Uskršnji vikend i blagdanski tjedan općenito u Dubrovniku je zabilježio simboličnu brojku posjetitelja. Međutim, možemo li krivnju isključivo pripisati COVID-19? Samo 213 kilometara sjeverozapadno od nas – u Splitu, situacija je znatno optimističnija. Tamo, imali su čak 115 slijetanja i isto toliko uzlijetanja. Mnogi će stoga reći kako je odlučujući faktor naših ‘skromnih’ dolazaka i noćenja evidentan jer smo avio destinacija. No, je li to dovoljan izgovor? Interes gostiju je izostao, a sukladno njemu i onaj međunarodnih zrakoplovnih tvrtki. U ovom razdoblju preko Zračne luke Dubrovnik prometovale su tek dvije kompanije. Od 1. do 11. travnja ukupan broj putnika tako je iznosio 3.348. U dolasku bilo ih je 1.543, a u odlasku 1.805. U spomenutim danima odvilo se također samo osam inozemnih letova. Međunarodnih putnika je bilo tako ukupno 798, u dolasku – 316 i u odlasku – 481.
Interes uvjetovan epidemiološkim stanjem
— Ljetni red letenja je ove godine započeo u nedjelju, 28. ožujka i trajat će do 30. listopada ove godine. Zračna luka Dubrovnik d.o.o. je do sada sklopila ugovore s četrdesetak inozemnih prijevoznika i naravno s dva domaća – Croatia Airlines i Trade Air. Očekujemo ugovaranje s još jednom novom privatnom domaćom zrakoplovnom kompanijom, a čija bi baza, za početak s jednim zrakoplovom, bila u našoj Zračnoj luci u Čilipima. Trenutačno za Dubrovnik operiraju dvije domaće zrakoplovne kompanije na linijama iz Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, kao i dvije inozemne kompanije s letovima iz Madrida (Iberia) i Münchena (Deutsche Lufthansa), a od prošle subote letove je započela i treća kompanija tj. EasyJet iz Geneve – poručili su iz ZLD-a.
Od 25. travnja, ističu nam, započinje letjeti i Austrian Airlines iz Beča, a od 26. travnja izraelski prijevoznik Arkia povezivat će Dubrovnik i Tel Aviv. U punoj sezoni Zračna luka Dubrovnik stoga bi prema dosadašnjim najavama trebala biti povezana sa 66 odredišta. Jasno, naglašavaju, sve ovisi o incidenciji zaraze, kako u državama emitivnog tržišta, tako i u našoj zemlji, odnosno Županiji. Prema vodećim stranim zdravstvenim institutima broj zaraženih tijekom jednog tjedna na 100.000 stanovnika bi morao biti manji od 50, kako bi putovanja bila sigurna, a područja ušla u takozvanu ‘zelenu’ zonu. Novost je svakako i određeni zaokret prema istočnoeuropskim tržištima zato što vlade pojedinih zapadnoeuropskih država preporučuju ljetovanje u vlastitim zemljama.
— Kako možete vidjeti na već spomenutoj našoj mrežnoj stranici, odlična je vijest da smo nakon sedam godina ponovno potpisali ugovore s najvećim ruskim prijevoznikom Aeroflotom koji bi povezivao Dubrovnik i Moskvu počevši od 1. lipnja i to svakodnevno. Novosti će biti također s dolascima iz zemalja iz kojih ranije nije bilo dolazaka gostiju, a to su Rumunjska, Bugarska i Ukrajina. Da zaključimo, naša Zračna luka je u potpunosti spremna prihvatiti sve putnike i zrakoplove bez bilo kakvih problema, ali dolazak je definitivno uvjetovan epidemiološkim stanjem i stanjem rezervacija turista u svim oblicima smještajnih kapaciteta – iznijeli su iz Čilipa za DuList. Unatoč ovom objašnjenju razlog rezultatima odlučili smo potražiti i u aerodromskim uslugama.
One utječu na cijene karata te njima se, među ostalim, privlače operateri. Kako su nam poručili još u veljači ove godine, Zračna luka Dubrovnik objavila je ‘Poticajne mjere Zračne luke Dubrovnik zrakoplovnim prijevoznicima’ koje su stupile na snage s početkom zimske sezone 2020/2021., tj. u listopadu 2020. godine. U sklopu novih Poticajnih mjera su definirane ‘Poticajne mjere za oporavak međunarodnog prometa za ljetni red letenja 2021.’. U skladu s ovim programom mjera, svi zrakoplovni prijevoznici koji će obavljati redovne letove na svojim međunarodnim rutama u ljetnoj sezoni 2021. godine će dobiti poticajne mjere za putnički servis. Iznos poticaja u predsezoni 2021. je sedam eura po odlaznom putniku.
U glavnoj sezoni on je četiri eura po odlaznom putniku te u postsezoni pet eura po odlaznom putniku. Međutim, cjenik aerodromskih usluga koji podrazumijeva prihvat i otpremu zrakoplova, tj. putnika te naknadu za slijetanje/uzlijetanje, izuzev putničkog servisa (putnička taksa, security pregled, naknada za putnike sa smanjenom pokretljivosti…), nije mijenjan od 1. travnja 2020. godine! Pri ovome važno je napomenuti kako prve dvije stavke cjenika – prihvat i otprema zrakoplova te naknada za slijetanje/uzlijetanje idu isključivo na teret aviooperatera, a troškove treće – putničkog servisa snosi putnik. Prihvat i otprema prema tome za tip zrakoplova Airbus A320 maksimalnog kapaciteta 180 putnika, a kakav najčešće slijeće na naš aerodrom ovisi o Standard Ground Handling Agreement-u sa prijevoznikom te na njega idu, kažu nam, popusti.
U Dubrovniku 60 posto skuplje slijetanje/uzlijetanje
Cijena slijetanja/uzlijetanja iznosi 977,90 eura, a servis putnika 11 eura po putniku. Jesu li ovakve mjere dovoljne provjerili smo u nama najbližem hrvatskom zrakoplovnom središtu – Splitu. Tamo je, naime, od 1. do 11. travnja ostvareno 115 slijetanja i isto toliko uzlijetanja. U navedenom razdoblju, kako nam otkrivaju, kroz Zračnu luku Split prošlo je 7.034 putnika, a njihova poticajna mjera je smanjenje naknade za putnički servis u iznosu od tri eura. Također, dodatni popusti ostvaruju se na usluge prihvata i otpreme zrakoplova i to prema broju putnika. Prihvat i otprema zrakoplova Airbus A320 prema informacijama dostupnim u cjeniku objavljenom na službenim stranicama košta 939 eura dok je naknada za slijetanje/ uzlijetanje 595 eura, a putnički servis je jednak kao u Čilipima – 11 eura.
Kako nam je rekao Mate Melvan, tamošnji voditelj prihvata i otpreme putnika kod njih vrijedi i pravilo – veći broj putnika, jednako veći popusti. U navedenim danima u Splitu su djelovala dva domaća i šest međunarodnih avioprijevoznika te više prijevoznika općeg zrakoplovstva koje ne objavljuju jer se radi o privatnim letovima. Poimenice to su Croatia Airlines, Lufthansa, Enter Air, Eurowings, Easyjet, KLM, Trade Air i Wizz Air. Kako je iznio još u veljači za DuList Melvan, Zračna luka Split je u svom poslovnom planu za 2021. godinu predvidjela promet putnika od 1.3 milijuna što je dvostruko više od prometa u 2020. godini te čini 40 posto prometa od rekordne 2019. godine.
Do korekcije plana, istaknuo je tada Melvan, može doći u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije, problema s cijepljenjem stanovništva te nedostatka zajedničkog protokola o testiranju putnika u zračnom prometu na razini EU te globalno. Početkom pandemije u 2020. godini aktivirali su i poticajni program mjera koje inače koriste u zimskom razdoblju sa smanjenim prometom te su ostvarili ukupni promet od 674.633 putnika. Iznos aerodromskih naknada za slijetanje i polijetanje nisu mijenjali, komentirao je. Kako bi privukli inozemne operatere, snage ulažu i u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb koju je krajem ožujka irski niskotarifni Ryanair odabrao za bazu četiri svoja zrakoplova.
Ponuđeni uvjeti korištenja aerodroma izazvali su nezadovoljstvo kod hrvatskog nacionalnog prijevoznika Croatia Airlines koji je u ponedjeljak zatražio njihovo usklađivanje. Kako su iznijeli, nema ništa spornog u konkurenciji, ali prema njima nedopustivo je da oni financiraju ulazak na tržište novih prijevoznika. Konkretno, kako navode, po uvjetima ponuđenim Ryanairu Croatia Airlines bi u 2019. platila usluge MZLZ-a 135,4 milijuna kuna manje od stvarno plaćenih iznosa, što bi značilo da bi umjesto iskazanog neto gubitka od oko 80 milijuna kuna, u toj godini iskazao neto dobit veću od 55 milijuna kuna. Uvjeti koji su ponuđeni Ryanairu su sukladni informacijama s internetskih stranica MZLZ-a.
Naime, tamo se nalazi nedavno objavljen Model poticaja rasta prometa koji je bio preduvjet za dolazak Ryanaira. ‘Cijenimo nastojanja MZLZ u cilju osiguravanja novog prometa, ali isključivo na temeljima nepristranosti, istim reguliranim uvjetima za sve kompanije i bez pogodovanja’, dodali su uz napomenu kako u Croatia Airlines očekuju da MZLZ na isti način izađe ususret njima te da se uvjeti usklade s onima koje će ostvariti Ryanair, uzimajući u obzir broj linija i prevezenih putnika. Podsjećaju da je Croatia Airlines od 2016. do 2019. otvorila deset novih destinacija iz Zagreba za što je od MZLZ-a dobila ukupno 1,46 milijuna kuna poticaja, a Ryanair godišnje za dvanaest ruta, od kojih većina nije nova, dobiva 30 puta veće poticaje.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 14. travnja 2021.