Grad

Hortikulturni neprijatelj broj jedan: Česvina i ljuta naranča zamijenit će pajasen? Tamo negdje 2025.!

pajasen

Tijekom akcije iskorjenjivanja pajasena, naglašeno je kako njegovim rastom i invazivnošću dolazi do ‘potiskivanja zavičajnih vrsta’. No, određeni broj našđih sugrađana nedavno nam je komentirao kako problem nije zapravo u pajasenu, već tome kako se on ničime ne zamjenjuje, odnosno kako se kad se iskorijeni ne ‘zamijeni zavičajnim vrtama’. Odgovor smo stoga potražili u Vrtlaru – zanimalo nas je razmatra li se ‘zamjena’, ali i postoji li određeni plan sadnje zavišajnih vrta na određenim lokacijama.

– Na javnim zelenim površinama koje održava Vrtlar d.o.o. nema pajasena. Pajasen se nekontrolirano širi isključivo na površinama koje se ne održavaju. Prilikom izbora biljnih vrsta za sadnju na javne zelene površine Grada Dubrovnika, prednost uvijek dajemo zavičajnim biljnim vrstama, odnosno vrstama koje su prilagođene našem podneblju, kao što su masline, murve, česvine, košćele, ljute naranče  čempresi…Invazivne strane vrste ne sadimo i ne preporučujemo njihovu sadnju u bilo koji prostor, kako javni, tako ni privatni – naglasili su nam u kratkom odgovoru iz Vrtlara. S druge pak strane Vrtlar će održavati površine u sklopu projekta LIFE Contra Ailanthus.

– Definirane su sve aktivnosti, metode i rokovi koje je Vrtlar d.o.o. dužan ispoštovati, što uključuje i zamjensku sadnju koja će se provesti nakon uklanjanja pajasena. Nositelj projekta je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, koje zajedno s partnerima Javnom ustanovom Nacionalni park Krka, Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, te tvrtkom Vrtlar d.o.o. iz Dubrovnika, od 2020. godine provodi projekt LIFE CONTRA Ailanthus – Uspostava kontrole invazivne strane vrste Ailanthus altissima (pajasen) u Hrvatskoj – istaknuli su nam.

Projekt traje do 1. travnja 2025. godine, a njegova vrijednost iznosi nešto više od 2 i pol milijuna eura, od čega je 60 posto financirano europskim sredstvima iz programa LIFE, te sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 17,62 posto. Dakle, iako na javnim površinama koje održava Vrtla nema pajasena, isti će se zamijeniti kada za to – dođe vrijeme (sadnje?). Veselimo se gledati naše česvine i ljute naranče umjesto neprikladnim nam vrstama za ovaj kraj…


Neželjena biljka – kineski smrdelj
Pajasen (Ailanthus altissima) je strana, invazivna vrsta koja potiskuje i spriječava rast okolnih biljaka, pa tako i zavičajnih. Karakterizira ga izuzetno brzi rast, prilagodljivost na različite ekološke uvjete, visoka sposobnost razmnožavanja i širenja, izaziva alergijske reakcije i širi vrlo neugodan miris. Zove se još i kiselo drvo, smrdelj, divlji orah ili kiselo drvo. Donešen je iz Kine u Europu tijekom 18. stoljeća.

Pročitajte još

Otvorena konferencija “Woman 4 Sport” u Dubrovniku, naglasak na osnaživanju žena u sportu

Dulist

Kreće uređenje Domobranskog groblja u Gospinom polju

Dulist

PROMET ĆE SE ODVIJATI OBILAZNO Od ponedjeljka se zatvara dio ceste Put od Osojnika

Dulist