Crtice iz Konavala

Natpis kojeg nema

Poznato je kako je moguće pronaći tragove kulta starogrčkog boga lječništva Asklepija tj. njegovog starorimskog pandana Eskulapa na dubrovačkom području. Znamenje mu je bilo zmija ovijena oko štapa što je i danas simbol medicine. Po mitu taj je prvi liječnik rođen u 12. stoljeću pr. Kr. u Epidauru na obali Argolide. Među grčkim kolonijama koje su slavile kult spomenutog božanstva bio je u 4. stoljeću pr. Kr. i Cavtat, koji se tada nazivao baš kao i Asklepejev rodni grad – Epidaur. Tako se često u literaturi navodi kako na brdu Snježnici postoji Eskulapova špilja. Francesco Maria Appendini (1768-1837), svećenik  iz reda pijarista bio je među prvim hrvatskim biografima i jezikoslovcima, koji je skoro cijeli svoj život posvetio Dubrovniku. U svom dijelu Notizie istoricocritiche sulla antichitŕ storia e letteratura de’ Ragusei (Dubrovnik 1802.–1803.), donosi pregled povijesti Dubrovnika.

ŠPILJA ESKULAPOVE ZMIJE U KONAVLIMA
Na jednom mjestu u knjizi tvrdi kako je posjetio pećinu sa sjeverne strane Snježnice u kojom se gnijezdila Eskulapova zmija te da je baš na ulazu te špilje na malom komadiću mramora dao uklesati slijedeći natpis:
HRIDNI STAN SMAJA ESKULAPSKOGA 1801.

Grga Novak 1965. godine u knjizi Rad JAZU knjiga 339. Quaestiones Epidauritanae piše: „Appendini je doznao za jednu špilju u Konavlima, za koju su Konavljani govorili da je u njoj živjela Eskulapova zmija i on je pošao da tu špilju pogleda. Ušao je u njenu unutrašnjost i zatekao tamo mnogo stalaktita i stalagmita i jedno jezerce. Da se tradicija sačuva, on je osobno dao uklesati natpis:
LA CAVERNOSA SEDE DEL SERPENTE DI ESCULAPIO 1801. HRIDNI STAN SMAJA ESKULAPSKOG 1801.

Iz ovog natpisa, koji je Appendini dao uklesati, uzeli su neki kasnije da je taj natpis tu prije bio i tada još postojao“. Kada je povijest Konavala u pitanju nezaobilazan je N. Kapetanić koji u svojoj knjizi Konavoski epigrafički spomenici iz vremena Dubrovačke Republike također prenosi taj natpis kojeg navodi Novak. Nadalje spominje i M. Kusijanovića koji je obišao špilju 1928. godine, ali ne navodi da je vidio natpis. On doduše citira Appendinija i navodi njegov natpis. Zaintrigiran ovim navodima 2012. godine posjetio sam Eskulapovu špilju i pokušao pronaći natpis, ali nažalost nisam ga uspio naći. Sam opis špilje koju opisuje Appendini dijelom se razlikuje od sadašnjeg izgleda špilje, za koju se vjeruje kako ju je posjetio Appendini. Uspoređujući taj opis špilje s današnjim stječe se dojam kako Appendini možda i nije bio u špilji nego istu opisuje temeljem nečijeg kazivanja. Naravno, moguće je da su i različiti tektonski poremećaji od vremena kada je Appendini živio do danas značajno promijenili izgled špilje, te današnji ne odgovara prijašnjem. Stariji stanovnici sela Dube koje se nalazi najbliže špilji, potvrdili su moje pretpostavke te kažu kako im nije poznato da je tu nekada postojao natpis na kojem bi pisalo kako se radi o Eskulapovoj špilji. Sam naziv Eskulapova špilja vjerojatno potječe od Appendinija, a ne od lokalnog stanovništva. Moguće je kako su stanovnici spominjali veliku zmiju koja obitava u špilji, te Appendini tu priču vezuje za Eskulapa i njegovu zmiju. No kako bilo da bilo, priča o natpisu danas živi i ušla je u sve udžbenike i turističke vodiče bez obzira što natpisa nema, a vjerojatno nikada nije ni postojao. Uostalom, ne bi bilo prvi put da pisac svoju maštu i pretpostavke zabilježe te to vremenom postane jedina istina

Pročitajte još

Orhan Pamuk, turski nobelovac i Jakov Pervitić, kartograf iz Konavala

Božo Lasić

Veliki rat, Božićni mir, Bečka filharmonija, Konavle i Mihovil Nikolić

Božo Lasić

Nikola Primorac – prvi na svijetu u maloj brodici preplovio Atlantik

Božo Lasić

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija