Aktualno

GRADSKI VIJEĆNICI SLOŽNI ‘Ulaz na plaže treba ostati slobodan. Potpuni je promašaj građanima ograničavati pristup’

banje04

Prijedlog novog Zakona o pomor­skom dobru i morskim lukama, iako je još u izradi, proteklih je nekoliko dana podigao pravu buru u javnosti. Naime, iz Udruge Pokret otoka izrazili su bojazan kako će se pod krinkom ovog Zakona, među ostalim, ograničiti upotreba pomorskog dobra, konkretno plaža za javnost te omogućiti postav­ljanje ograna i naplaćivanje ulaska na same plaže. Pokret otoka usprotivio se ovakvom modelu te su premijeru Andreju Plenkoviću te ministru Olegu Butkoviću uputili pismo u kojem su iskritizirali novi Zakon. Vrlo brzo sti­gao je i odgovor iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u kojem jav­nost uvjeravaju da ‘mogu potvrditi kako se ni u kojem slučaju ne može govoriti o tome kako će novi Zakon olakšati ograđivanje i naplatu ulaska na plažu’.

— Upravo suprotno, Zakon koji se priprema, u odnosu na postojeći zakon koji uređuje pomorsko dobro, trebao bi jasnije i detaljnije propisati postupke i obveze koje imaju davatelji konce­sije, koncesionari, kao i posljedice za koncesionare koji krše obveze iz kon­cesije. Također će se obvezati sve jedi­nice lokalne samouprave na čijem se području nalazi pomorsko dobro da ga štite i unaprjeđuju, kroz planove uređuju vrste plaža u skladu sa svo­jim potrebama te pomorskim dobrom upravljaju na transparentan način – naveli su iz Ministarstva.

I dok Pokret otoka još uvijek ima sumnje vezane za ovo očitovanje Mini­starstva, pitali smo dubrovačke gradske vijećnike smatraju li da ulazak na plažu treba naplaćivati te je li baš taj segment ono na čemu se po pita­nju pomorskog dobra najviše treba poraditi.

Pristup treba biti slobodan

Vijećnica HDZ-a Katarina Doršner naglasila je kako plaže i pomorsko dobro treba očuvati, voditi veću brigu o njima, a pristup plažama treba ostati besplatan i slobodan. To bi, istaknula je Doršner, bio doprinos jednakim mogućnostima svima u društvu.

— Prijedlog Zakona donosi puno izvrsnih ideja za očuvanje mora i pomorskog dobra, izrazitu zabranu devastacije, samovolju u zahvaćanju prostora gradnjom, nasipavanju mora i zaposjedanju. Prijedlog Zakona pro­pisuje sankcije za prekršitelje, što je jako važno. Jasnije se definira pomor­sko dobro i lakše ga se štiti. Mišljenja sam da su zrak, voda, zelenilo i more opće dobro sve više na cijeni u ekolo­giji i zdravlju i da trebaju biti jednako dostupni svim građanima. Tu se ne smije popuštati bilo kakvim intere­sima. Plaže su u našem društvu i kul­turni i društveni fenomen. Tu se ljudi, okupljaju, druže i djeca se odgajaju u suživotu s prirodom – rekla je Doršner.

Nezavisni vijećnik Andro Vlahušić ističe kako u Hrvatskoj nije problem u tome što piše u zakonu, već kako ga se provodi. Naglašava da i danas kako u Dubrovniku, tako i u cijeloj Hrvatskoj, imamo primjere plaža koje su uzurpi­rane ležaljkama koje domaćim ljudima onemogućuju da dođu na plažu.

— Pitanje je poštovanja. Nedavno sam vidio da su i na Mandraču bili malo pretjerali s ležaljkama, ali vratili su to nazad. Kada dobiju koncesijsko odobrenje, ljudi se ne ponašaju dobro. Bilo bi ključno da se kroz pomorski zakonik najprije razmisli o plažama. Ni u kojem slučaju plaže ne smiju postati privatne i treba ih isključivo u konce­siju davati hotelima visoke kategorije ispod čijih se prostora plaže nalaze. Tako šitimo i privatnost ljudi na plaži. Sve druge plaže trebaju biti otvorene. More je javno dobro kao i plaža te treba biti svima dostupno. Koncesionari tre­baju dobivati do trećine ili maksimalno polovicu prostora koji je namijenjen ležaljkama jer oni za svoju zaradu pro­daju piće i sve druge usluge koje nude na kopnu. Zašto mi ne bismo otišli na Banje ili neku drugu plažu, popili piće i kupali se slobodno. Ali, neka na svim tim plažama maksimalno polovica svega bude namijenjena za iznajmlji­vanje, a druga neka bude slobodna. Da i domaći i turisti dožive taj doživljaj da nisu izolirani. Jadran treba ostati otvo­ren – mišljenja je Vlahušić.

Što je pomorsko dobro?

Dodaje kako je kroz novi Zakon važnije regulirati samo pitanje kako određu­jemo što je pomorsko dobro.

— I danas imamo situaciju da 30 godina nakon rata nismo u stanju u središtima gradova urediti namjenu pomorskog dobra. Uzmimo najjedno­stavniji primjer UPU-a Grada Dubrov­nika kojim je uređeno da se u Solitudu uređuju vezovi za domaće ljude, a nije uređeno pomorsko dobro. U cijeloj Mokošici nije uređeno pomorsko dobro. Kako sam već svojedobno i bio inicirao svojim prijedlogom koji je išao na prvo saborsko čitanje, obala i more u gradovima središtima županija moraju pripasti gradovima. Prijedlog je bio da Grad upravlja obalom. Kata­strofa je, pimjerice, da Grad ne uprav­lja Portom. Kada bi se taj zakon usvo­jio, tada bi gradovi dodijelili sami sebi pomorsko dobro tamo gdje je to javni interes, a gdje postoji interes za komercijalno i to bi se uredilo i sve bi to bio prihod jedinica lokalne samouprave. Tim bi plažama i pomorskim dobrom onda bilo puno lakše upravljati. Ovako najvećim resursom koji Hrvatska ima ne upravlja nitko. A, ako ne upravlja nitko i nije određeno čije je, onda je svačije, onda vežeš barku gdje želiš, radiš na plaži što god hoćeš i uzurpi­raš što god želiš – naglasio je Vlahušić. ­

Đuro Capor ispred Srđ je Grad ističe kako treba uvijek biti javne rasprave kada se predlažu novi modeli upravljanja.

— Vidjeli smo da se ni postojeći zakoni nisu poštivali počevši od pra­vila oko koncesija i pomorskog dobra. Nikada nije bilo sankcija za prekršite­lje. U Gradu smo imali te primjere i u Uvali Lapad i po pitanju Marine Frapa – sankcija nije bilo. Bojimo se da je ovaj zakon zapravo pokušaj da se legalizi­raju sve loše prakse i uočene nezako­nitosti koje se događaju i time se i svim lokalnim zajednicama onemogućava i otežava korištenje pomorskog dobra. Ovaj prijedlog zakona kao i Strategija turizma koja je na javnoj raspravi tako­đer pristupaju situaciji na obali na isti način. Pokušavaju ozakoniti zatečeni prekomjerni turizam, golem broj turističkih zona, planiranje neprimjerenog broja nautičkih marina – mišljenja je Capor.

Potrebna javna rasprava

DUSTRA-ina vijećnica Ivana Šepak naglašava kako je tek riječ o prijedlogu zakona te da to nije zakon koji će biti upisan u kamen.

— Ako građani Hrvatske smatraju da nešto po tom pitanju treba napra­viti i reagirati, onda treba pristupiti javnoj raspravi koja će, vjerujem, biti i objavljena. Kako radim s gostima iz cije­log svijeta, oni su oduševljeni što je kod nas situacija takva kakva jest, da mogu slobodno i bez ograničenja boraviti na našim plažama i da one nisu u potpu­nosti zauzete koncesijama. Mislim da trebamo biti ponosni na to i da to ne treba mijenjati. Jedino je važno čuvati naš okoliš i na plažama. Više se dogova­rati s koncesionarima koji iznajmljuju ležaljke na nekim plažama da se brinu i o tom segmentu da to sve bude repre­zentativno i za domaće i za goste – ista­knula je Ivana Šepak.

Vijećnik SDP-a Ivan Tropan nagla­sio je kako mu je ‘apsolutno degutan­tno razmišljanje o naplaćivanju ula­ska građanima na plaže ili bilo kakvih ograničenja’.

— Pomorsko dobro je nešto što treba pripadati svim građanima i nisam za to da ga se ikada drukčije definira. Kon­cesije kakve sada postoje su u redu, ali da se građanima ograničava pristup pomorskom dobru, potpuno je pro­mašeno. U Hrvatskoj postoje tek dvije, čini mi se, koncesije zatvorenog tipa. To je vrlo rijetko i mislim da to tako treba i ostati te da se trebamo maknuti od toga da ograničavamo građanima prostor – zaključio je gradski vijećnik SDP-a Ivan Tropan.

Iz tiskanog izdanja DuLista od 24. kolovoza 2022.

Pročitajte još

[PODCAST ‘S BARBAROM’] Roko Tolić o novom poslu u Crnoj Gori, ali i o sljedećim izborima za gradonačelnika: Ne kalkuliram!

Barbara Đurasović

Bogati program za Dan Općine i 32. obljetnicu oslobođenja Župe dubrovačke

Dulist

[VIDEO] VIKTORIJA KNEŽEVIĆ U SABORU: ‘Zakon o proračunu izgleda kao da je iz srednjeg vijeka’

Dulist