Aktualno

GRADSKI VIJEĆNICI SLOŽNI ‘Ulaz na plaže treba ostati slobodan. Potpuni je promašaj građanima ograničavati pristup’

Prijedlog novog Zakona o pomor­skom dobru i morskim lukama, iako je još u izradi, proteklih je nekoliko dana podigao pravu buru u javnosti. Naime, iz Udruge Pokret otoka izrazili su bojazan kako će se pod krinkom ovog Zakona, među ostalim, ograničiti upotreba pomorskog dobra, konkretno plaža za javnost te omogućiti postav­ljanje ograna i naplaćivanje ulaska na same plaže. Pokret otoka usprotivio se ovakvom modelu te su premijeru Andreju Plenkoviću te ministru Olegu Butkoviću uputili pismo u kojem su iskritizirali novi Zakon. Vrlo brzo sti­gao je i odgovor iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u kojem jav­nost uvjeravaju da ‘mogu potvrditi kako se ni u kojem slučaju ne može govoriti o tome kako će novi Zakon olakšati ograđivanje i naplatu ulaska na plažu’.

— Upravo suprotno, Zakon koji se priprema, u odnosu na postojeći zakon koji uređuje pomorsko dobro, trebao bi jasnije i detaljnije propisati postupke i obveze koje imaju davatelji konce­sije, koncesionari, kao i posljedice za koncesionare koji krše obveze iz kon­cesije. Također će se obvezati sve jedi­nice lokalne samouprave na čijem se području nalazi pomorsko dobro da ga štite i unaprjeđuju, kroz planove uređuju vrste plaža u skladu sa svo­jim potrebama te pomorskim dobrom upravljaju na transparentan način – naveli su iz Ministarstva.

I dok Pokret otoka još uvijek ima sumnje vezane za ovo očitovanje Mini­starstva, pitali smo dubrovačke gradske vijećnike smatraju li da ulazak na plažu treba naplaćivati te je li baš taj segment ono na čemu se po pita­nju pomorskog dobra najviše treba poraditi.

Pristup treba biti slobodan

Vijećnica HDZ-a Katarina Doršner naglasila je kako plaže i pomorsko dobro treba očuvati, voditi veću brigu o njima, a pristup plažama treba ostati besplatan i slobodan. To bi, istaknula je Doršner, bio doprinos jednakim mogućnostima svima u društvu.

— Prijedlog Zakona donosi puno izvrsnih ideja za očuvanje mora i pomorskog dobra, izrazitu zabranu devastacije, samovolju u zahvaćanju prostora gradnjom, nasipavanju mora i zaposjedanju. Prijedlog Zakona pro­pisuje sankcije za prekršitelje, što je jako važno. Jasnije se definira pomor­sko dobro i lakše ga se štiti. Mišljenja sam da su zrak, voda, zelenilo i more opće dobro sve više na cijeni u ekolo­giji i zdravlju i da trebaju biti jednako dostupni svim građanima. Tu se ne smije popuštati bilo kakvim intere­sima. Plaže su u našem društvu i kul­turni i društveni fenomen. Tu se ljudi, okupljaju, druže i djeca se odgajaju u suživotu s prirodom – rekla je Doršner.

Nezavisni vijećnik Andro Vlahušić ističe kako u Hrvatskoj nije problem u tome što piše u zakonu, već kako ga se provodi. Naglašava da i danas kako u Dubrovniku, tako i u cijeloj Hrvatskoj, imamo primjere plaža koje su uzurpi­rane ležaljkama koje domaćim ljudima onemogućuju da dođu na plažu.

— Pitanje je poštovanja. Nedavno sam vidio da su i na Mandraču bili malo pretjerali s ležaljkama, ali vratili su to nazad. Kada dobiju koncesijsko odobrenje, ljudi se ne ponašaju dobro. Bilo bi ključno da se kroz pomorski zakonik najprije razmisli o plažama. Ni u kojem slučaju plaže ne smiju postati privatne i treba ih isključivo u konce­siju davati hotelima visoke kategorije ispod čijih se prostora plaže nalaze. Tako šitimo i privatnost ljudi na plaži. Sve druge plaže trebaju biti otvorene. More je javno dobro kao i plaža te treba biti svima dostupno. Koncesionari tre­baju dobivati do trećine ili maksimalno polovicu prostora koji je namijenjen ležaljkama jer oni za svoju zaradu pro­daju piće i sve druge usluge koje nude na kopnu. Zašto mi ne bismo otišli na Banje ili neku drugu plažu, popili piće i kupali se slobodno. Ali, neka na svim tim plažama maksimalno polovica svega bude namijenjena za iznajmlji­vanje, a druga neka bude slobodna. Da i domaći i turisti dožive taj doživljaj da nisu izolirani. Jadran treba ostati otvo­ren – mišljenja je Vlahušić.

Što je pomorsko dobro?

Dodaje kako je kroz novi Zakon važnije regulirati samo pitanje kako određu­jemo što je pomorsko dobro.

— I danas imamo situaciju da 30 godina nakon rata nismo u stanju u središtima gradova urediti namjenu pomorskog dobra. Uzmimo najjedno­stavniji primjer UPU-a Grada Dubrov­nika kojim je uređeno da se u Solitudu uređuju vezovi za domaće ljude, a nije uređeno pomorsko dobro. U cijeloj Mokošici nije uređeno pomorsko dobro. Kako sam već svojedobno i bio inicirao svojim prijedlogom koji je išao na prvo saborsko čitanje, obala i more u gradovima središtima županija moraju pripasti gradovima. Prijedlog je bio da Grad upravlja obalom. Kata­strofa je, pimjerice, da Grad ne uprav­lja Portom. Kada bi se taj zakon usvo­jio, tada bi gradovi dodijelili sami sebi pomorsko dobro tamo gdje je to javni interes, a gdje postoji interes za komercijalno i to bi se uredilo i sve bi to bio prihod jedinica lokalne samouprave. Tim bi plažama i pomorskim dobrom onda bilo puno lakše upravljati. Ovako najvećim resursom koji Hrvatska ima ne upravlja nitko. A, ako ne upravlja nitko i nije određeno čije je, onda je svačije, onda vežeš barku gdje želiš, radiš na plaži što god hoćeš i uzurpi­raš što god želiš – naglasio je Vlahušić. ­

Đuro Capor ispred Srđ je Grad ističe kako treba uvijek biti javne rasprave kada se predlažu novi modeli upravljanja.

— Vidjeli smo da se ni postojeći zakoni nisu poštivali počevši od pra­vila oko koncesija i pomorskog dobra. Nikada nije bilo sankcija za prekršite­lje. U Gradu smo imali te primjere i u Uvali Lapad i po pitanju Marine Frapa – sankcija nije bilo. Bojimo se da je ovaj zakon zapravo pokušaj da se legalizi­raju sve loše prakse i uočene nezako­nitosti koje se događaju i time se i svim lokalnim zajednicama onemogućava i otežava korištenje pomorskog dobra. Ovaj prijedlog zakona kao i Strategija turizma koja je na javnoj raspravi tako­đer pristupaju situaciji na obali na isti način. Pokušavaju ozakoniti zatečeni prekomjerni turizam, golem broj turističkih zona, planiranje neprimjerenog broja nautičkih marina – mišljenja je Capor.

Potrebna javna rasprava

DUSTRA-ina vijećnica Ivana Šepak naglašava kako je tek riječ o prijedlogu zakona te da to nije zakon koji će biti upisan u kamen.

— Ako građani Hrvatske smatraju da nešto po tom pitanju treba napra­viti i reagirati, onda treba pristupiti javnoj raspravi koja će, vjerujem, biti i objavljena. Kako radim s gostima iz cije­log svijeta, oni su oduševljeni što je kod nas situacija takva kakva jest, da mogu slobodno i bez ograničenja boraviti na našim plažama i da one nisu u potpu­nosti zauzete koncesijama. Mislim da trebamo biti ponosni na to i da to ne treba mijenjati. Jedino je važno čuvati naš okoliš i na plažama. Više se dogova­rati s koncesionarima koji iznajmljuju ležaljke na nekim plažama da se brinu i o tom segmentu da to sve bude repre­zentativno i za domaće i za goste – ista­knula je Ivana Šepak.

Vijećnik SDP-a Ivan Tropan nagla­sio je kako mu je ‘apsolutno degutan­tno razmišljanje o naplaćivanju ula­ska građanima na plaže ili bilo kakvih ograničenja’.

— Pomorsko dobro je nešto što treba pripadati svim građanima i nisam za to da ga se ikada drukčije definira. Kon­cesije kakve sada postoje su u redu, ali da se građanima ograničava pristup pomorskom dobru, potpuno je pro­mašeno. U Hrvatskoj postoje tek dvije, čini mi se, koncesije zatvorenog tipa. To je vrlo rijetko i mislim da to tako treba i ostati te da se trebamo maknuti od toga da ograničavamo građanima prostor – zaključio je gradski vijećnik SDP-a Ivan Tropan.

Iz tiskanog izdanja DuLista od 24. kolovoza 2022.

Pročitajte još

BRANITELJ MARKO MIŠO MUJAN Heroji su oni koji su uložili svoj život u temelje Hrvatske

Andrea Falkoni Račić

NE PROPUSTITE TEČAJEVE CENTRA ZA JEZIKE! Učenje stranih jezika najbolji je način korištenja slobodnog vremena

Dulist

POSJETILI SMO NAGRAĐENI OPG Zlata vrijedna obitelj Trojanović

Maria Prkut

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija