Aktualno

JESU LI NAM KATASTROFE SUDBINA ILI NE? Zbog klimatskih promjena moramo smanjiti ovisnost o turizmu

‘Jesu li nam katastrofe sudbina ili imamo izbora?’ naziv je javne tribine koja se ovog četvrtka održala na Kampusu Sveučilišta u Dubrovniku. Tribina je organizirana u povodu 13. listopada, Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa, a na tu je temu uvodno govorila voditeljica Službe civilne zaštite Dubrovnik Ana Miličić. Posebno se osvrnula na Sendai okvir za smanjenje rizika od katastrofa, usvojen 2015. godine. Okvir je donesen kako bi se na globalnoj razini naglasila važnost smanjenja rizika te kako bi se državama pružile smjernice za njegovo smanjenje.

Požari, potresi, epidemije…
Okupljeni studenti i učenici, koji su u velikom broju došli poslušati tribinu, mogli su čuti i temu ‘Kako katastrofe mijenjaju zajednice – primjeri iz dubrovačke povijesti’ koju je izložila doc. dr. sc. Irena Ipšić sa studija Povijest Jadrana i Mediterana Sveučilišta u Dubrovniku. Inače, Dubrovnik u svojoj dugoj povijesti bilježi čitav niz katastrofa koje su zbog svojih kataklizmičkih razmjera mijenjale oblik i izgled grada, utjecale na promjene u društvenim odnosima, destabilizirale kretanje stanovništva, te utjecale na donošenje zakonskih okvira i propisa kojima su nastojali smanjiti potencijalni rizici za grad i društvo u cjelini. Ipšić se pri tome osvrnula na požare, potrese, epidemije, ratove i gladi.
Zanimljivo je istaknuti kako se nakon požara 1406. pristupilo regulaciji zaštite od požara te je Veliko vijeće donijelo odluku kako se više ne smiju graditi drvene već kamene kuće. Postojeće drvene kuće morale su se srušiti te nanovo izgraditi u kamenu te je 6 godina kasnije, iznijela je Irena Ipšić, preostalo tek 15-ak drvenih kuća.
Svima nam je jako dorbo poznato kako je dubrovačko područje iznimno trusno te je kroz našu povijest zabilježen čitav niz potresa. Najveća katastrofa koja je pogodila dubrovačko područje bi je potres iz 1667. godine.
-Njegove posljedice možemo vidjeti i danas – rekla je Ipšić te kao primjer navela lokalitet Pustijernu. Tada je, napomenula je, stradalo više od 40 posto stanovništva, među njima i knez te polovica članova Velikog vijeća što je destabiliziralo vlast. Uslijedio je tada presedan u dubrovačkoj povijesti te je narušena stoga staleška zatvorenost budući da je u Veliko vijeće primljeno nekoliko građanskih obitelji. Takav slučaj nije zabilježen niti prije, niti poslije ovog događaja.
-Epidemije su stalni čovjekov pratitelj – rekla je dalje Irena Ipšić dotaknuvši se potom crne smrti, koja je u 14. stoljeću (1347. – 1348.) poharala Europu. U ovom dijelu izlaganja dotaknula se i karantene, posebno Lazareta koji su i danas izravni svjedok ozbiljnog shvaćanja epidemija koje ne samo da ugrožavaju zdravlje ljudi već i ekonomiju.

Utjecaj klimatskih promjena na more i obalu
O utjecaju klimatskih promjena na more i obale, govorila je će izv. prof. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić s Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku. Viša temperatura, češće ekstremne vremenske pojave, viša razina mora, dolazak novih vrsta organizama i druge dosad rijetko zabilježene pojave govore da se Jadran mijenja.
Tijekom izlaganja naglasila je kako su zbog posljedica klimatskih promjena najviše ugrožena urbana područja. Ponajprije zbog toga što su podložna poplavama i podizanju razine mora. Zbog toga su na našem području najugroženiji Dubrovnik, Ston te Dolina Neretve.
-Ono što bi nas trebalo zabrinuti jest činjenica što se sredozemno područje zagrijava 20-ak posto brže od ostalog priobalnog područja u svijetu – rekla je je te objasnila kako se promjene temperature ne događaju jednako, odnosno promjena je negdje veća, a drugdje manja. No, upravo se Mediteran smatra jednim od najugroženijih područja.
Naravno, porast temperature utječe i na morski ekosustav te na raspored i brojnost organizama.
Potom je okupljenima pokazala nekoliko fotografija. Među njima su i valovi za vrijeme šiloka koji prebacuju preko zidina. Ranije se to događalo povremeno, no u posljednjem desetljeću ta je pojava zabilježena nekoliko puta. Sve češće pojave su i šijuni, ali i sve češće svjedočimo scenama kada je uslijed obilnih oborina poplavljen Stradun.
-Ovo je posljedica ciklone, smanjenog tlaka zraka, izuzetno visokih oborina i problema u komunalnoj infrastrukturi, ali je sve manje moguće ublažiti takve događaje komunalnim akcijama – smatra Bratoš Cetinić.

