U subotu na taraci ljetnikovca Bettera u Mlinima predstavljen je novi roman književnika Vedrana Mezeija ‘Treći ključ’. Posrijedi je izmišljena pripovijest koja usporedno prati dvije radnje, a obje su vezane za Grad i Župu dubrovačku. Veliki dio radnje odvija se u Mlinima, s posebnim naglaskom na ljetnikovac Bettera pa je tako u knjizi, među ostalim, iznesen povijesni prikaz ovog zapostavljenog ladanjskog zdanja.
U povijesnom dijelu romana glavni likovi su svjedoci najtragičnijeg događaja u povijesti Dubrovačke Republike – Velike trešnje iz 1667. godine, dok suvremeni dio donosi priču o dvoje mladih koji kroz svoju kratku ljetnu avanturu otkrivaju zanimljivosti iz dubrovačke povijesti.
– Povijest nije glavna tema knjige već propitivanje slobode. Ako bi tražili sinonim za naš Grad to bi sigurno bila ona, ali sloboda nije vrijedila za sve. Ona je bila uvjetovana staležom i spolom. Volio bih da nakon čitanja ove knjige netko poželi biti bolji čovjek – poručio je Mezei koji o samoj radnji nije želio previše otkriviti. Priča se osim ‘bijesa prirode’ kako autor naziva potres 1667., a kojim je označen početak konca stoljetne Republike, dotiče njenih istaknutih predstavnika kroz oči pučanke, godišnjice Lucije.
Ovom prilikom povjesničar umjetnosti Ivan Viđen nešto više rekao je o ladanjskoj arhitekturi u Župi dubrovačkoj, odnosno samom ljetnikovcu Bettera koji je svojedobno bio u vlasništvu Ruđera Bettere, ujaka znamenitog znanstvenika Ruđera Boškovića. Naime, u Betterini je prema povijesnim pretpostavkama boravio ovaj Dubrovčanin tijekom svog tromjesečnog i jedinog posjeta rodnom gradu nakon što se iz njega odselio kao četrnaestogodišnjak.
Posljednji vlasnik ljetnikovca bio je odvjetnik i ljubitelj dubrovačke baštine Ernest Katić.
– Riječ je o kompleksu koji je vjerojatno nastao sredinom 15. stoljeća zahvaljujući zapisima Ernesta Katića. Posjed je u ruke Ruđera Bettere došao ženidbom. Građevina je oštećena u Velikom potresu što se vidi na dijelu orsana. Kompleks se proteže sve do Jadranske magistrale, a originalno do padina brda. Ljetnikovac je stradao tijekom rusko-crnogorske okupacije i od tada nije obnovljen. Predrasude koje se vezuju uz ovaj objekt su priče o duhovima. One nisu točne jer Katiću koji je zapisao i istražio sve što je mogao o njemu, teško da bi promaknuo takav podatak – ispričao je Viđen i napomenuo kako je Vedran Mezei nastavljač čitavog niza autora koji stavljaju ovaj lokalitet u svoja djela. Kasnije je, rekao je, objekt zbog agrarne reforme oduzet Katiću, a svojedobno se u krajem 20. stoljeća razmišljalo o njegovoj adaptaciji u ljetovalište, no to nije ostvareno.
Prilikom predstavljanja knjige za glazbeni program bio je zadužen Lingua Franca, a događanje će se zbog iznimnog interesa publike ponovno odviti u nedjelju.