Koronavirus u Hrvatskoj

Cjepivo bi u Hrvatsku moglo stići do Božića, čeka se odobrenje Agencije za lijekove

Cjepivo bi u Hrvatsku moglo stići do Božića, čeka se odobrenje Agencije za lijekove

Vijesti o cjepivima smjenjuju se velikom brzinom. U četvrtak je Ursula von der Leyen najavila kako bi Europska unija, dakle Europska agencija za lijekove, mogla do Božića registrirati dva cjepiva za COVID-19, i to ono Pfizera i BioNTecha, ali i ono američke Moderne, što je novost, piše Večernji list.

Jer, kako nas podsjećaju iz HALMED-a, Komisija je za sada ugovore za nabavu sklopila s tvrtkama AstraZeneca, Sanofi-GSK, Janssen Pharmaceutica NV, s tvrtkama BioNTech i Pfizer za cjepivo koje zajedno razvijaju te s tvrtkom CureVac. Usto, Komisija je održala preliminarne dogovore s tvrtkom Moderna. Što se tiče cjepiva koje razvijaju AstraZeneca i Sveučilište u Oxfordu, tamošnji znanstvenici izjavili su britanskim medijima kako se neće žuriti s objavom konačnih rezultata efikasnosti svojeg cjepiva pa tako to cjepivo možda ne bude raspoloživo do Božića.

– Oxford je rekao da se ne žuri s objavom rezultata jer još moraju čekati barem mjesec dana da se prikupe svi podaci, a onda će tek trebati sve podatke analizirati, što može trajati još mjesec dana. Mislim da Oxford ne želi izlaziti s polovičnim rezultatima ili na malom broju oboljelih od COVID-19 kao što je izašao Pfizer ili Moderna, na samo 160 oboljelih od COVID-19. Kako će oxfordsko cjepivo biti dostupno cijenom i količinom, Pfizer i Moderna mu neće moći konkurirati. Zbog toga se čekaju konačni rezultati i ako se pokaže da je oxfordsko cjepivo isto efikasno, onda će se moći vrlo brzo distribuirati. Isto tako ako Oxford bude imao puno veći broj oboljelih volontera cijepljenih placebom, primjerice tisuću, i da prođe najmanje dva mjeseca od zadnjeg cijepljenja volontera, onda će regulatorna tijela prije odobriti uporabu ovakvog cjepiva, rekao je naš znanstvenik na Sveučilištu Oxford, prof. dr. sc. Kristijan Ramadan.

Još jednu veliku vijest dobili smo iz Sjedinjenih Država.

– Očekujemo kako će prva cijepljenja početi u prosincu, prva će grupa biti liječnici i medicinsko osoblje na prvoj liniji. Pfizer je zatražio uporabnu dozvolu jučer, a zahtjevi za postupnu provjeru u Europi i drugdje su otišli još prije. Moderna će možda zatražiti odobrenje za tjedan ili dva. Ne znam točno koliko će američkom regulatoru FDA trebati da izda dozvolu, no ne to ne bi trebalo trajati više od tjedan dana – rekao je dr. sc. Mario Škugor s Cleveland Clinic, najvećeg američkog i svjetskog bolničkog sustava.

Dr. Škugor dobro je informiran jer je Pfizer doista objavio vijest kako je s BioNTechom zatražio hitno odobrenje za cjepivo u Americi, a također su uputili zahtjev za postupnu provjeru u Australiji, Kanadi, Europi, Japanu i Velikoj Britaniji. U njihovu se priopćenju ponavlja najava o proizvodnji 50 milijuna doza ove godine te još do 1,3 milijarde do kraja 2021. godine.

Navodi se i kako će dvije tvrtke biti u poziciji da distribuiraju cjepivo već nekoliko sati nakon odobrenja. Podvlače kako cjepivo BT162b2 pokazuje uspješnost od 95 posto bez ozbiljnih nuspojava.

Vodeći naš autoritet u ovom području, virusni imunolog prof. dr. sc. Stjepan Jonjć s Medicinskog fakulteta u Rijeci pomno prati situaciju te smatra da je Božić, što se tiče cjepiva, dostižan.

– Po najavi, proizvođači samo čekaju ubrzanu odluku regulatornih agencija (FDA i druge) te mogu krenuti s proizvodnjom i distribucijom. Pretpostavljam da je znatan dio proizvodnje već napravljen, tako da najave kako će dio toga biti spreman prije Božića nisu nerealne. Oba ova cjepiva Pfizer/BioNTech i Moderna zasnivaju se na vjesničkoj RNK za virusni S protein, te ne treba očekivati znatnije probleme što se tiče sigurnosti. Malo informacija znamo o učinku cjepiva, osim ključne da štite više od 90 posto cijepljene populacije. To bi trebalo biti dostatno za obuzdavanje pandemije, ali još ništa ne znamo o dugoročnim učincima ovih cjepiva, a napose hoće li virus naći načina da izbjegne učinak protutijela, primjerice mutacijom gena i promjenom antigenskih determinanti koja prepoznaju protutijela inducirana cjepivom. Na ovo pitanje, kao i o mehanizmima zaštitnog djelovanja cjepiva, potpuni odgovor znat ćemo tek u drugoj polovici iduće godine, kad ćemo znati puno više o zaštitnom učinku i od drugih cjepiva koja su u završnoj fazi – rekao  je dr. Jonjić.

Pročitajte još

U Hrvatsku stiže milijun doza cjepiva protiv omikrona

Dulist

EPIDEMIOLOG KAIĆ O KORONAMJERAMA ‘One nam više ne trebaju’

Dulist

Capak otkriva hoće li se vratiti mjere zbog porasta oboljelih od koronavirusa

Dulist