SIMBOL DUBROVNIKA VRAĆEN POGLEDU
Prema ranijim najavama, u potpunosti je uklonjena zaštitna i radna skela oko Orlandovog stupa postavljena za potrebe složenog višegodišnjeg projekta istraživanja, praćenja stanja i konzervatorsko-restauratorskih radova. U skladu s preporukama stručnjaka koji su sudjelovali u provedbi projekta, na njezinu je mjestu postavljena niska zaštitna ograda, čime će se omogućiti nastavak kontinuiranog monitoringa i praćenja stanja stupa. Program zaštitnih radova na Orlandovom stupu pokrenut je 2018. godine na inicijativu Ministarstva kulture i medija zbog zabrinjavajuće progresije pukotina na tijelu stupa. Odvijao se kroz suradnju Grada Dubrovnika, Zavoda za obnovu Dubrovnika i Hrvatskog restauratorskog zavoda pod kontinuiranim nadzorom Područne konzervatorske službe Dubrovnik te u skladu s preporukama stručnjaka ICCROM-a (Centre for the Study of the Preservation and Restoration of Cultural Property) koji su u rad stručnog tima za određivanje pristupa problematici oštećenja uključeni 2020. godine. Program Hrvatskog restauratorskog zavoda provodio se u nekoliko faza od 2018. do 2025. godine. U početnom razdoblju provedena je detaljna analiza postojećeg stanja stupa, prikupljena je i obrađena ranija dokumentacija, postavljena zaštitna skela te sustav za praćenje pukotina, uz izvođenje hitnih konzervatorsko-restauratorskih zahvata na najugroženijim dijelovima kamena. Od 2020. godine sustav monitoringa dodatno je unaprijeđen, a provedena su opsežna istraživanja strukture, materijala i oštećenja stupa kako bi se utvrdili uzroci nastanka pukotina i definirale najprimjerenije metode sanacije. Stručnjaci su pritom naglasili važnost minimalno invazivnih zahvata i izvođenja radova in situ radi očuvanja izvornog materijala. Istraživanja su potvrdila da je preduvjet za nastavak konzervatorsko-restauratorskih radova bilo kontrolirano otpuštanje sile prednapregnutog središnjeg metalnog trna ugrađenog tijekom intervencija 2006. i 2007. godine. Nakon više pokušaja različitim metodama, matica i sidrena ploča uspješno su uklonjeni u proljeće 2025. godine. Time je znatno smanjen rizik od novih oštećenja, a završna faza projekta usmjerena je na analizu ponašanja stupa nakon zahvata, dovršetak konzervatorsko-restauratorskih radova na kamenu te uspostavu sustava trajnog monitoringa koji omogućuje praćenje stanja spomenika bez potrebe za zaštitnom skelom.
Oko Orlandovog stupa postavljena je za niska zaštitna ograda, koja omogućuje nastavak stalnog monitoringa i praćenja stanja stupa.
Ključan trenutak projekta bilo je uklanjanje matice i sidrene ploče središnjeg metalnog trna u proljeće 2025. godine, čime je smanjen rizik od novih oštećenja.
JAVNA IZLAGANJA O NOVOM GUP-U I PPU-U DUBROVNIKA
Na Sveučilištu u Dubrovniku održana su javna izlaganja o prijedlozima Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana (GUP) i Prostornog plana uređenja (PPU) Grada Dubrovnika te pripadajućim Strateškim studijama o utjecaju na okoliš, u sklopu postupka javne rasprave koja traje do 28. srpnja. Okupljenim građanima uvodno se obratio gradonačelnik Mato Franković, koji je zahvalio Ministarstvu kulture i medija na značajnoj potpori tijekom izrade ovih ključnih prostornih dokumenata, kao i izrađivačima planova na njihovu stručnom i predanom radu. Istaknuo je kako je cilj novog GUP-a stvoriti dokument koji će dugoročno štititi prostor kao najvrjedniji resurs te omogućiti održiv razvoj grada. Novi GUP i PPU Dubrovnika predstavljaju jedan od najvažnijih strateških iskoraka u prostornom planiranju grada u posljednjih nekoliko desetljeća, s ciljem da se prostor zaštiti kao najvrjedniji resurs i uspostavi razvojni model temeljen na održivosti, a ne nekontroliranoj urbanizaciji. Novim planskim dokumentima Dubrovnik po prvi put sustavno povezuje prostorno planiranje s demografskim, sociološkim i društvenim potrebama stanovnika, uz naglasak na očuvanje kulturne baštine, prirodnih i krajobraznih vrijednosti. Posebna pozornost usmjerena je na ograničavanje daljnje apartmanizacije i prekomjerne izgradnje te stvaranje preduvjeta za zone priuštivog stanovanja namijenjene lokalnom stanovništvu i mladim obiteljima. Izrada planova temelji se na nizu stručnih podloga, među kojima su Krajobrazna studija i Konzervatorska podloga za kontaktnu zonu UNESCO-ove svjetske baštine, kao i na detaljnim demografskim i sociološkim analizama koje trebaju osigurati da budući razvoj odgovara stvarnim potrebama građana. Poseban iskorak predstavlja uključivanje građana u proces izrade planova, čime je Dubrovnik postavio novi standard participativnog prostornog planiranja u Hrvatskoj. Javna rasprava protekla je u konstruktivnom ozračju, uz velik interes građana koji su aktivno sudjelovali iznoseći brojna pitanja, prijedloge i primjedbe. Tijekom javnih izlaganja zaprimljen je značajan broj primjedbi koje će, zajedno sa svim pristiglim očitovanjima tijekom trajanja javne rasprave, biti razmotrene u daljnjem postupku izrade prostornih planova. Grad Dubrovnik zahvaljuje svim građanima na velikom odazivu i aktivnom sudjelovanju u javnoj raspravi.
ZONA POSEBNOG PROMETNOG REŽIMA NASTAVLJA POKAZIVATI REZULTATE
Zona posebnog prometnog režima i u drugoj godini primjene nastavlja ostvarivati svoj osnovni cilj – smanjenje prometnog opterećenja, rasterećenje najopterećenijih prometnih pravaca i uspostavu većeg reda u prometovanju na području grada Dubrovnika. U ukupnom razdoblju od travnja do lipnja 2026. godine kroz Zonu posebnog prometnog režima zabilježeno je 190.657 prolazaka manje u odnosu na isto razdoblje 2025. godine, što potvrđuje učinkovitost uspostavljenog modela upravljanja prometom. Naime, tijekom travnja 2026. godine u Zonu posebnog prometnog režima evidentiran je ulazak 235.304 vozila, dok je u istom razdoblju 2025. godine zabilježeno 300.774 ulazaka. Broj ulazaka tako je smanjen za 65.470 vozila. Pozitivan trend nastavljen je i tijekom svibnja. U razdoblju od 1. do 31. svibnja 2026. godine u Zonu je ušlo 296.360 vozila, dok je u istom razdoblju 2025. godine evidentirano 363.340 ulazaka. To predstavlja smanjenje od 66.980 vozila. Tijekom lipnja 2026. godine u Zonu je ušlo 317.532 vozila, dok je u lipnju 2025. godine zabilježeno 375.739 ulazaka. Broj ulazaka smanjen je za 58.207 vozila. Uspostava Zone posebnog prometnog režima dio je šire strategije razvoja pametnog i održivog grada, kojom Grad Dubrovnik nastavlja uvoditi suvremena prometna rješenja usmjerena na povećanje kvalitete života građana, bolju protočnost prometa i očuvanje posebnosti povijesne jezgre i njezine kontaktne zone.
