AktualnoUrednički izbor

[FOTO/VIDEO] ZRAČNA LUKA SLAVI 60. ROĐENDAN ‘Posebnu čestitku zaslužuju sve generacije zaposlenika!’

zld00

Zračna luka Dubrovnik slavi 60. obljetnicu rada i postojanja na sadašnjoj lokaciji. Tom prilikom održana je svečana proslava, a u sklopu koje je predstavljena i monografija ’60 godina Zračne luke Dubrovnik’ autora Marija Raguža.

-Početkom već davnih 60-ih godina prošlog stoljeća donesena je odluka o gradnji novog aerodroma na lokaciji u Konavlima, Močići, Čilipi. S obzirom na to da je dotadašnja lokacija aerodroma u Konavoskom polju, pokraj Popovića i Grude bila često puta prekrivena vodom, a pista je bila travnata, nije bila sposobna prihvatiti mlazne zrakoplove koji su već tada počeli prometovati u svijetu. Tako je vrlo brzo izgrađena nova uzletno-sletna staza s ostalim manevarskim površinama, kao i ostali najnužniji infrastrukturni objekti kako bi se mogli uredno prihvaćati i otpremati zrakoplovi, putnici, roba i pošta. Promet se, zahvaljujući sve većem razvitku turizma, naglo povećavao i u prvih 9 godina je porastao za čak 9 puta – rekao je direktor Zračne luke Dubrovnik Frano Luetić.

Prvih milijun putnika
Spomenuo je i neke relevantne godine koje se vežu uz povijest zračne luke.

Godine 1978. godine zračna luka je prvi put ostvarila milijun putnika, a 1987. godine zračnom je lukom prošlo gotovo milijun i 700 tisuća putnika.

-Nažalost, 1991. godine zbog agresije na Republiku Hrvatsku i okupaciju hrvatskog juga i Zračne luke promet prekinut. Godinu kasnije, 1992., zračna luka je oslobođena i započinje mukotrpna obnova koja neprestano traje – istaknuo je. Naglasio je i 2005. godinu kada se ponovno ostvaruje promet od milijun putnika.

-Promet dalje raste da bi 2015. godine bio premašen promet iz najbolje prijeratne godine. Godina 2019. godina bila je rekordna godina u povijesti zračne luke. Tada smo ostvarili 3 milijuna putnika – rekao je. No, kako kaže, ponovno dolaze nevolje.

frano luetic 3

-Mi smo se tijekom dva prva mjeseca 2020. godine pripremali na to da će ta godina biti opet rekordna. Već smo počeli primati radnike na određeno vrijeme i pripremati se kako ne bi bi bilo nedostataka po pitanju radne snage i opreme. Međutim, pojavio se nesretni koronavirus i nažalost zračna luka je morala biti zatvorena u ožujku. Tako da je u 2020. godini ostvareno 11 posto prometa iz 2019. godine. Bolji nagovještaji su slijedili ipak popuštanjem COVID virusa i 2021. godina je bila optimistična. Došli smo blizu milijun putnika, odnosno 30 posto prometa iz 2019. godine – naglasio je. Rekao je i kako nas je ova, 2022. godina, sve skupa – pozitivno iznenadila.

– S obzirom na to da je u cijelom zrakoplovstvo stagniralo, to se odrazilo i na zračni promet u RH, posebno na krajni hrvatski jug i ZLD. No, promet je postupno rastao, da bismo tijekom današnjih dana došli na preko 80 posto prometa iz 2019. godine. Time smo više nego zadovoljni – istaknuo je. Nada se da će u sljedećim godinama promet ići na bolje.

-Zadovoljni smo što smo završili rekonstrukciju ZLD pa smo bili sposobni prihvaćati i otpremati zrakoplove koji lete na ovome svijetu – rekao je.

Pristojna egzistencija
Osvrnuo se pritom na i zaposlenike kao i na tvrtke koje djeluju u Zračnoj luci.

-Našu ZL predstavljaju svi naši zaposlenici. Ponosni smo što je većina naših zaposlenika s područja Konavala, zatim Dubrovnika, Župe dubrovačke i ostalih dijelova naše županije. I u prošlosti i danas, aerodrom je omogućio pristojnu egzistenciju mnogim obiteljima hrvatskog juga. Zračnu luku ne predstavlja samo Zračna luka d.o.o.. Tu djeluju mnoge institucije i tvrtke bez kojih se letovi ne bi mogli odvijati. Prvenstveno, tu mislim na Hrvatsku kontrolu zračne plovidbe bez koje nijedan avion ne bi mogao sletjeti ni poletjeti, kao i na zrakoplovne avio kompanije, Ministarstvo unutarnjih poslova, servisnu ispostavu, hitnu zdravstvenu službu… – zaključio je.

O monografiji
Monografija ’60 godina Zračne luke Dubrovnik’ riječju i slikom prikazuje bogatu povijest aerodroma. Autor Marijo Raguž zahvalio je zaposlenicima zračne luke bez kojih, kako kaže, ‘svega ovoga ne bi bilo’.

-Zahvaljujem gospodinu Franu koji je prepoznao moj rad na prijašnjim monografijama i rad općenito na povijesti zrakoplovstva. Dao mi je čast i privilegiju da sudjelujem na ovakvom događaju – istaknuo je.

Monografija je nastavak prijašnje dvije monografije koje se temom vežu uz Zračnu luku Dubrovnik.

zracna luka dubrovnik 60 godina monografija 001

-Prva monografija koja je izašla 2006. godine bila je opsežnija i govorila je povijesti letenja općenito na dubrovačkom kraju i obuhvaćala je razdoblje 70 godina organiziranog letenja. Druga monografija je govorila o 50 godina Zračne luke Dubrovnik. Međutim, u sve tri monografije dotakli smo se prapovijesti. Prvi zrakoplov u Dubrovniku se pojavio 1913. godine. Mi smo jedan od rijetkih gradova koji konkretno i koncizno može reći kad je prvi zrakoplov sletio… – istaknuo je među ostalim.

Nova monografija je, govori dalje, koncipirana u tri dijela.

U prvoj se govori o prapovijesti, o spoju letenja i mora, kako kaže autor, do prvih pravih ozbiljnih napora ljudi da se Dubrovnik komercijalnim letovima poveže s emitivnim tržištima, naglasio je među ostalim navodeći dalje povijesne činjenice i detalje. Drugi dio monografije govori o neprestanom rastu i razvoju putničkog prometa i infrastrukture. U taj dio je uključeno i teško razdoblje Domovinskog rata. Treći dio se bazira na najnovijie razdoblje gdje se govori o velikim ulaganjima i brojevima. Završava jasnim i snažnim pogledom u budućnost, kazao je autor.

Lider zračnog prometa
Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić kazao je kako se Zračna luka Dubrovnik mukotrpno probijala do trenutnog stanja.

– Danas Zračna luka Dubrovnik ima svoju regionalnu važnost. U našu županiju dovodi oko polovine turista, što pokazuje koliko je važna za turizam, a znajući da nam je županija ‘rastegnuta’. Vidimo da bi se neki u našem susjedstvu htjeli natjecati s našom zračnom lukom. Neka probaju ako misle da to mogu. Naša primjedba je da to ne mogu raditi na lokaciji kojom ugrožava izvorište Omble. I nije nam svejedno tko će ulagati u tu zračnu luku. Ako se hoće natjecati sa Zračnom lukom Dubrovnik, neka izvole, ja im tu želim svu sreću – naglasio je.

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić rekla je kako je ’60 godina veliki jubilej i rođendan jedne od najvažnijih tvrtki naše županije, Konavala, Grada Dubrovnika i cijelog ovog područja juga Hrvatske’.

-Posebnu čestitku zaslužuju sve generacije zaposlenika čiji je trud i rad utkan u uspjeh ove kompanije. ZLD je kroz desetljeća svoga postojanja uvijek bio snažan pokretač razvoja juga Hrvatske i lider zračnog prometa na ovim prostorima. Danas je ZL u novom uzletu, nakon obnove europskim sredstvima i proširenja kapaciteta. Poslije dvije teške pandemijske godine vjerujemo da se vraća snažan razvoj turističkog prometa – istaknula je Tepšić.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić naglasio je da je ‘zračna luka motor Konavala’. Spomenuo je, također, kako Općina ove godine slavi 30. obljetnicu slobode.

zracna luka dubrovnik monografija

– Jedno se s drugim ‘preklopilo’. Sad kad se sjetim, kako je to krenulo iza oslobođenja – više od 600 devastiranih obiteljskih kuća, zračna luka totalno uništena… I krenuli smo doslovno iz pepela. Svi zajedno, Konavljani, i odradili vrhunski posao. 1100 ljudi neposredno ovisi o zračnoj luci, a koliko je tek obitelji… – rekao je.

Državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić je rekao da je ZLD integrirani dio prometne infrastrukture ovog dijela RH. Ima, kako kaže, ključnu ulogu u osiguravanju povezanosti s ostatkom RH, kao i ostalim destinacijama diljem svijeta.

-Zračna luka je bila ključan čimbenik i generator društvenih i gospodarskih aktivnosti regije, ali i potencijal razvoja gospodarskih djelatnosti, a pogotovo turizma i turističkog sektora – istaknuo je.

Kroz prigodni program sve prisutne vodile su glumice Nika Burđelez i Jelena Perčin Otašević, a za glazbeni pobrinuli su se Marko Bošnjak i Vlaho Arbulić.

Foto: Zvonimir Pandža

Pročitajte još

Atlantska plovidba povlači dionice sa Zagrebačke burze

Dulist

Sumnja se da je Palata onečišćena zbog nepropisnog odlaganja nusprodukata proizvodnje maslinovog ulja

Andrea Falkoni Račić

DONOSIMO RASPORED CISTERNI Neugodni mirisi u Palati još prisutni

Dulist