Nekad tek puke nastambe, nastale tako što se kopao, iz srca stijene čupao kamen za Lovrjenac, mjesta gdje su spavali radnici, kroz stoljeća su mijenjale svoju svrhu, izgled, pa i ime. Od 12. stoljeća, kada služe tek kao ‘spavaonice’, do današnjeg doba kada su bile dom jedne od najpoznatijih hrvatskih umjetnica – nedavno preminule Jagode Buić Wuttke – kompleks kućica Kolorina u Šuliću oduvijek su mamile poglede i izazivale intrigu. ‘Za vrijeme Dubrovačke Republike tu su se nastanili tkalci koji su tkali poznate pučke pokrivače od raše – lancune ili od kozje i ovčje dlake’, sama umjetnica zapisala za za ovaj kompleks, a možda je i njena impresivna monumentalnost u tekstilnim skuplturama i tapiserijama ‘utkana’ u Kolorinu?
Oko 150 četvornih metara
Ovaj neobični kompleks, ukupne površine oko 150 četvornih metara, danas je predmet javne rasprave – no ne zbog istančanog ukusa pri uređenju koje je umjetnica unijela u prostor, već potencijalne budućnosti ovih nekadašnjih magazina. Konačni pečat dat će testamenat Jagode Buić Wuttke, ipak, u javnosti se već može iščitati, a njeni najbliži, kao i susjedi nam to i potvrđuju, kako je umjetnica imala plan putem svoje fondacije pokloniti prostor u njenom vlasništvu Gradu Dubrovniku. Dio Kolorine pripada umjetnici ‘jedan kroz jedan’, no pretraživanjem po katastarskim česticama, no i razgovorom sa susjedima saznajemo kako postoji i nekretnina koja ne pripada umjetnici, odnosno danas njenim nasljednicima.
Naime, jedna od nekretnina u povratu je obitelji Šulić u sporu s Republikom Hrvatskom, koja im je oduzeta od strane jugoslavenske komunističke vlasti. Kako smo doznali od članova obitelji Šulić, umjetnica se žalila na rješenje o povratu te je cijeli predmet vraćen natrag na postupak.
Jedan objekt sporan
—Jedan objekt od svih koji su u posjedu Jagode Buić, odnosno danas njenih nasljednika, je u povratu obitelji Šulić. Posebnim rješenjem, dobili smo nekretninu natrag, međutim prije nekoliko mjeseci gospođa Buić žalila se na rješenje te je postupak nastavljen. Ostale nekretnine je ‘davnih dana’ otkupila od naše bake i to je stopostotno njeno vlasništvo. Što će biti s ovime, ne znamo. Dalje ne bismo komentirali – istaknuli su nam. S još jedne strane (podaci poznati redakciji) dolazi podatak kako je umjetnica te prostore namijenila kao poklon Gradu Dubrovniku. Međutim, pitanje je kako će se priča ‘odijeliti’ s obzirom da je kompleks Kolorina Jagoda Buić Wuttke prilagodila i pretvorila u privatno-umjetnički prostor, svoj dom i atelier, kojem se ne može osporiti niti vrhunska estetika niti iznimna funkcionalnost unatoč svim uvjetima i lokaciji na kojoj se nalazi. Podsjetimo i na to kako se, čitajući stare intervjue u nacionalnim i međunarodnim medijima, može pronaći informacija da je Jagoda Buić Wuttke počela graditi Kolorinu 1963. godine i uvijek isticala kako će je jednog dana svoje nekretnine u Dubrovniku pokloniti Gradu. Vjerujemo kako će ispuniti svoje obećanje, uz nadu kako će Grad Dubrovnik prepoznati taj prostor kao od onaj od iznimne budućnosti, u duhu svjetske umjetnosti koje je i sama bila značajan dio. Čeka ih velika odgovornost! Za napomenuti je kako Split već navelike raspravlja o muzeju posevećenom velikoj umjetnici koja se rodila na – Matejušci, no Dubrovnik joj je ipak bio – dom.
ULICAMA MOGA GRADA
Kolorina: povijest i značenje
Iz kolumne ‘Ulicama moga Grada’ doznat ćemo i otkud naziv Kolorina. Po jednom pojašnjenju, od riječi je colore, prevedeno – boja, jer su se tu mastile, bojile tkanine, a tu je i možda zadnja dubrovačka mastionica obitelji Domić. Lingvisti ipak nisu imali mira te su se pozabavili ovim nazivom pa ima i drugo pojašnjenje ovog pučkog nazivlja, koje tvrdi kako je ime Kolorina nastalo od riječi ‘couleuvrine’, prevedeno – zmija, još u 15. stoljeću, a zbog naziva dugačkih topova za metke od olova, a opet ima i treće pojašnjenje, koje ovaj naziv povezuje s riječju ‘colubra’ ili serpentinastim ulicama, te zaključno, neki ga povezuju i s riječju ‘calarigna’, grčkog porijekla i značenja ‘lijepa luka’, ali ova tri zadnja naziva ipak su očito manje pučka i životna te naziv Kolorina ipak mnogi vežu za ono prvo pojašnjenje.
Objavljeno u tiskanom izdanju 2. studenog 2022.