U prostorijama tvrđave Imperijal u petak u sklopu obilježavanja 30. godišnjice od tog ‘crnog petka’, 6. prosinca 1991. kada je Dubrovnik istrpio do tada neviđenu agresiju i stradanje, otvorena je izložba ‘Dani ponosa – Herojska obrana Grada 1991.’. Izložba obrađuje za nas najteže razdoblje Domovinskog rata od početka općeg agresorskog napada 1. listopada do 6. prosinca 1991. zbog čega je ona i podijeljena u tri zasebne tematske cjeline: Početak općeg vojnog napada na dubrovačko područje (listopad 1991.), Najteži dani herojske obrane Grada (studeni 1991.) te Dan za sve dane – 6. prosinac 1991.
Veliki trud
– Izložba je nastala stvarno velikim trudom, obradom muzejskih zbirki, većinom zbirke dokumenata i fotografija. Izložba je pomalo specifična, otvarali smo ju u ciklusima, a uz Dan dubrovačkih branitelja ćemo otvoriti homogenu izložbu ‘Dani ponosa – herojska obrana Grada 1991.’ Kroz tri tematske cjeline obuhvatili smo cijelo razdoblje od 1. listopada 1991. do kraja prosinca 1991. Obradili smo i dokumente Kriznog štaba i Centra za obavješćivanje, dokumente Zapovjedništva obrane Općine Dubrovnik, naravno upotpunjeno velikim bogatstvom naše zbirke. Tu je i dio novinarske priče koja se odnosi i na gospara Benića koji je radio izvješća za HRT u to vrijeme, kao i tadašnje novine, koje su u to vrijeme prenosile pučanstvu informacije, dakle ne naše lokalne novine, već i ono što je bilo tiskano i u ‘Rat za mir’, odnosno tiskano u Podgorici 1991. godine. Također smo obradili i prijenose i odluke Haaškog suda, a osim onih najpoznatijih i uvijek najkorištenijih fotografija uvijek je na izložbi dobro vidjeti neku novu građu koju dosad nismo izlagali – uvodno je o izložbi istaknula Varina Jurica Turk, ravnateljica Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik koja potpisuje koncepciju i autorstvo izložbe.
U prvoj tematskoj cjelini prezentiran je tijek ratnih operacija i događanja na području tadašnje Općine Dubrovnik u početnoj fazi općeg vojnog napada u listopadu 1991. Obilježili su je rušilački napadi neusporedivo nadmoćnijih agresorskih snaga, ali i herojski otpor malobrojnih dubrovačkih branitelja. O tome svjedoči činjenica da je umjesto planiranog brzog zauzimanja juga Hrvatske, trpeći neočekivane teške poraze i gubitke, neprijatelj tek koncem listopada, nakon što je okupirao Konavle i Župu dubrovačku, došao na same prilaze Gradu.
Druga tematska cjelina bavi se najžešćim i najrazornijim napadima na uže gradsko područje tijekom studenoga 1991., praćeno velikim ljudskim žrtvama, ali i stalnim nastojanjem agresora da prisili branitelje na predaju i tako zauzme Grad.
U trećoj tematskoj cjelini prati se tijek događanja za vrijeme i neposredno nakon zločinačkog napada na Grad 6. prosinca 1991., kada je herojstvom i žrtvom svojih branitelja agresoru nanesen odlučujući vojni i politički poraz. Iako je tog dana pretrpio, u povijesti nezapamćeno, vandalsko razaranje povijesne jezgre uspio je sačuvati svoju najveću dragocjenost – Slobodu i navijestiti konačnu pobjedu.
Poruka za generacije koje tek dolaze
Temeljni cilj ovogodišnje izložbe je, kako je istaknuto, iznova upoznati širu javnost s bogatstvom novo prikupljene i obrađene muzejske građe i dokumentacije koja je omogućila utvrđivanje brojnih važnih do sada nepoznatih povijesnih činjenica, ali poslati poruku koja će trajati generacijama.
– Mi muzejski djelatnici jako smo sretni da smo konačno prije pet godina uspjeli osnovati Muzej Domovinskog rata i da je krenuo s daljnjom obradom i prikupljanjem građe kako sljedeće generacije, kad mi koji smo preživjeli rat više ne budemo ovdje, imaju gdje i o čemu učiti ne samo lokalnu nego i nacionalnu povijest o Domovinskom ratu. Sva prikupljena građa ostat će sačuvana u muzejskim porukama. Poruku koju bismo poslati kao građani ovoga grada je u svakom slučaju to da se te herojske obrane 1991. i Grada koji je bio potpunoj blokadi 10 mjeseci – uključujući svakog branitelja i svakog stanovnika koji je cijelo to vrijeme preživio u gradu – vrijedno sjetiti. Poštujmo ono što danas imamo i budimo sretni bez obzira na ova danas drukčija teška vremena, vremena koronavirusa. Možemo biti ponosni ne samo na onu davnu, već na nedavnu prošlost – dodala je Jurica Turk.
Sve tematske cjeline izložbe dostupne su virtualno na muzejskoj mrežnoj stranici i društvenim mrežama kao i stvarno u tvrđavi Imperijal na Srđu, simbolu obrane Grada, a za njen vizualni identitet i likovni postav uz Jurica Turk zaslužan je Mišo Đuraš, viši kustos te voditelj zbirke fotografija Muzeja.
– Trideset godina ne samo da sam se bavio Domovinskim ratom, nego sam ga jednostavno proživljavao svakog dana iznova, kroz dokumente, fotografije, razgovore sa sudionicima, prijateljima, suborcima, tako da – napravili smo ogroman posao. Međutim, još uvijek smo, što se tiče povijesne istine o događajima na našem području na samom početku. Puno više imamo prilike vidjeti mitova i legendi o tim danima i razgovara se na nivou tih mitova i legendi, a nismo riješili jako važna pitanja koja muče sve branitelje. Mislim da će ovaj Muzej biti potreban još dugo da bismo došli do pune istine koju grad, s obzirom na doprinos u Domovinskom ratu i zaslužuje – rekao je.
Dug put do istine
A jedan od mitova je onaj da Dubrovčani nisu branili naš grad već drugi.
– U posljednje vrijeme je i Konvoj Libertas pa je postala i službena priča kao je ‘Libertas’ bio taj koji je razbio blokadu Dubrovnika a znate da je on došao u Dubrovnik samo zahvaljujući dobroj volji JNA. Propustili su ga na sramotan način, maltretirajući putnike. Jedini koji je probio blokadu bio je Odred naoružanih brodova. Prema tome, Konvoj Libertas nije donio ono što je nama kao braniteljima u tom trenutku najviše trebalo, nije doveo snage ojačanja i nije doveo oružje, municiju, koju cijelo vrijeme u Dubrovniku iz raznoraznih razloga nismo imali – iznio je te se osvrnuo na tzv. Proglas o predaji Grada.
– Predaja, odnosno izdaja Dubrovnika još je jedan od mitova, priča o tome kako su Dubrovčani prodavali grad, bili spremni predati ga… U zadnje vrijeme imao sam čast sudjelovati s Varinom Juricom Turk u projektu koji će biti predstavljen dubrovačkoj javnosti, gospara Nikole Obuljena, ratnog gradonačelnika i pregovarača s postrojbama JNA na ovom području, šefa pregovaračkog tima, koji je stavio na papir svoje zabilješke i kompletnu dokumentaciju koja je proizašla iz tih pregovora. Tako da, imat ćemo priliku saznati više o čemu se pregovaralo. Mislim da će se tu vidjeti riješenost Dubrovnika i njegovih branitelja i da će se vidjeti da nije bilo osnove za priče o trgovini Dubrovnikom i predaje Dubrovnika od strane općinskog vodstva i manje od strane branitelja – kazao je Đuraš.
‘Luko – dubrovačka ratna suza’
Nakon otvorenja izložbe upriličena je premijera ratne radio drame ‘Luko – dubrovačka ratna suza’ nastala po tekstu kojeg je napisao dubrovački branitelj Srđan Dragojević, pripadnik 163. brigade. U produkciji Studentskog teatra Lero i audiovizualnog centra Dubrovnik, a uz potporu Art radionice Lazareti ona pripovijeda o napadu na Dubrovnik i dubrovačko područje te sudbini njegovih stanovnika koje je, kako je napisao autor, ‘grotlo rata povezalo i zbilo bez obzira na razaranja te smrti’.
– Ovo je za mene jedna emotivna priča o mojim braniteljskim danima i doživljajima. Nešto je u njoj autobiografskog, nešto biografskog. Napisao sam je 2013. Izašla je iz mene u dvije noći. Od tada je stajala u ladici i prije godinu dana zamolio sam Davora Mojaša da je pročita. Dao mi je zeleno svjetlo i rekao: ‘Dat ću ti svoju ekipu glumaca i napravi što moraš’. Planirali smo je izvesti na daskama koje život znače u Lera, ali nismo uspjeli. Srasli smo jedni s drugima, postav ne želimo mijenjati i svi smo amateri te tko zna hoćemo li ikad je zaigrati. Priča koju donosimo nije fikcija, nego tragedija koja se u stvarnosti dogodila te je od večeras je ona dostupna na Internet stranici Teatra Lero – rekao je Dragojević.
Režija i dramatizacija djelo su Srđana Dragojevića, autor glazbe i tehničku realizaciju potpisuje Žarko Dragojević, a u predstavi redom pojavljivanja igraju Dario Gverović kao Mato, Relja Petric je Perica, spikerica Radio Dubrovnika Nila Miličić Vukosavić, Luko Melko Dragojević, Ivo Anto Toni Lozančić, Jure Mislav Stanković, a Lucija, kćer Peričina mlada Natalie Kličan.