaslu­žuje i dalje povjerenje žitelja grada.
Uvijek u kriznom vremenu kultura je osjetljiva na promjene. Nismo dopustili njeno zapostavljanje znajući koliko je baš ona bitna za cjeloviti integritet lič­nosti. Zaštitili smo djelatnike u kulturi novim kolektivnim ugovorom. Napo­kon će ustanove dobiti za čuvanje svo­jih artefakata adekvatni megaprostor u Sustjepanu. Upravo se radi na pro­jektu osnivanja Arheološkog muzeja na području Pustijerne. Na ozbiljan način smo pristupili obnovi Orlando­vog stupa i obilježili njegovu godinu.
Nismo zaboravili ni žrtvu naših bra­nitelja i patnje građana kroz ratno razdoblje. Vratili smo kako dolikuje tvrđavu Imperijal u krilo Muzeja Domovinskog rata. U središtu UN-a u New Yorku promovirali smo izložbu Dubrovnik – grad s ožiljkom. Organi­zirali smo tribinu sa znanstvenicima i braniteljima ‘Zajedno smo branili Grad’, na kojoj su bili poznati predavači sudionici rata kao dr. Herman Vukušić i dr. Vicko Mihaljević.
Kazalište Marina Držića, Orkestar i Dubrovačke ljetne igre živnuli su u našem mandatu. Sve to govori koje mi vrijednosti zastupamo, a kao da smo predosjetili da će to itekako nakon korone biti ono što će činiti nužnu transformaciju turizma prema mikro­destinacijama. Birat će se sustavi vri­jednosti i mi moramo biti svjesni da su sve ove vrijednosti naše veliko blago za turiste iz cijelog svijeta.
Posebno mi je drago što sam u ovom mandatu kao vijećnica i liječ­nica mogla sudjelovati u životu grada. To smatram jednim vidom obitelj­skog nasljeđa jer su moji preci inže­njeri i liječnici kontinuirano od Prvog svjetskog rata djelovali u ovom gradu i izgrađivali ga. Slobodna Hrvatska je višegeneracijski san moje obitelji. Roditelji su kao jedni od prvih članova HDZ-a grada aktivno sudjelovali u poli­tičkom životu. Tako je moja majka, profesor defektolog za prvih demo­kratskih izbora bila prva predsjed­nica vijeća mjesnih zajednica grada Dubrovnika i prva predsjednica Zajed­nice žena Županijske Katarine Zrinski, kada su još neki tu stranku nazvali ‘strankom opasnih namjera’. U ove sam četiri godine radila za grad i sugrađane s puno angažmana da bih mogla pomi­riti zahtjevan profesionalni rad liječ­nika u bolnici s političkim angažma­nom. Radila sam to otvorenim srcem sretna da sam dobila priliku živjeti u demokraciji i pridonositi joj.
Kao predsjednica gradskog kotar Pile-Kono smatrate li da je suradnja s Vašim ‘susjedima’ tekla glatko?
Posebno sam zadovoljna kao gradski vijećnik i kao predsjednica kotara Pile- Kono suradnjom s građanima i njiho­vim angažmanom. U mom kotaru ima krasnih sugrađana koji se ističu u humanosti i brizi o gradu. U kotaru je puno projekata pokrenuto i realizirano kao uređenje Brsalja, nogostupa ulice Branitelja Dubrovnika koji je ‘bljesnuo’ na samom ulazu u povijesnu jezgru, za nekoliko dana se otvara parkirali­šte Gradac, uredili smo dječje igralište u Bogišićevom parku, pokrenuli smo uređenje parka u Pilama, platoa ispod platane na Pilama, našeg najvećeg i najstarijeg parka Gradac, planirali smo uređenje šetnice uz more od parka Gra­dac, šume iza Stare bolnice do vile Čin­grije. Bili smo preteča programa zelene tranzicije, a kod nas bi mogli još reći i ‘tirkiznoplave’ tranzicije mora oko Dubrovnika, što ga Europa i naša Vlada donose za razdoblje do 2030. godine. U sljedećem mandatu važno nam je obnoviti kapelice sv. Elizabete i sv. Križa te spriječiti njihovo propadanje. Ostaje nam zadatak pokrenuti uređe­nje Bogišićevog parka, obnovu raslinja i stabala te dječjeg igrališta na Konalu i uređenje drugih povijesnih dijelova kotara kao Konala te Boninova s uređe­njem vrijednog ljetnikovca Skočibuha. Uspostavili smo red u parkirališna mje­sta kontaktne zone Povijesne jezgre sa zonama parkiranja koja su isključivo za stanovnike grada. Donijeli smo Pra­vilnik o reklamiranju koji ne narušava sklad.
