Kustosica Valerija Jurjević, muzejska pedagoginja Jasmina Runje i ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić dočekuju nas ovog petka u muzeju našeg najvećeg komediografa – ususret Noći muzeja, ekskluzivno smo zakoračili na ‘Držićeve životne pozornice’!
U timu koji stoji iza novog ruha Držićevog doma još su i autorica likovnog postava i novog vizualnog identiteta Kristina Mirošević te autor novog, stiliziranog slova ‘D’ profesor Siniša Reberski s Akademije likovnih umjetnosti. Mali, ali iznimno vrijedan tim, provest će nas kroz prizemlje te prvi i drugi kat, sada u sasvim novom ruhu.
Prizemlje: držićologija suvremenosti
Prizemlje predstavlja Držića danas, odnosno ‘držićologiju’ u 20. i 21. stoljeću. U vitrinama s lijeve strane su izložena tek neka od kapitalnih djela vezanih za Marina Držića. Tako možemo primijetiti kultni Leksikon Marina Držića, djela od Milana Rešetara, razne zbornike, ‘Putovanja s Dundom Marojem’ Marka Foteza, ‘Držić na Igrama’ Hrvoja Ivankovića… Te brojni prijevodi, romani – fikcije vezane za Držića.
S desne strane u vitrinama je vlastita izavačka djelatnost Doma Marina Držića. Ono što vitrine čini posebnima je to što su – bez stakla, čime posjetitelj može apsolutno ući u Držićev svijet, djela uzeti u ruke, prelistati, sjesti na klupu, te čak uz pomoć tableta i riješiti kviz o Držiću na hrvatskom i engleskom jeziku. Držićev dnevni boravak postaje tako boravak svih nas – posjetitelja ove ustanove. Ujedno je i ulaz u likovni postav autora koji su svatko na svoj način doživjeli Držića.
Tako vidimo djela Borisa Leinera iz Azre, odnosno njegovu bistu Držića, potom rad Petra Dolića, a tu su i Boris Bućan, Duje Medić, Tonko Smokvina (rad iz 2008.), Ivan Perak, Jasmina Runje, Josip Škerlj, Tomo Gusić… Ali i legendarni Držić u svećeničkoj halji velikog Iva Dulčića. Kišna procesija svetog Vlaha dominira izložbenim prostorom. Djelo je Petra Dolića.
– Od Dubrovnika do Venecije, kroz njegove životne procesije, htjeli smo predstaviti ne samo kako umjetnici vide Marina Držića, već i kako je on vidio svoje sugrađane. Među sudionicima ove kišne procesije sigurno bi moglo biti ljudi koji su njemu mogli poslužiti kao uzor i to je ideja ovog postava. Ususret Festi, dodajmo još samo to kako Dubrovčani i dan danas njeguju iste rituale i time smo zaista povezani s likom i djelom velikog Držića – istaknula nam je Valerija Jurjević.
Prvi kat: čarobni svijet Držićeve svakodnevice
Jasmina Runje autorica je svih ilustracija koje predstavljaju svako pojedino djelo izloženo na prvom katu muzeja. Upravo ovdje vidimo zapravo koliko je ovaj prostor re-valoriziran i koliko nudi pogled na Držića, na Držićeve životne pozornice. Multimedijalan prektičan i pun iznenađenja, prvi kat muzeja bit će nešto što će vas večeras najviše zaintrigirati.
– Ovo nije samo program, već cijela priča, nova koncepcija u izložbenom dijelu. Dom Marina Držića zaista se bavi mnoštvom djelatnosti, a upravo ovu, najvažniju – muzejsko-galerijsku obogaćujemo i uvodimo u 21. stoljeće. Ne radi nas, već radi Držića kojeg je trebalo kompletnije predstaviti. Njegov zanimljiv, povremeno i tajanstven životopis… Ovdje, na prvom katu, vidimo sve od početka – od njegova rođenja pa preko svih njegovih životnih pozornica, gradova u kojima je boravio. Boravio je višekratno van svog rodnog grada, i dosta je putovao. Držića pratimo sve do njegovog kraja u Veneciji – ističe Jurjević. Postav prvog kata Doma Marina Držića apsolutno je stavljen u kontekst njegova vremena.
– Prezentirano je i vrijeme u kojem je Držić živio, te i sve njegove drame, do danas poznatih 12, uključujući i izgubljenog ‘Pometa’. Posjetiteljima se nudi kratak sadržaj svake na hrvatskom i engleskom jeziku. Naši ljudi znaju za Držića, no rastući je broj stranih posjetitelja – napominje nam Jurjević.
– Strani posjetitelji su negdje negdje čuli da je Držić ‘nešto kao Shakespeare’, ali im nije baš sasvim jasno. Stoga se nadamo novom koncepcijom biti jasniji. Dodatnim tekstovima pojašnjavamo kontekst vremena u kojem je Marin Držić živio, ali i mjesta – Republike u 16. stoljeću. I ne samo povijest, već svakodnevne sitnice koje su činile život Grada, a koje su njemu zapravo bile inspiracija za likove i djela. Izvucite stoga knjigu po izboru, ali i zavrtite Držićeve riječi uz pomoć kola koji će vam ‘izbaciti’ Držićevu mudrosnicu…
– Dom Marina Držića sada je upotpunio svoju priču, memorijalnu muzejsku zbriku Marina Držića. Ona plovi, tu je za sve, od najmlađih do najstarijih posjetitelja… Svatko će naći nešto za sebe, bilo multimedijalnom prezentacijom, Leksikonom sa skoro tisuću natuknica na edukativnom stolu, od kviza na hrvatskom i engleskom jeziku, do biografije i bibliografije na hrvatskom, engleskom, francuskom, talijanskom, španjolskom, ruskom i turskom jeziku. To je važno znati jer kako je kolegica navela, rastući broj posjetitelja je stalan. U razdoblju od Uskrsa do listopada u postpandemijskom vremenu kakva nam je i bila 2022., mi se vraćamo na postavke gdje nam stiže otprilike 80 posto stranih posjetitelja. Ipak, nikada ne smijemo zaboraviti naš posjetitelje, naše domaće ljude, ne samo iz našeg Grada. Ovo je prilika, svrsishodni alat za uspoznavanje našeg najvećeg hrvatskog komediografa – reći će nam u ‘ekskluzivnoj’ šetnji ravnatelj Nikša Matić.
Večeras pogledajte i poslušajte Držića – uz pomoć multimedije – wireless slušalica, isječaka iz ‘Republike’ koju je Domu Marina Držića ustupio autor Domagoj Burić, ali i tajanstvenih soba s porukama i segmentima autorvih djela. Uz kolo Držićevih riječi, cijela soba postaje, zaista, nutarnji Držićev svijet. Ovim dijelom postava dominira fascinantna skulptura Ivana Rendića, u vlasništvu Doma Marina Držića i u gipsanom odljevu i u bronzi, o kojoj je DuList već pisao. Tu je i renesansni prsten iz 16. stoljeća.
– Ovaj prsten nama je izuzetno bitan jer postoji trag, zadužnica, na koju je Marin Držić vlastoručno potpisao mjenice, a koja se čuva u Državnom arhivu u Dubrovniku, gdje on potpisuje predmete. Upravo jedan od th predmeta je i prsten alla turco, na turski način, unisex prsten kojeg su nosili i muškarci i žene u to doba – naglašava Matić dalje. Prije prelaska na drugi kat muzeja, svakako ćete uočiti veliki prozor. Uz pomoć njega ulazite u 1566. godinu, gdje je Marin Držić sudionik intrigantnog slučaja…
Drugi kat: Držićeva intima…
Držić je, znamo, kao mlad sudjelovao u više glumačkih družina. Povijest nam govori kako je Republika dozvoljavala predstave samo za vrijeme poklada. Držić je napisao više djela za pirove, za veselje, baš kao što će i večeras biti u Domu Marina Držića. Teatar je velik dio Držića samog, baš kao što je i dan danas upravo on – uz svoja djela – važan segment teatra. Na drugom katu čeka nas stoga nešto novo i nešto staro – Držićev teatar.
Skup Hekuba, Pomet i Satir preselili su se iz prizemlja na drugi kat muzeja i oni su prvi susret posjetitelja s Držićevom intimom, njegovim nutarnjim svijetom. Upotpunjeni su na način da su postavljeni onamo kamo pripadaju – na kazališne daske, na pozornicu. Ono što je iznimno zanimljivo je direktan ulazak u Držićevu intimu – njegovu sobu. Ona je, ekskluzivno doznajemo, otvorena za sve posjetitelje.
– Bez zadrške zakoračite u Držićevu intimu. Skinuli smo sve barijere, tako možete zaista ući u njegovu sobu, promatrati njegov krevet, njegovu isposničku odjeću, ali i sjesti za njegov stol i upisati se u knjigu dojmova. Ono što odlikuje svećenike toga doba svakako je skromnost – mali krevet, halja, škrinja, pokornički život, ali ipak oplemenjen knjigama – ističu nam Jurjević i Matić. S desne strane ulaza u sobu je prikaz dijela našeg teatra, onog Dubrovačkih ljetnih igara, u čast Držiću.
– Ovdje vidimo njegov intimni život i maštu koja je stvorila ove likove. Dodali smo još nešto – kostimografiju Držićevih predstava kroz godine. Gledali smo ‘pomiriti’ više segmenata, s različitim redateljima – od Koste Spajića, Krešimira Dolenčića, Marka Foteza, Ivice Kunčevića, Joška Juvančića… To su ljudi koji su štovali Držića i obilježili dubrovački teatar, potom, tu su i veliki glumci, Pređo, Doris Šarić Kukuljica, otac i sin Miše i Maro Martinović, Izet Hajdarhodžić, Branimir Vidić Flika.. Nezaobilazan je Fotez, zaslužan za renesansu Držića u 20. stoljeću. Ovo je tek izbor koji pokazuje na koji način su interpertirani kostimi od klasičnog do modernih – naglasila nam je Valerija Jurjević na kraju ovog intrigantnog obilaska.
Večera u 19 sati neka Dom Marina Držića bude vaša obavezna lokacija. Prije otvaranja novog postava, iz muzeja pozivaju na besplatno tematsko vođenje Gradom ‘Zlatno doba Dubrovnika’ u koje će vas od 17 sati povesti licencirana turistička vodičica Marina Missoni Barišić. Nakon otvorenja nove stalne izložbe ‘Držićeve životne pozornice’, čiji dio je izložba u Kripti ‘Memento Držić’, u 20 sati uslijedit će koncert renesansne glazbe Ansambla Plazarius.
Za kraj, poneka ‘tehnička informacija’ – tijekom Noći muzeja 2023. godine Dom Marina Držića bit će otvoren za posjetitelje do jedan sat poslije noći te je svim posjetiteljima ulaz besplatan, a na sve artikle iz suvenirnice Doma Marina Držića odobren popust od 20 posto.
Foto: Zvonimir Pandža