Grad

MARINA MISSONI BARIŠIĆ Već 19 godina radi kao turistička vodička. Svakim danom joj je ovaj posao sve draži

Dubrovkinja Marina Missoni Barišić jedna je od rijetkih među svojim kolegama turističkim vodičima koja je ove godine imala poneki angažman. Iako će reći da dijeli sudbinu većine pa je tako u sezoni 2020. ostvarila manje od 10 posto ukupnog prošlogodišnjeg prometa, s popunjenošću grupa koje je provodila renesansnim Dubrovnikom kakvog je poznavao naš proslavljeni komediograf Marin Držić, nije imala problema. Štoviše, tražilo se mjesto više unatoč činjenici da je riječ o projektu koji se pod okriljem njegovog Doma provodi još od 2017. Kako đirava sa skupinom zaljubljenika u Grad opet je se može vidjeti upravo ovih dana, a za čitatelje DuLista ispračala je o svojim početcima u turizmu, ali i poveznici s popularnim modnim dizajnerom Ottaviom Missonijem za kojeg se, ističe, ljudi često iznenade da je rodom iz Dubrovnika te je bio tečni govornik hrvatskog jezika.

Često možemo čuti komentare kako će se ‘zahvaljujući’ nastaloj gospodarskoj krizi dogoditi ‘čistka’ pa tako i u turističkom sektoru. Mislite li da će Vaše kolege u budućnosti morati ‘podignuti ljestvicu’ u pružanju usluga vodiča te će tim mnogi ‘ispasti’ iz utrke?
Osobno nisam sklona takvim komentarima. Tržište je slobodno i na njemu se svatko ima pravo okušati, a onda procijeniti može li na njemu opstati ili ne. Tko god da se bavi nekom slobodnom djelatnošću doživi uspone i padove, to je, po meni, normalno. Važno je znati prilagoditi se novim zahtjevima tržišta koliko se može. Što se vodiča tiče, glavni adut bi uvijek trebala biti kvaliteta pružanja usluge. Dugoročno jedino možemo opstati kvalitetom. Sigurno će se dogoditi da će jedan dio kolega odlučiti ne baviti se više, ili možda samo privremeno, vodičkim poslom jer neće biti toliko potražnje, a onda će možda opet potražnja za vođenjima porasti pa će se opet više ljudi baviti tim poslom. I sama sam počela raditi kao vodič u trenutku kad je 2002. naglo porasla potražnja za vodičima za španjolski jezik.

Znam za nekoliko kolega i kolegica koji su se vratili na poslove kojima su se bavili prije ili su se zaposlili u školama, ali to je sasvim očekivano jer je dugo čekati do sljedeće sezone

Je li već sad prema Vašim saznanjima zabilježen trend prekvalifikacije u druge resore? Jeste li i sami razmišljali o izlasku iz ove branše?
Znam za nekoliko kolega i kolegica koji su se vratili na poslove kojima su se bavili prije ili su se zaposlili u školama, ali to je sasvim očekivano jer je dugo čekati do sljedeće sezone za koju još ne možemo ni približno znati kakva će biti, a ljudi su opterećeni raznim financijskim obvezama, kreditima i treba preživjeti. Ja ne razmišljam još o izlasku iz branše. Svi smo složni da nam se sezona 2020. ne smije ponoviti.

Iako će vladajući reći da je krivnja lošim rezultatima naš status avio destinacije, mislite li ipak da se udaljenosti moglo doskočiti atraktivnijom ponudom? Što je prema Vama ključ buđenja turizma na krajnjem hrvatskom jugu?
Uvijek je situaciju lakše promatrati s odmakom, nego u momentu kad se događa. Ako sad i uvidimo neke propuste, to nam samo može biti poticaj da se bolje pripremimo za sljedeću sezonu. Međutim, ipak mislim da je glavni razlog za lošu sezonu bila sama pandemija jer su mnoge koji su htjeli doći u Dubrovnik i u Hrvatsku spriječile objektivne okolnosti. Još je rano davati bilo kakve prognoze za sljedeću godinu jer pandemija još traje. Puno je pitanja na koje nemamo određeni odgovor – hoće li dostupnost cjepiva riješiti dio problema pa će ljudi opet bez straha putovati, je li lockdown u mnogim državama utjecao na standard i hoće li se radi toga smanjiti broj onih koji će putovati, hoće li biti letova, kako će uopće izgledati turizam s obzirom na nove epidemiološke uvjete… Mnogi su zbog financijske situacije bili prisiljeni ‘staviti ključ u bravu’ svoje butige.

Smatrate li da je potpora Vlade RH i resornog ministarstva bila dovoljna u ovom razdoblju pandemije?
Smatram da je Vlada izdvojila koliko je bila u mogućnosti. Po meni, svaka potpora je dobrodošla u trenutku kad zbog više sile niste u mogućnosti obavljati svoju djelatnost. O svjetlu na kraju tunela još je rano govoriti. Niti za ovu godinu nismo mogli zamisliti, npr. u siječnju, da će ovako izgledati, a onda se sve nekako vrlo brzo preokrenulo. Puno je čimbenika koji utječu na rezultat u turizmu, taj kotač se vrlo lako zaustavi, ali se kasnije sporije pokreće.

Kako ste se uopće odlučili upustiti u vode turističkog vodiča? Je li to bio Vaš prvi izbor i logičan nastavak nakon Vašeg obrazovnog puta?
Iskreno, nisam nikad mislila da će mi vodički posao biti osnovna djelatnost. Nakon završene jezične gimnazije, upisala sam studij talijanskog i španjolskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uvijek sam mislila da ću raditi u školi, a nisam mislila niti da ću se baviti prevođenjem. Razdoblje u kojem sam studirala bilo je neposredno poslije Domovinskog rata kad je turizam bio u dosta dalekoj perspektivi tako da svakako rad u turizmu nije bio nešto o čemu sam prvo razmišljala. Ispalo je, naravno, potpuno suprotno od onog što sam tad zamišljala. Još dok sam bila apsolventica počela sam raditi kao turistički pratitelj u agenciji Atlas, a onda sam iste godine položila i stručni ispit za turističkog vodiča tako da se već gotovo punih devetnaest godina bavim vođenjem i što dulje radim ovaj posao, sve mi je draži. Strani jezici i povijest – za mene su idealna kombinacija.

Tko su najčešće Vaši klijenti? Odnosno, što ih ponajviše zanima tijekom vođenja?
Osim na talijanskom i španjolskom, vodim i na engleskom, francuskom i portugalskom jeziku tako da radim s gostima iz dosta različitih zemalja. Najčešće su to gosti iz Europe i iz zemalja Sjeverne i Južne Amerike. Posljednjih godina imam dosta privatnih vođenja, parove, obitelji i sl. i ta vođenja traju 2, 3 ili 4 sata. Radi se o gostima koji su u Hrvatsku došli jer im je to bila želja od prije ili jer im je to netko od prijatelja ili rodbine preporučio te dođu vrlo dobro pripremljeni i sa željom da upoznaju našu povijest, običaje, kulturu, gastronomiju itd. Uz povijest i kulturnu baštinu, zanima ih i naš svakodnevni život, zdravstveni sustav, školstvo; dosta pitanja bude o Domovinskom ratu, ali i općenito o dvadesetom stoljeću, o Drugom svjetskom ratu, o socijalizmu, nacionalizaciji, povratu imovine i mnogim drugim temama. Često ih pitam jesu li naučili koju riječ hrvatskog pa ih pokoju i ja naučim i to su vrlo zabavne situacije.

Još dok sam bila apsolventica počela sam raditi kao turistički pratitelj u agenciji Atlas. Strani jezici i povijest – za mene su idealna kombinacija

Vodite renesansne ture gradskom jezgrom kod kojih je odaziv Dubrovčana izuzetan.
Većina ljudi je upoznata s djelima Marina Držića jer ih je čitala ili gledala neko od uprizorenja njegovih djela u kazalištu ili na Dubrovačkim ljetnim igrama. Kroz ova tematska vođenja u organizaciji Doma Marina Držića našim smo građanima ponudili nešto novo, jedan drukčiji pogled na Grad, to jest, tijekom šetnje nastojimo oživjeti stvarni grad u kojem je Vidra živio i kojeg je vrlo intenzivno doživljavao te su mu svi ti ljudi, glasovi, okusi, iskustva bili inspiracija za njegova djela. Inače, besplatna tematska vođenja za građane su projekt kojeg Dom Marina Držića u suradnji sa mnom razvija već četvrtu godinu za redom. Počelo je 2017. u kojoj se obilježavala 450. obljetnica Držićeve smrti te je tematsko vođenje ‘Đir s Marinom Držićem’ prijavljeno na javni poziv Doma Marina Držića za dostavu programa za obilježavanje 450 godina smrti Marina Držića i bilo izabrano kao jedno od pet projekata između dvadeset prijavljenih. Interes za to tematsko vođenje je od početka bio odličan tako da nam je to bio poticaj za nastavak. Sljedeće tematsko vođenje ‘U potrazi za Držićevim vremenom’ daje naglasak baš na svakodnevici života u 16. stoljeću, a ovogodišnje vođenje ‘Upoznajte renesansni Dubrovnik’ je kombinacija prethodna dva, to jest, biografije Marina Držića i života njegova vremena u Dubrovniku.

Kad ljudi čuju prezime Missoni, vjerujem, ne mogu odoljeti priupitati jeste li u rodu s pokojnim modnim dizajnerom Ottaviom Missonijem. Bilježite li poneku anegdotu s Vašim gostima u svezi njega?
Obično se predstavljam samo imenom, ali ponekad gosti pročitaju i prezime s iskaznice ili u svojim programima imaju moje puno ime i prezime tako da pitaju jesmo li u rodu. Najčešće gosti ne znaju da je pokojni Ottavio rođen u Dubrovniku i da je tu živio neko vrijeme. Posebno se iznenade kad čuju da je tečno govorio hrvatski unatoč tome što ga desetljećima nije imao s kim govoriti osim kad bi došao na odmor u Hrvatsku.

Jeste li u kontaktu s tom stranom svoje obitelji? Tko je bio Ottavio Missoni u Vašim očima?
Dok je Ottavio bio živ, dolazio je gotovo svake godine na ljetovanje na Jadran sa suprugom i prijateljima, a kako bi njihovo putovanje gotovo uvijek završavalo u Dubrovniku, uvijek bi nam se javili pa bismo onda organizirali neko obiteljsko druženje. Ottavio je bio vrijedan čovjek koji je sa suprugom Rositom izgradio svoje poslovno carstvo, ali s jakim osjećajem za obiteljske vrijednosti koje nisu izgubili bez obzira na materijalno bogatstvo koje posjeduju. Drago mi je što sam upoznala troje njegovih unuka s kojima sam ostala u kontaktu preko društvenih mreža, a stariji članovi obitelji razmjenjuju pisma i čestitke za blagdane.

Foto: Vedran Levi

Pročitajte još

MODERNIZACIJA LIBERTASA Odsad možete sve platiti karticom

Dulist

Robotica Pepper posjetila gradonačelnika na radnom mjestu

Dulist

POTVRĐENO Ante Vojvodić novi pročelnik za gradske financije

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija