Koronavirus u Hrvatskoj

Nuspojave nakon cijepljenja su dobar znak. Je li problem ako ih nemate?

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i brojni stručnjaci poručuju da se ne treba previše uzbuđivati zbog reakcija nalik na gripu koje se često događaju nakon cijepljenja. Štoviše, tvrde da su one dobar znak da obrambeni sustav djeluje, piše Index.

S druge strane, stručnjaci ističu da izostanak reakcija ne znači da organizam nije razvio dovoljno jak imunosni odgovor te da ne postoji jasna korelacija između jačine reakcija i jačine razvijenog imuniteta.

Ove dvije tvrdnje mogu se na prvi pogled činiti kontradiktornima pa nije loše razjasniti u čemu je stvar. Neki ljudi mogli bi se zabrinuti zato što nemaju nikakvih reakcija, čak ni bolova na mjestu uboda, dok bi drugi mogli pomisliti da su poruke WHO-a i liječnika samo utješne riječi za one koji su se zabrinuli zbog jakih reakcija ili pak ohrabrenje za ljude koji se zbog priča o njima ne usuđuju cijepiti.

Pokazat ćemo da vrijedi i jedno i drugo. Imunosni sustav nije jednostavan pa ni njegove reakcije nije moguće prikazati jednostavno kao crne ili bijele.

Zašto ne trebate strahovati ako nemate reakcija?

Krenimo od pitanja koje bi moglo brinuti veći broj cijepljenih: Je li problem ako nemam nikakvih reakcija?

Za razumijevanje odgovora potrebno je prvo pojasniti kako tijelo reagira na cjepivo.

Imunološki sustav reagira na prisutnost stranih tijela koja dolaze u organizam. U slučaju cjepiva to je reakcija na viruse, aktivne tvari poput mRNA te eventualno dodatke, pojačivače i konzervanse. Reakcija se odvija putem dva različita sustava.

Početni odgovor posljedica je onoga što se naziva urođenim imunosnim odgovorom. Ovaj sustav aktivira se čim vaše stanice na mjestu cijepljenja zabilježe da ste bili izloženi nekom stranom materijalu, bilo da je riječ o ubodu komarca ili o virusu. Njegov cilj je da što prije eliminira stranu tvar. Dio tog sustava su bijele krvne stanice zvane neutrofili i makrofagi, a one putuju do uljeza i rade na njegovom uništavanju. Ova prva linija obrane relativno je kratkog vijeka i obično traje od nekoliko sati do dan-dva.

Dvije linije obrane organizma

Nakon pokretanja prve linije obrane u akciju kreće druga linija, kojoj treba više dana ili čak tjedana da odradi svoj posao. Ona se naziva dugotrajni adaptivni imunološki odgovor, a oslanja se na T i B limfocite, stanice imunosnog sustava koje uče prepoznavati razne dijelove agresora kao što je protein S, kojim se koronavirus vezuje za stanice i upada u njih. B stanice razvijaju protutijela kojima blokiraju ključne dijelove virusa i sprječavaju njihov ulazak u stanice tkiva. Ako nalete na istog agresora nakon više mjeseci, ili možda čak godina, one će početi stvarati protutijela koja su naučila raditi, a koja će ga blokirati i uništiti. Uz to, T stanice će uništiti stanice koje je virus već uspio zaraziti.

Za vakcine se tradicionalno smatra da su protutijela ključna, iako najčešće trebamo obje vrste zaštite. Povrh toga postoje i T stanice koje ne eliminiraju izravno inficirane stanice, nego pomažu B limfocitima da ”sazru”.

U slučaju cjepiva protiv virusa SARS-CoV-2 potrebna su oko dva tjedna da bi se razvio adaptivni odgovor koji donosi dugotrajnu zaštitu od virusa.

Dakle, kada dobijete injekciju cjepiva, reakcija koju ćete osjetiti u prvih dan-dva dio je urođenog imunološkog odgovora. To je upalna reakcija vašeg tijela kojoj je cilj brzo uklanjanje stranih molekula. Jačina tih reakcija razlikuje se od osobe do osobe, no ne postoje znanstvene studije koje bi pokazale da postoji jasna korelacija između snage početnog odgovora i snage dugoročnog odgovora.

Reagiramo čak i na lažno cjepivo – placebo

Primjerice, jedan rad na temu reaktogenosti cjepiva objavljen 2019. u časopisu Nature navodi jednu dvostruko slijepu studiju provedenu na 581 blizancu u Finskoj, koja je ilustrirala ovaj problem.

U njoj je jedna skupina blizanaca primila cjepivo protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MMR), nakon čega je tri tjedna kasnije dobila placebo, dok je druga skupina dobila injekcije obrnutim redoslijedom – prvo placebo, a potom cjepivo. Studija je pokazala da oko 88% epizoda niske temperature, 24 posto umjerene temperature i 7 posto epizoda visoke temperature nije bilo uzrokovano cjepivom.

Analize pokazuju da je u slučaju mRNA cjepiva protiv covida-19 više od 90 posto imuniziranih razvilo zaštitni adaptivni imunološki odgovor, iako je manje od 50 posto razvilo bilo kakve reakcije. Usto, većina onih koji su imali reakcije imali su blage reakcije poput blagih bolova na mjestu uboda, glavobolja i povišene temperature.

Drugim riječima, ako baš želite biti sigurni da ste razvili protutijela, trebali biste se podvrgnuti odgovarajućem testiranju i to na određena protutijela. Vaše reakcije na cjepivo nisu indikator vašeg imuniteta.

No takvo testiranje nije neophodno jer je potvrđeno da su cjepiva vrlo učinkovita te da gotovo nitko nakon

dva cijepljenja nije završio s teškim kliničkim slikama i sa smrtnim ishodom.
Zašto je onda reakcija na cjepivo dobar znak?

Sada dolazimo do pitanja kako se s gore navedenim može izmiriti poruka da su reakcije na cjepivo dobar znak. Prije svega treba istaknuti da se pod “dobrim znakom” ne misli na vrlo rijetke neželjene nuspojave poput anafilakse ili zgrušavanja krvi.

Ukratko bismo mogli reći da je stvar u tome da prvu i drugu liniju obrane nije moguće sasvim odvojiti – među njima postoji interakcija.

Autori ranije spomenute studije u Natureu ističu da cjepiva sadrže antigene virusa koji pokreću specifičnu obranu od bolesti.

Tijelo prepoznaje antigene u cjepivima, ali i pojačivače i dodatke koji su ubrizgani u mišić, kao potencijalne patogene i signale opasnosti. Ovo prepoznavanje dovodi do stimulacije lokalnih stanica, nakon čega slijedi angažiranje imunoloških stanica u krvi koje se upućuju na mjesto uboda te stvaranje različitih topivih faktora, uključujući vazodilatatore (koji šire krvne žile) i citokine (koji sudjeluju u raznim dijelovima upalnog procesa), što može potaknuti razvoj znakova i simptoma lokalne upale kao što su bol, crvenilo i otekline. Ulazak nekih od tih čimbenika u krvotok, kao i stvaranje drugih sistemskih čimbenika u imunosnim krvnim stanicama ili udaljenim organima, npr. u jetri, može pridonijeti razvoju općih simptoma kao što su vrućica, mialgija, glavobolja itd.

Početna reakcija pokreće drugu, trajniju

Dr. sc. Ilija Brizić, docent na Medicinskom fakultetu u Rijeci, kaže da će inicijalni imunosni odgovor na cjepivo privući stanice obrambenog sustava da dođu do mjesta na kojem je ubrizgano cjepivo.

-Naš obrambeni sustav sastoji se od dva dijela – od urođenog koji djeluje odmah i adaptivnog koji stvara pamćenje. Reakciju koju osjećamo odmah stvara urođeni sustav, a on pokreće imunosni sustav koji potom preuzima stvar i eliminira patogene do kraja. Na taj način može početi reakcija i stvaranje protutijela. Ako proizvedemo virusne proteine, što rade cjepiva, nema smisla da na njih reagiraju samo stanice imunosnog sustava koje se nalaze na mjestu cijepljenja, a ne i druge u ostatku organizma – kaže Brizić.

-Stanice moraju doputovati do mjesta uboda i moraju privući T i B limfocite kako bi oni stvorili odgovarajuća protutijela. Da bi se to dogodilo, stanice obrambenog sustava moraju se privući na mjesto uboda. Stoga je inicijalni odgovor na cjepivo jako važan. Primarno se radi o privlačenju makrofaga i dendritičkih stanica, koji imaju sposobnost prezentacije antigena (npr S proteina). Te stanice pokupe antigen i onda migriraju u limfne čvorove i tamo se odvija ‘prezentacija’ antigena T i B limfocitima, koji se onda specijaliziraju za produkciju protutijela ili za eliminaciju inficiranih stanica – dodaje.

Taj konačni odgovor može, ali ne mora korelirati s jačinom inicijalnog odgovora.

-Uglavnom će jaka reakcija značiti dobar imunosni odgovor. No u ljudskoj biologiji ništa nije jednostavno niti isključivo. Osobe koje su starije imaju slabiji obrambeni sustav, a time često i slabiji inicijalan odgovor. Timus i koštana srž, organi koji stvaraju imunološke stanice, kod njih su slabije aktivni. No to je samo jedan od mnogobrojnih parametara koji utječu na ukupan odgovor i ne znači da stariji neće razviti imunitet – tumači Brizić.

Više pročitajte ovdje.

Pročitajte još

Capak: Svi koji budu imali covid potvrde, bez problema će moći na koncerte i utakmice

Dulist

Danas 146 novooboljelih od koronavirusa u Hrvatskoj, preminule dvije osobe

Dulist

Sedam novih slučajeva zaraze koronavirusom, manje osoba u samoizolaciji

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija