Dubrovkinja Ivana Peko ovogodišnja je dobitnica Velike nagrade Hrvatskog društva dizajnera za najbolji dizajnerski proizvod, odnosno za najznačajnije ostvarenje u protekle dvije godine, i to za dizajn katamarana Millenium Diamond, projektiranog za britansku tvrtku City Cruises povodom Olimpijskih igara u Londonu, a izgrađenog i porinutog u pulskom brodogradilištu Tehnomont.
Premda već godinama u okviru Brodarskog instituta uspješno djelujete u vodama industrijskog dizajna, čini se kao da ste cijelo vrijeme ostali samozatajni, barem za dubrovačku javnost.
Dubrovkinja u Zagrebu, uspješna dizajnerica na inovativnim projektima koji pobjeđuju na međunarodnim natječajima, možete li nam opisati svoj put od početaka do današnjih dana?
– Završila sam Studij dizajna u Zagrebu, zaposlila se na Brodarskom institutu i paralelno upisala magisterij na Likovnoj akademiji u Ljubljani, smijer industrijski dizajn. Tema magistarskog rada mi je bila dizajn putničkog katamarana na Jadranu. Deset godina nakon što sam magistrirala pružila mi se prilika i napraviti takav tip broda, ne za Jadran već za rijeku Temzu. U sklopu svog posla radila sam na vrlo različitim projektima, od ribarskih brodova, radnih brodova, gumenjaka, jahti… Ponekad pomislim da nikad nisam radila na istom projektu, uvijek je to nešto novo i mislim da je u tome i draž ovog posla.
U medijima se uz Vaše ime spominju pojmovi poput industrijskog dizajna, dizajna interijera i eskterijera? Gdje biste se Vi točno ‘smjestili’?
– Sebe smatram industrijskim dizajnerom, tako radim i na taj način razmišljam. Naravno, moj angažman ovisi o projektu na kojem radimo. Ako imamo projekt motorne jahte radit ću i vanjski izgled, interijer i vizualni identitet broda. Ukoliko radimo radni brod, moja intervencija će biti minimalna na vanjskom izgledu, ali ću raditi na projektu interijera. Sve zavisi o namjeni broda i želji klijenta.
Prepoznatljiv dizajn broda
Među mnogim radovima, dizajnerica ste interijera za prvu hrvatsku motornu jahtu Modial 54, kao i unutarnjeg interijera riječnog broda “Vučedolska golubica”. Međutim, najveću medijsku pozornost privukao je putnički katamaran “Millennium Diamond”, projektiran i izgrađen za britanski City Cruises povodom Olimpijskih igara u Londonu, a na kojem ste dizajnerica i interijera i eksterijera?
– Za brod Vučedolska golubica sam također radila vanjski izgled broda iako se to možda ne vidi. Dva puta su mi vratili vanjski izgled broda na doradu jer je brod bio „previše lijep“. Iako se radi o radnom brodu željela sam da brod bude što skladnijih linija. Na žalost nisam ih uspjela uvjeriti u svoje rješenje i brod je na kraju poprimio klasičan izgled radnog broda.
U samom projektnom zahtjevu broda Millennum Diamond klijent je na prvo mjesto postavio zahtjev za prepoznatljivim dizajnom broda. Naravno, to ne znači da je dizajn bio i najbitniji faktor, ali je u svakom slučaju bio izazov za mene. Prilikom izrade koncepta dizajna morala sam s inženjerima riješiti nekoliko ključnih problema da bi dizajn kakav vidimo sada bilo moguće izvesti. Zahtijevala sam visinu stropa unutar salona na 2.4 metra što nije bilo moguće izvesti bez balastnih tankova u trupovima. Rijeka Temza je izrazito podložna promjenama plime i oseke i to na dnevnoj bazi, a razlike u visini rijeke su čak 7 metara. Osim toga, pramčani dio je okrenut prema naprijed što je dovelo u pitanje sigurnosne propise. Jednako tako, sigurnosni propisi nisu dozvoljavali koso okrenute prozore na kormilarnici. Znala sam za sva ta ograničenja, ali sam ipak inzistirala na dizajnu koji je finalno i izveden. MCA agencija (Maritime Coastal Agency) čak nam je pri tom izašla u susret i napravila izuzetak te dozvolila koso okrenute prozore kormilarnice baš iz razloga da se ne naruši izgled broda kakav sam zamislila.
Nedavno ste izjavili da ste na projektu katamarana željeli postići što dojmljiviji i drugačiji vanjski izgled katamarana. Što je po Vama presudilo u dobivanju natječaja za taj projekt?
– Nije bilo natječaja za projekt katamarana. City Cruises je pet godina tražio partnera za gradnju novog broda i primili su dosta idejnih rješenja s kojima nisu bili zadovoljni. Za njihov brod je saznala tvrtka Metalika iz Slovenije s kojom surađujemo dugi niz godina i preporučila je nas. Dali su nam mogućnost da damo naš prijedlog izgleda broda bez nekih očekivanja s njihove strane. Dizajn koji sam napravila im se svidio i krenuli su ozbiljniji pregovori.
Jeste li već dobili narudžbu za proizvodnju novih brodova po istom modelu?
– Pregovori za nove brodove bi trebali krenuti krajem godine. Primamo pozitivne reakcije klijenta, ne samo na dizajn broda, već i na dobru i jednostavnu operabilnost broda. Poslijednja vijest koju smo primili i na koju smo posebno ponosni je činjenica da naš brod troši 50% manje goriva nego ostali manji brodovi iz njihove flote.
Katamaran je izgrađen i porinut u hrvatskom brodogradilištu Tehnomont u Puli. Mislite li da u hrvatskim brodogradilištima imate partnera za projekte male brodogradnje?
– Mislim da imamo. Što se tiče male brodogradnje dobru suradnju smo ostvarili s tvrtkom Sas Vektor iz Zadra. Na izložbi dizajna izložili smo i naš projekt Adriana 36 koja je imala dobar odaziv kupaca kad je plasirana. Sad, u krizi, malo je teže krenuti u novi projekt tog tipa, ali nadamo se da će se tržište u narednih par godina pokrenuti.
Kao vrhunac projekta “Milennium Diamond” u rujnu ste na Izložbi hrvatskog dizajna 1112 dobili Grand Prix Hrvatskog društva dizajnera za najbolji dizajnerski proizvod, odnosno za najznačajnije dizajnersko ostvarenje u protekle dvije godine. Kakav je osjećaj kad Vas nagrađuju kolege, struka kojoj pripadate? Ocjenjivački žiri posebno je istaknuo ključnu ulogu dizajnera u koordinaciji složenih zahtjeva projekta.
– Veliko mi je iznenađenje i iznimna čast bila primiti nagradu od strane kolega. Na nagrađenom projektu sam radila godinu i pol dana, bilo je dosta iscrpljujuće boriti se za svoju ideju i na kraju je provesti u djelo. Bilo je dosta tehničkih problema, sigurnosni propisi su dosta strogi i nije bilo lagano uvjeriti ih u ispravnost vlastite odluke. Takav rad zahtijevao je dosta sigurnosti, znanja i iskustva s moje strane da se izborim za konačno rješenje. Drago mi je da je struka prepoznala svu kompleksnost problematike s kojom sam se suočavala i da je na kraju dala dobru ocjenu ovom projektu.
Ulaže li se u Hrvatskoj dovoljno u dizajn i koliko je zapravo prepoznat značaj dizajna pročitajte u novom broju tjednika duList koji se od srijede nalazi u prodaji.
Foto: Tomislav Čuveljak