Održivi turizam
Na klimatske promjene i njihov utjecaj na priobalno područje nadovezali su se izv. prof. dr. sc. Ana Portolan i Marino Stanković, mag. oec. s Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku. Oni su se pak osvrnuli na izrazitu ovisnost hrvatskog gospodarstva o turizmu, posebno u priobalju Republike Hrvatske te na osjetljivost turizma na vanjske utjecaje koji se ne mogu, odnosno teško se mogu, kontrolirati.
Ana Portolan istaknula je kako sedam priobalnih hrvatskih županija realizira preko 90 posto turističkog prometa u RH.
-Vidjeli smo kako uslijed klimatskih promjena dolazi do rasta razine mora, raste i temperatura mora i zraka, a hrvatskog gospodarstvo naslonjeno je na priobalne županije – rekla je te napomenula kako se četvrtina hrvatskog BDP-a oslanja na turističke aktivnosti priobalja koje je pod utjecajem klimatskih promjena.
-Na koji način smanjiti toliku ovisnost o nečemu što je toliko osjetljivo? To je jedna vrsta turizma koji se naziva održivi turizam. Što je to održivi turizam? Definira li se kao odgovorni, savjesni, planski, kao kontrolirani? Razmišlja li takav turizam isključivo o profitu, o lokalnoj zajednici, brine li o turistima? To je kompleksan način razvoja temeljen na održivosti – rekla je Portolan te istaknula kako postoji niz modela održivog razvoja, a jedan je prikazao Stanković.
Riječ je, naime, o dinamičkom modelu održivosti koji bi, uz minimalnu prilagodbu, bio relevantan i primjenjiv u razvoju održivog turizma Dubrovačko-neretvanske županije.

Model gume
-Model koji može potaknuti održivost jest model gume. To je holistički i dinamički model, nadopuna tradicionalnom modelu prstena. Njegove pretpostavke su tri ključne sastavnice, odnosno okoliš, društvo i gospodarski sustav s tim da je on više naglašen iako nije neovisan. On više doprinosi i uzajamno ide ka društvu i okolišu, više se stvara održivost i ravnoteža sustava kao cjeline – rekao je Stanković te istaknuo da, budući da je model gume dinamički model, tu je glavna funkcija vrijeme, odnosno to daje mogućnost i izgrađuje sposobnost da se pravovremenim i racionalnim odlukama u sadašnjosti može utjecati na veću dostupnost mjera i aktivnosti u budućnosti.
-Ovaj model implicira funkciju vremena i zato je važan. Ne smijemo shvatiti da ima vremena. Minimalnim prilagodbama sustava mogu se ublažiti negativni učinci – rekao je te istaknuo kako se kroz određeno razdoblje većim ulaganjem u tehnologiju, jačim i sustavnijim planovima i programima, višim javnim edukacijama mogu ublažiti negativni učinci u destinaciji, poticati održivost te stvoriti veća otpornost na moguće katastrofe.
Na kraju je Dijana Tomašević Rakić, dipl. ing. biol. iz Dubrovačko-neretvanske županije govorila o županijskom programu ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama.

 

Pročitajte još

Stožer donio novu odluku o maskama

Dulist

ZABRINJAVAJUĆE STANJE U ŽUPANIJI U 10 godina dvostruko veći broj djece s prekomjernom težinom

Andrea Falkoni Račić

Uhićen mladić iz Splita koji je autom udario policajca

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija