Ekonomsku situaciju uzrokovanu pandemijom koronavirusa za čitetelje DuLista prokomentirao je i ekonomski stručnjak izv.prof.dr.sc. Nebojša Stojčić sa Sveučilišta u Dubrovniku. Stojčić ističe kako se radi o situaciji koja je po mnogočemu jedinstvena u novijoj ekonomskoj povijesti.
— Radi se o događaju koji je paralizirao većinu svjetskih gospodarstava, čak i ona u kojim nema pojava virusa te prijeti dovesti u pitanje funkcioniranje globalnog gospodarstva. Mislim da je ovo najbolji dokaz koliko su suvremena gospodarstva isprepletena i koliko ono što se događa na jednom kraju svijeta utječe na sve druge. Ni Hrvatska ni Dubrovnik nisu imuni na ono što se događa oko nas i jasno je da će posljedica po gospodarstvo biti. O samim posljedicama sada je još rano govoriti i štete će se moći zbrajati tek nakon što prođe pandemija koronavirusa – mišljenja je Stojčić koji pak naglašava kako još uvijek nismo u recesiji.
— Gospodarstvo je u recesiji kada bruto domaći proizvod pada dva kvartala za redom tako da još uvijek nismo u recesiji. Međutim, trenutni pokazatelji sugeriraju da nas čeka pad ekonomske aktivnosti u razdoblju koje dolazi. Ono što razdoblje pred nama donosi, a što nas u Dubrovniku možda najviše zanima je pad dolazaka turista, odnosno potražnje što se već sad odražava na poslovni sektor u Gradu i u Županiji. Ono na što osobno kao i niz drugih ekonomista već neko vrijeme upozoravam i gdje vidim posebnu opasnost je činjenica da je u našem gospodarstvu već neko vrijeme prisutan trend rasta subjekata koji u poslovne pothvate ulaze i zadužuju se računajući na budući rast vrijednosti i kontinuitet pozitivnih trendova u turizmu. Dolaskom recesije održivost takvog poslovnog modela doći će zasigurno u pitanje. Informacije govore i kako pojedine tvrtke već sada zahvaljuju određenim radnicima koje su angažirali za sezonu tako da tu vidim još jednu ugroženu skupinu. Koliko će sam proces pada trajati u ovom trenu je teško procijeniti. Sigurno je, međutim, da se stvari neće vratiti na staro samim prestankom pandemije i da će proteći još izvjesno vrijeme prije nego dosegnemo ranije razine ekonomske aktivnosti – govori Nebojša Stojčić te dodaje kako 2020. godina prema ekonomskim pokazateljima nije bila predodređena za nastanak recesije.
Zaštita od rasta cijena
— Bitno je istaknuti da za razliku od, primjerice, prethodne recesije ovo čemu danas svjedočimo nema uzroke na ekonomskoj strani nego se ubraja u poremećaje tržišta koji su uzrokovani vanjskim silama – dodaje.
Važne su svakako i mjere koje je predložila Vlada kako bi ublažila negativne posljedice koronavirusa. Tako je izašla s mjerama za kontrolu cijena određenih artikala kod kojih se porast cijena ne može opravdati rastom cijena sirovina.
— Takva mjera štiti nas od rasta cijena ključnih proizvoda u kratkom roku, ali njeno trajanje ovisit će o samim zalihama proizvoda koje u Hrvatskoj odnosno nabavnim cijenama proizvoda koji se uvoze. Ono što je bitno kod ovog pitanja je da sustav opskrbe funkcionira i da za razliku od mobilnosti ljudi, protok robe se odvija relativno normalno između zemalja tako da trenutno nema nekih razloga za rast cijena. Eventualnim ‘tvrdim’ zatvaranjem granica i prekidom tijekova dobara i sirovina moglo bi doći do nestašice određenih dobara pa i rasta njihovih cijena. Ako pogledamo iskustvo Italije u kojoj unatoč svemu što se događa ne dolazi do nestašice proizvoda usudio bih se reći da je takav ishod malo vjerojatan i spada u domenu špekulacije – naglašava Stojčić te ističe kratkoročne i srednjoročne mjere kojima bi trebalo djelovati.
— Kratkoročno je potrebno pokušati olakšati poslovanje svim onim tvrtkama koje su pogođene pandemijom koronavirusa kroz odgode davanja i kreditnih obveza te olakšice koje bi omogućile opstanak do okončanja pandemije i smanjile broj potencijalnih otkaza zaposlenicima. Tu vidim prije svega ulogu države i prema onom što je najavljeno proteklih dana Vlada razmišlja upravo u tom smislu. S druge strane, vidimo da su u tijeku pregovori i o prolongiranju kreditnih obveza i drugih davanja za stanovništvo što je također jedna od mjera koju treba pozdraviti. Srednjoročno gledano, međutim, pravi izazov bit će potaknuti dolazak gostiju odnosno vratiti polju ljani osjećaj sigurnosti u putovanju. Tu vidim ključnim ulogu subjekata poput Turističke zajednice i svih onih čije aktivnosti su usmjerene na privlačenje turista. Zanimljivo je recimo kako neke zemlje poput Estonije već sada poduzimaju mjere u tom smjeru – govori ovaj ekonomski stručnjak.
Dok su, primjerice, iz dubrovačkog HNS-a, kao jednu od mjera predložili ukidanje prireza sugrađanima, Stojčić je mišljenja kako to ne bi iznjedrilo pozitivan učinak te da nije primjereno trenutnoj situaciji.
— Porezna rasterećenja su jedna od antirecesijskih mjera koje imaju učinaka u situacijama kada su uzroci pada ekonomske prirode budući da jača raspoloživi dohodak i kupovnu moć potrošača. Situacija u kojoj se tre¬nutno nalazimo svoje uzroke ima izvan ekonomskog sustava. Da budem slikovit, povećanje kupovne moći lokalnog stanovništva neće povećati popunjenost smještajnih kapaciteta ili druge segmente potrošnje u situaciji kada se stanovništvo suočava s ograničavanjem kretanja te stoga neće ni povećati šanse opstanka tvrtki. S druge strane, prirezi čine manji dio u strukturi ukupnih poreznih davanja iz plaća i upitno je koliko bi takva mjera uopće povećala potrošnju. Kratkoročno je ključno djelovati na strani ponude – govori Stojčić te završava u ponešto optimističnom tonu.
— Dostupne prognoze daju nam za vjerovati kako se u slučaju pandemije koronavirusa ne radi o dugotrajnom poremećaju. Nezahvalno je prognozirati koliko će vremena trebati za opoRavak jer to ovisi o samom trajanju stanja. Prestankom zdravstvene opasnosti za očekivati je porast turističkih tijekova i cjelokupne ekonomske aktivnosti. Ono što bismo trebali naučiti iz ove situacije je da prevelika ovisnost o bilo kojem sektoru nije dobra i da moramo promišljati možemo li svoj razvoj temeljiti samo na turizmu odnosno koji su to sektori koji mogu koegzistirati uz turizam i kako možemo potaknuti njihov razvoj – zaključio je Nebojša Stojčić.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 18. ožujka 2020.