Koje potrebe građana biste iznijeli kao još ‘neispunjene’?
Njih sigurno ima i uvijek nanovo niču kako ih donose životne prilike. Ono što je osnovno je da u ovim vreme­nima ugroze ništa nije nedostajalo gradu. Posebno smo bili osjetljivi na ranjive skupine, socijalno ugrožene, nezaposlene i bolesne. Pomogli smo i poduzetnike s preko sto milijuna kuna, brinući za očuvanje radnih mjesta. U novom mandatu čeka nas saniranje posljedica korona krize i realizacija zacrtanih projekata.
U kojem segmentu bi se trebalo dodatno poraditi, osim na očitom preustroju gospodarstva, odnosno izbjegavanju monokulture?
Ne treba bježati od turizma nego mu ponuditi sustav vrijednosti koje Dubrovnik ima jedinstvene u svijetu uopće kao karantenu od 1377., 1296. uvedenu kanalizaciju koja je sada prvi put u povijesti čišćena, skladi­šte Rupe sa zalihama koje su hranile stanovništvo, prvo nahodište i ljekarnu. Vjerujem da bi ovakvo postav­ljen sustav vrijednosti otvorio put za razvoj drugih gospodarskih grana, reformiranje obrazovnog sustava, vrednovanje prirodoslovnih znano­sti, vraćanje strukovnih predmeta u škole i s tim vraćanje obrta i domaćih proizvoda. ­
Dubrovnik trebamo i dalje njego­vati kao studentski sveučilišni grad te revitalizirati IUC kao mjesto među­narodne razmjene znanstvenih dosti­gnuća. Potrebno je jače razvijati kva­litetne škole za učenje stranih jezika i razvoj informatike, po uzoru na MIOC u Zagrebu i Splitu. To su jake prirodo­slovno-matematičke gimnazije koje obrazuju za informatiku i općenito STEM područja, a istovremeno ne zanemaruju humanističke predmete i jezike radi bržeg prijenosa informa­cija i znanja te uključivanja u svjetske trendove.
Pohvaljujem inicijativu Grada za dovođenjem digitalnih nomada i napore da bi se dovela na naše pod­ručje IT industrija jer u tome vidimo novo polje za razvoj. U dubrovačkim se školama i parkovima sigurno već igraju novi mali Rimci i Sumine iz Nanobita kojima treba dati uvjete za razvoj. To su ljudi koji su se rodili u Hrvatskoj i stva­raju u Hrvatskoj, a zarađuju na znanju milijarde kuna.
Što očeku­jete od ovih lokalnih izbora?
Očekujem pobjedu Hrvatske demo­kratske zajednice u Gradu i u Župa­niji, nastavak politike zaštite najranji­vijih, stabilnosti ekonomskog sustava i jačanje zdravstveno socijalne zaštite u čemu su se čelnici dokazali u ovim izvanrednim okolnostima pandemije. Takvu stabilnost, suradnju s Vladom i europskim institucijama želim radi sigurnosti i dalje.
Ono što ja mislim je da bi naš fokus uvijek, pogotovo u kampanji trebao biti istinsko domoljublje i ljubav za svoj grad jer se iz toga rađaju pravi programi. Prioritet u ovom natje­canju moraju biti solidarnost, briga o najranjivijima, pogođenim bole­stima, nezaposlenima, ekonomski pogođenima i stambeno nezbrinu­tima jer je poznato da je društvo toliko napredno koliko brine o tim skupi­nama. Želim Dubrovnik kao kozmo­politski grad, koji će brinuti o svakom svome čovjeku, ali i svakom došljaku koji je svjestan da je ta sva vrijednost i ljepota naša, da ju treba proučavati, čuvati i pokazivati svijetu.
Otorinolaringolog ste, kako razlikovati uobičajene otorinola­ringološke smetnje od onih koje upućuju na zarazu COVID-19?
Kao liječnik otorinolaringolog, subspecijalist fonijatrije vrlo brzo sam se u svom radu susrela s kliničkom sli­kom COVID-19 infekcije s obzirom na to da virus uzrokuje brojne smetnje u području otorinolaringologije. Bolest često i počinje sa simptomima gubitka njuha i okusa te respiratornim simp­tomima gornjeg dišnog sustava, pri čemu je teško razlikovati radi li se o COVID-19 infekciji ili kakvom drugom virusu. Upravo zato je potrebno bole­snika s takvim poteškoćama testirati.
Zahvalna sam liječnicima, medicin­skim sestrama i tehničarima te dru­gom osoblju Odjela za anesteziologiju i intenzivno liječenje te Infektološkom odjelu naše bolnice što su od prvog dana prvi ušli u hrabru bitku u velikoj neizvjesnosti borbe s potpuno nepo­znatom zaraznom bolesti i tako izložili sebe i svoje obitelji također velikom riziku po život, a mi ostale struke smo se onda toj borbi lakše priključili.
Upravo prije nekoliko dana sti­gla je pismena pohvala našoj Jedi­nici intenzivnog liječenja od Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Miha­ljević, a koja je referentni centar za koronu, da su vrhunski obavili posao i da mogu biti primjer po tome u Repu­blici Hrvatskoj.
Bilježite li kakve posljedice nakon preboljenja u ovom dijelu ljudskog organizma? O čemu je riječ?
Usko surađujemo s kolegama aneste­ziolozima kod bolesnika na respira­toru koji zahtijevaju kirurške otori­nolaringološke zahvate traheotomije. Ono što bih svakako htjela spomenuti je to da u otorinolaringološkoj ambu­lanti vidimo sve češće dugoročne posljedice kod nekih osoba koje su preboljele COVID u vidu smetnji njuha i okusa, pojavi šuma u uhu, iznenad­nim nagluhostima i smetnjama rav­noteže, što govori o neurotropnosti virusa to jest da on napada i živčani sustav.
Kako komentirate cjelokupnu situaciju s tzv. trećim valom i cijepljenjem?
Dolaze novi sojevi, cijepljenje će se nadamo se uskoro ubrzati, nismo mogli utjecati na neke poteze proizvo­đača, dijelimo sudbinu Europske unije i vjerujem u solidarnost koja kad tad mora doći do izražaja jer nam nema opstanka jednih bez drugih, to nas je poučila pojava virusa jer ako se glo­balno ne zaštitimo svi smo u pitanju opstanka, a još više bi si mogli i sami pomoći odgovornijim pridržavanjem smjernica Stožera. Mislim da se odlu­kama Stožera dobro koliko je maksi­malno moguće čuvaju životi ljudi i istovremeno vodi briga za gospodar­stvo i očuvanje radnih mjesta. Odgo­vorni političari u ovakvim trenucima ne smiju podilaziti dnevno političkim interesima i mislim da se Županijski stožer dobro postavlja. Kao nikada do sada Gradsko vijeće je u svoju brigu uzelo dubrovačku bolnicu i medicin­sko osoblje, kupili smo na vrijeme res­piratore, radimo na stanovima, osno­vali smo pedijatrijsku ambulantu u Mokošici, kupili UZV aparat, brinemo o zdravstvenoj zaštiti na Elafitima i mi smo u bolnici itekako svjesni pravo­vremene brige Grada i Županije.

Iz tiskanog izdanja DuLista od 7. travnja 2021.

Pročitajte još

Psihologinja Nanda Kalafatović: OK je ne biti OK u ovakvoj situaciji

Iva Dedo

DUBROVČANI O GOSPODARSKOJ KLIMI U GRADU U razdoblju koje dolazi morat ćemo raditi više za manje novaca

Iva Dedo

Napustio nas je gospar Boris Filičić!

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija