Aktualno

[FOTO/VIDEO] ZRAČNA LUKA SLAVI 60. ROĐENDAN ‘Posebnu čestitku zaslužuju sve generacije zaposlenika!’

Zračna luka Dubrovnik slavi 60. obljetnicu rada i postojanja na sadašnjoj lokaciji. Tom prilikom održana je svečana proslava, a u sklopu koje je predstavljena i monografija ’60 godina Zračne luke Dubrovnik’ autora Marija Raguža.

-Početkom već davnih 60-ih godina prošlog stoljeća donesena je odluka o gradnji novog aerodroma na lokaciji u Konavlima, Močići, Čilipi. S obzirom na to da je dotadašnja lokacija aerodroma u Konavoskom polju, pokraj Popovića i Grude bila često puta prekrivena vodom, a pista je bila travnata, nije bila sposobna prihvatiti mlazne zrakoplove koji su već tada počeli prometovati u svijetu. Tako je vrlo brzo izgrađena nova uzletno-sletna staza s ostalim manevarskim površinama, kao i ostali najnužniji infrastrukturni objekti kako bi se mogli uredno prihvaćati i otpremati zrakoplovi, putnici, roba i pošta. Promet se, zahvaljujući sve većem razvitku turizma, naglo povećavao i u prvih 9 godina je porastao za čak 9 puta – rekao je direktor Zračne luke Dubrovnik Frano Luetić.

Prvih milijun putnika
Spomenuo je i neke relevantne godine koje se vežu uz povijest zračne luke.

Godine 1978. godine zračna luka je prvi put ostvarila milijun putnika, a 1987. godine zračnom je lukom prošlo gotovo milijun i 700 tisuća putnika.

-Nažalost, 1991. godine zbog agresije na Republiku Hrvatsku i okupaciju hrvatskog juga i Zračne luke promet prekinut. Godinu kasnije, 1992., zračna luka je oslobođena i započinje mukotrpna obnova koja neprestano traje – istaknuo je. Naglasio je i 2005. godinu kada se ponovno ostvaruje promet od milijun putnika.

-Promet dalje raste da bi 2015. godine bio premašen promet iz najbolje prijeratne godine. Godina 2019. godina bila je rekordna godina u povijesti zračne luke. Tada smo ostvarili 3 milijuna putnika – rekao je. No, kako kaže, ponovno dolaze nevolje.

-Mi smo se tijekom dva prva mjeseca 2020. godine pripremali na to da će ta godina biti opet rekordna. Već smo počeli primati radnike na određeno vrijeme i pripremati se kako ne bi bi bilo nedostataka po pitanju radne snage i opreme. Međutim, pojavio se nesretni koronavirus i nažalost zračna luka je morala biti zatvorena u ožujku. Tako da je u 2020. godini ostvareno 11 posto prometa iz 2019. godine. Bolji nagovještaji su slijedili ipak popuštanjem COVID virusa i 2021. godina je bila optimistična. Došli smo blizu milijun putnika, odnosno 30 posto prometa iz 2019. godine – naglasio je. Rekao je i kako nas je ova, 2022. godina, sve skupa – pozitivno iznenadila.

– S obzirom na to da je u cijelom zrakoplovstvo stagniralo, to se odrazilo i na zračni promet u RH, posebno na krajni hrvatski jug i ZLD. No, promet je postupno rastao, da bismo tijekom današnjih dana došli na preko 80 posto prometa iz 2019. godine. Time smo više nego zadovoljni – istaknuo je. Nada se da će u sljedećim godinama promet ići na bolje.

-Zadovoljni smo što smo završili rekonstrukciju ZLD pa smo bili sposobni prihvaćati i otpremati zrakoplove koji lete na ovome svijetu – rekao je.

Pristojna egzistencija
Osvrnuo se pritom na i zaposlenike kao i na tvrtke koje djeluju u Zračnoj luci.

-Našu ZL predstavljaju svi naši zaposlenici. Ponosni smo što je većina naših zaposlenika s područja Konavala, zatim Dubrovnika, Župe dubrovačke i ostalih dijelova naše županije. I u prošlosti i danas, aerodrom je omogućio pristojnu egzistenciju mnogim obiteljima hrvatskog juga. Zračnu luku ne predstavlja samo Zračna luka d.o.o.. Tu djeluju mnoge institucije i tvrtke bez kojih se letovi ne bi mogli odvijati. Prvenstveno, tu mislim na Hrvatsku kontrolu zračne plovidbe bez koje nijedan avion ne bi mogao sletjeti ni poletjeti, kao i na zrakoplovne avio kompanije, Ministarstvo unutarnjih poslova, servisnu ispostavu, hitnu zdravstvenu službu… – zaključio je.

O monografiji
Monografija ’60 godina Zračne luke Dubrovnik’ riječju i slikom prikazuje bogatu povijest aerodroma. Autor Marijo Raguž zahvalio je zaposlenicima zračne luke bez kojih, kako kaže, ‘svega ovoga ne bi bilo’.

-Zahvaljujem gospodinu Franu koji je prepoznao moj rad na prijašnjim monografijama i rad općenito na povijesti zrakoplovstva. Dao mi je čast i privilegiju da sudjelujem na ovakvom događaju – istaknuo je.

Monografija je nastavak prijašnje dvije monografije koje se temom vežu uz Zračnu luku Dubrovnik.

-Prva monografija koja je izašla 2006. godine bila je opsežnija i govorila je povijesti letenja općenito na dubrovačkom kraju i obuhvaćala je razdoblje 70 godina organiziranog letenja. Druga monografija je govorila o 50 godina Zračne luke Dubrovnik. Međutim, u sve tri monografije dotakli smo se prapovijesti. Prvi zrakoplov u Dubrovniku se pojavio 1913. godine. Mi smo jedan od rijetkih gradova koji konkretno i koncizno može reći kad je prvi zrakoplov sletio… – istaknuo je među ostalim.

Nova monografija je, govori dalje, koncipirana u tri dijela.

U prvoj se govori o prapovijesti, o spoju letenja i mora, kako kaže autor, do prvih pravih ozbiljnih napora ljudi da se Dubrovnik komercijalnim letovima poveže s emitivnim tržištima, naglasio je među ostalim navodeći dalje povijesne činjenice i detalje. Drugi dio monografije govori o neprestanom rastu i razvoju putničkog prometa i infrastrukture. U taj dio je uključeno i teško razdoblje Domovinskog rata. Treći dio se bazira na najnovijie razdoblje gdje se govori o velikim ulaganjima i brojevima. Završava jasnim i snažnim pogledom u budućnost, kazao je autor.

Lider zračnog prometa
Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić kazao je kako se Zračna luka Dubrovnik mukotrpno probijala do trenutnog stanja.

– Danas Zračna luka Dubrovnik ima svoju regionalnu važnost. U našu županiju dovodi oko polovine turista, što pokazuje koliko je važna za turizam, a znajući da nam je županija ‘rastegnuta’. Vidimo da bi se neki u našem susjedstvu htjeli natjecati s našom zračnom lukom. Neka probaju ako misle da to mogu. Naša primjedba je da to ne mogu raditi na lokaciji kojom ugrožava izvorište Omble. I nije nam svejedno tko će ulagati u tu zračnu luku. Ako se hoće natjecati sa Zračnom lukom Dubrovnik, neka izvole, ja im tu želim svu sreću – naglasio je.

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić rekla je kako je ’60 godina veliki jubilej i rođendan jedne od najvažnijih tvrtki naše županije, Konavala, Grada Dubrovnika i cijelog ovog područja juga Hrvatske’.

-Posebnu čestitku zaslužuju sve generacije zaposlenika čiji je trud i rad utkan u uspjeh ove kompanije. ZLD je kroz desetljeća svoga postojanja uvijek bio snažan pokretač razvoja juga Hrvatske i lider zračnog prometa na ovim prostorima. Danas je ZL u novom uzletu, nakon obnove europskim sredstvima i proširenja kapaciteta. Poslije dvije teške pandemijske godine vjerujemo da se vraća snažan razvoj turističkog prometa – istaknula je Tepšić.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić naglasio je da je ‘zračna luka motor Konavala’. Spomenuo je, također, kako Općina ove godine slavi 30. obljetnicu slobode.

– Jedno se s drugim ‘preklopilo’. Sad kad se sjetim, kako je to krenulo iza oslobođenja – više od 600 devastiranih obiteljskih kuća, zračna luka totalno uništena… I krenuli smo doslovno iz pepela. Svi zajedno, Konavljani, i odradili vrhunski posao. 1100 ljudi neposredno ovisi o zračnoj luci, a koliko je tek obitelji… – rekao je.

Državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić je rekao da je ZLD integrirani dio prometne infrastrukture ovog dijela RH. Ima, kako kaže, ključnu ulogu u osiguravanju povezanosti s ostatkom RH, kao i ostalim destinacijama diljem svijeta.

-Zračna luka je bila ključan čimbenik i generator društvenih i gospodarskih aktivnosti regije, ali i potencijal razvoja gospodarskih djelatnosti, a pogotovo turizma i turističkog sektora – istaknuo je.

Kroz prigodni program sve prisutne vodile su glumice Nika Burđelez i Jelena Perčin Otašević, a za glazbeni pobrinuli su se Marko Bošnjak i Vlaho Arbulić.

Foto: Zvonimir Pandža

Pročitajte još

Provjerite tko je sve sljedećeg tjedna bez struje

Dulist

MARKO RAŠICA ‘Istražio sam tri stoljeća dubrovačkih bratovština. Iznenadilo me da pravne razlike i nema!’

Leona Rašica

PLASTIKA, STAKLO, GUME… Ronioci čistili podmorje u uvalama Luka i Bistrina

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija