KRAJ SKRIVENE UMJETNE INTELIGENCIJE Jeste li sigurni da s druge strane ekrana (ne) sjedi čovjek?

Živimo u vremenu kada tehnologija ne kuca na naša vrata, već je odavno ušla u našu kuću, sjela za stol i počela donositi odluke umjesto nas. Dok se mi u Gradu još uvijek bavimo ljetnim gužvama, cjenicima i iznajmljivačima, iz Bruxellesa nam je tiho, ali pravno silovito, stigla revolucija. Ovog mjeseca, točnije 2. kolovoza 2026. godine, službeno su stupile na snagu ključne odredbe EU Akta o umjetnoj inteligenciji (UI). S obzirom na to da je riječ o europskoj uredbi, ona se izravno primjenjuje u Republici Hrvatskoj. Nema čekanja našeg Sabora, nema prepisivanja – pravila igre su se promijenila preko noći, a da većina građana toga nije ni svjesna.

Što to konkretno znači za sve nas, za naše lokalne poduzetnike, ali i za medije koji oblikuju našu svakodnevicu?

Više nema „skrivanja“ iza ekrana

Glavni stup novih pravnih pravila je obveza transparentnosti. Zakonodavac je konačno shvatio da čovjek ima elementarno pravo znati s kim – ili s čim – posluje. Ako od ovog mjeseca komunicirate s korisničkom podrškom neke banke, telekoma ili agencije, a s druge strane se nalazi chatbot ili virtualni asistent pogonjen umjetnom inteligencijom, sustav vas o tome mora jasno i nedvosmisleno obavijestiti na samom početku komunikacije. Prošlo je vrijeme kada su nas strojevi mogli varati da su ljudi.

Isto vrijedi i za autorska prava te kreativnu industriju. Svaka fotografija, video ili audiozapis koji je stvoren ili značajno modificiran putem umjetne inteligencije od sada mora imati strojno čitljive vodene žigove. Kupujete li vizualno rješenje za svoj novi restoran ili apartman, ili pak gledate reklamu, zakonska je obveza da jasno vidite oznaku sintetičkog sadržaja.

Zabrana manipulacije

Ono što je prošlo ispod radara javnosti, a na snazi je zapravo još od veljače prošle godine, jesu strogo zabranjene prakse umjetne inteligencije. Europska unija je povukla crtu i zabranila sustave koji kategoriziraju ljude na temelju biometrijskih podataka radi utvrđivanja rase, političkih ili religijskih uvjerenja, kao i prepoznavanje emocija na radnom mjestu ili u školama.

Možda mislite da je to daleko od nas, ali sjetite se koliko lokalnih tvrtki koristi napredne softvere za selekciju životopisa pri zapošljavanju sezonskih radnika. Ako ti sustavi u sebi kriju diskriminatorne algoritme – a praksa je pokazala da često kriju – kazne su drakonske i sežu do nevjerojatnih 35 milijuna eura ili 7 posto globalnog godišnjeg prometa.

„Deepfake“ pod povećalom medijskog zakona

Za medije, pa tako i za naš prostor javnog informiranja, ključna je borba protiv dezinformacija. Svjedoci smo sve uvjerljivijih lažnih videozapisa (deepfake) u kojima javne osobe “govore” stvari koje nikada nisu izrekle. Akt o umjetnoj inteligenciji tu postavlja jasan pravni zid: svaki takav sadržaj namijenjen informiranju javnosti o temama od javnog interesa mora biti vidljivo i trajno označen. Javnost ima pravo na zaštitu od manipulacije, a teret te zaštite sada je i zakonski prebačen na one koji te alate koriste ili plasiraju u javni prostor.

Što donosi „AI Omnibus“?

Da stvar ne bi bila jednostavna, tik pred ljetnu stanku, krajem srpnja ove godine, Europska unija usvojila je takozvani AI Omnibus. Riječ je o zakonodavnoj intervenciji kojom su pravila donekle pojednostavljena kako se ne bi ugušile inovacije i mali poduzetnici.

Ono što je najvažnije za poduzetnički sektor jest da su rokovi za usklađivanje onih najrizičnijih sustava umjetne inteligencije – onih koji se koriste u zdravstvu, upravljanju kritičnom infrastrukturom ili pravosuđu – pomaknuti na prosinac 2027., odnosno kolovoz 2028. godine. Zakonodavac je shvatio da se sustav ne može prilagoditi preko noći, ali smjer je jasan: digitalna divljina se polako, ali sigurno, stavlja pod pravnu kontrolu.

Pravna pismenost kao jedini štit

Kao što sam već mnogo puta pisala, nepoznavanje prava nikoga ne opravdava (Ignorantia iuris nocet). Umjetna inteligencija donosi neviđene blagodati, ubrzava procese i olakšava poslovanje, ali njezino korištenje više nije stvar slobodne procjene pojedinca.

Sljedeći put kada dobijete e-mail s ponudom koja zvuči savršeno, ili kada uđete u raspravu s korisničkom podrškom, sjetite se svojih novih prava. Tehnologija mora ostati u službi čovjeka, a uloga zakona je da osigura da se ta granica nikada ne prijeđe. Budite informirani, jer u vremenu u kojem strojevi uče razmišljati, mi ljudi si ne smijemo dopustiti luksuz da – prestanemo.

Povezano

Dulist PROMO