Grad

Može li Dubrovnik postati grad softwarea?

Može li Dubrovnik postati grad softwarea?

U skoroj budućnosti trebamo krenuti u razvoj drugih djelatnosti. Prije svega mislim na IT sektor te omogućiti posebne uvjete za tu vrstu djelatnosti koja nije nužno povezana s dobrom cestovnom komunikacijom – rekao je na početku koronakrize za DuList dubrovački gradonačelnik Mato Franković u kontekstu ovisnosti cjelokupnog dubrovačkog gospodarstva o turizmu. Turizam je blagodat kad sve ide dobro, no, kako je rekao gradonačelnik, u trenutku kad se to kao pritiskom na tipku izgasi, postajemo među prvima kojima je potrebno pomagati, čemu danas itekako svjedočimo. Nekoliko mjeseci kasnije iz Gradske uprave poručili su kako su uspostavljeni kontakti s predstavnicima IT industrije, a sve kako bi se dobile točne informacije koje je uvjete potrebno zadovoljiti za uspostavljanje jedne IT zone.

—Grad jednu takvu zonu planira uspostaviti na Pobrežju. Ključni elementi su infrastruktura, prostor za smještaj i niža porezna opterećenja. Sukladno navedenom, a po pitanju infrastrukture i prostora za smještaj Grad započinje s razvojem navedenog dok će se s ministarstvom financija započeti dijalog po pitanju uvođenja nižih stopa poreza za IT sektor – naveli su u rujnu iz Grada Dubrovnika za naš tjednik. Na tom tragu zanimalo nas je što o tome misle ljudi iz samog sektora. Maroje Rathman, direktor tvrtke Rathmann d.o.o., ističe kako su u informatici jedino važni ljudi.

—Ljudi trebaju moći realizirati svoje ideje – ističe Rathman. U Dubrovniku nemamo dovoljno ljudi takvog profila, naglašava. Na naše pitanje je li tome razlog to što nema interesa, odgovara kako interesa nešto ima, no problem je što čovjek ovaj posao mora raditi najmanje dvije do četiri godine da bi se vidjelo je li uopće za njega ili nije. Njegova tvrtka, govori nam, najviše ljudi ima u Zadru, koji je imao dobru srednju školu, a više njih završi na kraju na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Imaju i ekonomista, matematičara i drugih struka, a osim iz Zadra i Dubrovnika, zaposlenici su im i iz Zagreba i Rijeke.

Rasadnik ideja i kadrova
—Ovo govorim zato što bi tu, ako se nešto takvo želi napraviti, trebali dolaziti ljudi iz cijelog svijeta, jer bez toga nema ništa. Mi smo mala sredina. Može se dogoditi da netko ‘izleti’ s nekom idejom, jer ovo je industrija garaže. Što se tiče ideja, od velikih giganata ne možete očekivati neke velike genijalne ideje jer oni rade s malima, odnosno ‘kupe’ od malih i onda investiraju za sebe. Stoga je prvo i osnovno privući ljude iz cijeloga svijeta, koji bi tu došli raditi. Dubrovnik je poznat grad i svatko će rado doći, ali se ljudi tu moraju osjećati ugodno i dobrodošlo – govori Rathman koji smatra kako bi budući centar IT-a trebao biti sasvim različit od industrijskih zona kakvima u Hrvatskoj svjedočimo, jer su to po njemu tek uglavnom skladišta.

—U sredini cijelog tog centra, za kojega bi netko napravio infrastrukturu, kanalizaciju, vodu, struju Internet, mora biti neki pristojan hotel da se ljudima omogući zajedno raditi na projektima u svojoj ili tuđim tvrtkama (jer sigurno neće svi živjeti u Dubrovniku). Tako možemo privući ljude. Morate ih pridobiti da dolaze i da osnivaju tvrtke, surađuju s lokalnim i ostalim tvrtkama…, ali tu se moraju ugodno osjećati i tu moraju naći ljude koji mogu razgovarati njihovim jezikom. Ako se ne stvori lijepo i ugodno okruženje, ljudi će otići – navodi dalje Rathman. No, prvo treba osigurati uvjete da bi se stvorio kontakt. Kad dobijete dobrog predavača, primjerice iz Microsofta, IBM-a, Googlea itd., ljudi će početi dolaziti, smatra. Dubrovnik je na dobrom mjestu za stvoriti jedan rasadnik ideja i kadrova.

—Moderna komunikacija je učinila da možemo raditi iz bilo kojeg mjesta na svijetu (to je već u modi pogotovo kod mladosti). To može biti i Dubrovnik, treba im samo reći, dođite tu možete i raditi i ugodno živjeti. Mišljenja sam da takvo mjesto mora biti na razini ljudi koje želimo ugostiti. U suprotnom se ne treba petljati u to – zaključuje te dodaje kako bi u takvom projektu njegova tvrtka željela sudjelovati.

Treba stimulirati IT tvrtke
Direktorica tvrtke Holobit d.o.o. Anamarija Perica-Radović ističe kako je Dubrovnik zapravo oduvijek nesrazmjerno dobro sudjelovao u ukupnom IT sektoru u Hrvatskoj s obzirom na svoju veličinu. Brojne dubrovačke IT tvrtke bile su pioniri hrvatskog IT-a i značajni igrači na tržištu, a mnoge su to još i danas.

—Taj trend treba održavati i poticati, ali mislim da je utopistički misliti da će Dubrovnik postati neka hrvatska Silicijska dolina. Možda bi se moglo na razini grada nekako stimulirati IT tvrtke što bi bilo sjajno da se održi ovaj realno gledano vrlo dobar status Dubrovnika u hrvatskom IT-u – navodi Perica-Radović.

IT industrija i kriza
S našim sugovornicima dotaknuli smo se i koronakrize, odnosno njenog utjecaja na njihove tvrtke. Rathman ističe kako se za njih ništa nije promijenilo, dapače, imaju i više posla, mali predah da se bave pravim razvojem. Anamarija Perica-Radović dotaknula se i općenito IT industrije, koja, navodi nam, nije direktno pogođena koronakrizom u smislu zatvaranja ili sličnih mjera, ali svakako osjeti njezin utjecaj.

—Iako je nekima u IT sektoru ona čak i otvorila neke nove poslovne prilike, nama je u dijelu poslovanja koji je vezan na ugostiteljski sektor značajno umanjila prihode. Naši partneri ugostitelji nalaze se u jednoj teškoj situaciji i smatrali smo da bi bilo ljudski pogrešno, a dugoročno i poslovno, ne izaći im u susret i naplaćivati fiksni trošak mjesečnog najma našeg softwarea u mjesecima kada su zatvoreni – rekla je. Na pitanje je li došlo do ‘rezanja’ troškova ističe kako je došlo do određene optimizacije, ali ne u dijelu broja zaposlenih i njihovih primanja.

Osjeti se oprez
—To nam je zadnja linija obrane i sve je zapravo usmjereno da se to i dalje održi. Gotovo sva zanimanja unutar IT struke su globalno deficitarna i najveći gubitak za tvrtku bi bio odlazak ljudi. Do sada nismo imali otkazanih ugovora kao posljedicu korona krize, ali osjeti se određeni oprez kod potencijalnih novih partnera koji razmišljaju o kupnji i ulaganju u novi software. S druge strane, neki su upravo sada vidjeli priliku da takvim ulaganjem naprave razliku i podignu razinu svojeg poslovanja na višu razinu – smatra Anamarija Perica-Radović. Prije sedam godina o Dubrovniku kao ‘gradu softwarea’, pričali smo i s Dubrovčaninom Alanom Đurićem, koji je svoju karijeru u svijetu izgradio na inovacijama u području IT tehnologije. Tada je za DuList istaknuo kako Dubrovnik ima ljudski potencijal.

—Imamo grad koji je predivan i u koji bilo koji poslovni partner želi doći na sastanak ili razvijati neki projekt. Siguran sam da se u Dubrovniku može pokrenuti nešto dobro. Dubrovnik će uvijek biti grad turizma, ali neka preko zime bude grad softwarea – rekao je Đurić tada, a na naše pitanje je li moguće staviti Dubrovnik na mapu barem europskih centara za razvoj IT tehnologije, odgovorio je kako je to sigurno moguće s jednim osmišljenim planom.

— Naravno, treba postaviti prave ljude koji će to voditi, koji su motivirani. Osobno bih htio pomoći savjetom pa i kao ulagač. Bilo bi mi draže ulagati u svojoj državi, nego negdje vani – zaključio je Đurić na tu temu. Nadamo se da se u ovoj koronakrizi ipak izvukla pouka te da ćemo konačno učiniti iskorak te krenuti razvijati i druge gospodarske djelatnosti koje nisu izravno vezane za turizam.

Foto: Shutterstock Images LLC

Članak objavljen u tiskanom izdanju DuLista 16. prosinca 2020.

Pročitajte još

POJAČANJE U LIBERTASU Stigao novi autobus

Dulist

PO MJERI GRAĐANA Tjedni pregled gradskih projekata

Dulist

OD OVOG VIKENDA Libertas ‘pojačava’ šesticu i četvrticu

Dulist