Za uvođenje eura Hrvatska bi trebala biti spremna za dvije godine, što uključuje i primjenu Nacionalnog plana za zamjenu kune eurom, strateškog dokumenta koji je Vlada pustila u javnu raspravu. Kako je pojasnio premijer Andrej Plenković, sve pripreme za uvođenja eura trebaju biti gotove do 1. siječnja 2023. godine. Ako se Vlada pokaže jednako odlučnom u ispunjavanju preuzetih obaveza kao što je to bio slučaj prije ulaska u tečajni mehanizam ERM-a, Vijeće EU moglo bi u srpnju 2023. godine odlučivati o tome je li Hrvatska ispunila sve kriterije. U slučaju potvrdnog odgovora, euro bi u Hrvatskoj mogao postati službena valuta 1. siječnja 2024. godine.
Kada je riječ o ispunjavanju kriterija konvergencije, guverner Boris Vujčić ocjenjuje da za to ne bi trebalo biti problema. To su stabilnost tečaja, kamatne stope, inflacija, pa i javni dug, premda je on ove godine snažno skočio. Kriterij za javni dug je da se mora smanjivati za jednu dvadesetinu razlike između 60 posto i sadašnje razine javnog duga. Kako bi on trebao biti malo iznad 80 posto BDP-a, to znači da bi se godišnje morao smanjivati za malo više od jednog postotnog boda.
– S obzirom na naša očekivanja rasta, pet ili nešto posto, to ne bi trebao biti problem, jer će se onda smanjivati i udio javnog duga u BDP-u – rekao je Vujčić.
Akcijski plan
Ministar financija Marić podsjeća da je snažan porast javnog duga, na 87 posto BDP-a, jednokratni učinak pandemije, ali vjeruje da će ga Hrvatska moći smanjivati propisanim tempom. Osim ispunjavanja nominalnih kriterija, potrebno je provesti i reformske mjere predviđene Akcijskim planom, na koje se Hrvatska obvezala prilikom ulaska u ERM II. One uključuju sprečavanje pranja novca, jačanje poslovnog okruženja, jačanje upravljanja u javnom sektoru, kao i jačanja cijelog pravosudnog sustava. Od ukupno 65 aktivnosti iz područja administrativnog rasterećenja gospodarstva, Vlada navodi da je dosad provedeno njih 11, a u području smanjenja neporeznih i parafiskalnih davanja od 50 mjera provedeno ih je 15. Kada je riječ o mjerama u javnom sektoru, poput poboljšanja korporativnog upravljanja u državnim poduzećima i jačanja stečajnog okvira, one su “u tijeku”, a izvršenje se očekuje u prvom kvartalu 2022.
Kako je Nacionalni plan zamjene valuta pušten u javno savjetovanje, ministar Marić “toplo” je preporučio medijima i svim građanima da obrate pažnju i daju svoje komentare, piše Jutarnji.
Upravljački odbor
Nacionalnim planom će se ustrojiti šest koordinacijskih odbora – za zamjenu gotovog novca, za zakonodavne prilagodbe, za prilagodbu opće države, financijskog sektora i gospodarstava, za zaštitu potrošača te za komunikaciju. Glavnu ulogu u tom procesu imat će Nacionalno vijeće za uvođenje eura i Upravljački odbor u kojem su Ured predsjednika Vlade te predstavnici Ministarstva financija i HNB-a.
Depoziti i krediti automatski idu u eure, konverzija besplatna
Tijekom konverzije potrošači bi trebali biti zaštićeni “određenim zakonskim rješenjima”, rekao je guverner Boris Vujčić, tako da konverzija depozita i kredita bude besplatna.
S danom uvođenja eura svi kunski i krediti s valutnom klauzulom u eurima postaju krediti u eurima. U Zakonu o euru bit će definirano da se kunski iznosi u ugovorima automatski preračunavaju u eure, prema fiksnom tečaju konverzije bez naknade za dužnike. Zakon o euru regulirat će i pitanje kamatne stope: kod kredita koji su ugovoreni s fiksnom kamatnom stopom tijekom cijelog razdoblja otplate, ona će ostati ista. Kod kredita s promjenjivom kamatnom stopom, koji su vezani uz neki od postojećih parametara, Zakon o euru odredit će način njihove prilagodbe nakon uvođenja eura. Parametri će se morati modificirati za sve kunske kredite te za eurske kredite kojima je promjenjiva kamatna stopa vezana uz nacionalnu referentnu stopu (NRS) i prosječnu kamatnu stopu na depozite građana. U Nacionalnom planu zamjene valuta stoji da se “financijski položaj dužnika neće smjeti pogoršati”. Kamatna stopa, koju čine varijabilni i fiksni dio, ostat će jednaka onoj koju bi inače plaćali ili će se malo smanjiti. Zakon će propisati i to da od dana uvođenja eura banke više neće smjeti ugovarati nove kredite s promjenjivom kamatnom stopom koja bi se vezala uz NRS, prinos na trezorske zapise Ministarstva financija i prosječnu kamatnu stopu na depozite građana. Moći će koristiti samo EURIBOR, kao što je prevladavajuća praksa na europodručju, te samo u nekim slučajevima i LIBOR.
Više pročitajte ovdje.