Kultura

Doznajte što je sve proživjela naša “morska žaba”

Predstavljanje kataloga i drugog dijela didaktičke izložbe Dermochelys coriacea održano je večeras u dubrovačkom Prirodoslovnom muzeju.

Tom prigodom predstavljen je i preparat sedmopruge usminjače Dermochelys coriacea koji je ujedno među najvrjednijim prirodninama Prirodoslovnoga muzeja. Prema zapisima dubrovačkoga prirodoslovca Balda Kosića (1828-1918.), ta je "morska žaba" bila uhvaćena 1894. godine pokraj otočića Sveti Nikola blizu Budve u Crnoj Gori.

Kako je pojasnila autorica izložbe Katarina Ivanišin Kardum Baldo Kosić je pretpostavljao da je sedmopruga usminjača stradala od dva metka, što se može vidjeti i danas na njenom oklopu. No, ni današnje suvremene metode, nisu mogle to točno utvrditi. Dodala je kako je veliki entuzijast Baldo Kosić predstavnik vremena kada Dubrovnik zasigurno nije bio intelektualna provincija premda je bio na kraju velikoga carstva. Naprotiv, moglo bi se reći da je bio sofisticirana građanska sredina u kojoj su se osobe poput njega brinula za opće dobro, među ostalim i osnovavši Domorodni, današnji Prirodoslovni muzej. Kosić je kao amater prirodoslovac, kolekcionar, lovac i preparator, na sjednici Općinskog vijeća 17. travnja 1882. izabran za upravitelja dubrovačkog Domorodnog muzeja, nakon čega je proučavanje dubrovačke faune doživjelo pravi procvat.

Nadovezujući se na Kosićeve radove, u dva dijela izložbe Dermochelys coriacea: „…glede morske žabe…“ iZaboravljeni slučaj 1894.“, uspoređene su metode istraživanja iz njegova doba sa suvremenim istraživačkim metodama.

Kornjaču su ulovili braća Čalak, te lađari i ribari iz Budve, dok ju je za zbirku Domorodnog muzeja otkupila Dubrovačka općina. Ta je kako je Kosić naziva u svojim spisima „morska žaba“ bila prva zabilježena jedinka te vrste u Jadranu.

Kosić je istražio i detaljno zabilježio svoja saznanja o putu te životinje do Dubrovnika od kada je ulovljena te je iznio svoje pretpostavke o načinu na koji je stradala. 

Riječ je o jedinki duljine više od 2 metra i teške oko 500 kilograma. Domorodni i Prodnoslovni muzej osim muzejskog predmeta sedmopruge usminjače čuvao je i jednak i dio njezina kostura, ali se tim predmetima tijekom godina izmještanja građe izgubio trag.

Inače sedmopruga usminjača živi u  toplim i umjereno toplim morima, u Jadranu i Sredozemnom moru. Naraste do 2 metra i može težiti do 600 kilograma

Na predstavljanju su govorili ravnatelj Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik Frane Čizmić, autori izložbe Katarina Ivanišin Kardum i Pero Tutman, te suradnici u realizaciji izložbe i kataloga Ivana Dražić Selmani i Krešimir Severin.
 

Pročitajte još

Kako iskoristiti digitalnu tehnologiju za prezentaciju nošnji?

Dulist

OSAM STOLJEĆA ‘REDA PROPOVJEDNIKA’ Samostan u Dubrovniku uklesan je u temelje dominikanske prisutnosti na hrvatskim prostorima

Dulist

OTVORENA IZLOŽBA Djevojačke nošnje i nakit manjina pogledajte u Rupama

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija