Kultura

ATRAKTIVNA POVIJESNA TURA Podzemlje gradske prvostolnice i Bunićeve poljane otvara se za javnost

Dubrovnik bi uskoro trebao biti bogatiji za još jednu povijesnu atrak­ciju. Nakon višedesetljetnog rada koji su otpočeli 1981. – iskopavanja, arheo­loških istraživanja, konzervacije i resta­uracije otkrivenog ispod gradske prvo­stolnice i obližnje joj Bunićeve poljane te potom osmišljavanja načina kako ono predstaviti javnosti izgledno je da konačno zaživi projekt ‘Tajne dubro­vačke Katedrale’ čije idejno rješenje i glavni projekt potpisuje tvrtka Alfa Plan, odnosno dipl. ing. arh. Stjepo Butijer.

Jedinstveni muzejski prostor
— Pronađen je veći broj objekata i vri­jednih nalaza koji dokazuju da je zauvi­jek promijenjena slika o najranijim sto­ljećima Dubrovnika. Teško je nabrojiti sve stručnjake koji su na ovome radili. Neiminovno ipak je spomenuti prof. Josipa Stošića, prof. Ivicu Žile, arhi­tekte Ivana Tenšeka i Egona Lokošeka. Međutim, ja sam uvijek ostao optimist, vjerujući da će se on u dogledno vri­jeme realizirati kako bi se objedinio jedinstveni podzemni muzejski prostor bruto površine 1910 metara četvornih. O cijeni je teško sad govoriti, ali ona bi bila oko 16 milijuna kuna – objasnio je za čitatelje DuLista Butijer.
Podsjetimo, arheološkim istraži­vanjima ispod Katedrale i Bunićeve poljane vođenima od 1981. do 1986. godine pronađeni su ostaci većega broja objekata – dvije velike trobrodne crkve ispod sadašnje barokne katedrale, četverolisna kapela tzv. memorija, kasnoantički obrambeni zid, masivni temelj zvonika, tj. krstionice, neko­liko kuća, zidanih grobnica, te mnogo drugih vrijednih nalaza. Interpretacija ovih zanimljivih nalaza ni danas ne prestaje intrigirati znanstvenike.
— S ciljem javne prezentacije ovoga slojevitog arheološkog lokaliteta ispod današnjega živoga grada, na inicijativu Zavoda za obnovu Dubrovnika i Dubro­vačke biskupije izrađen je projekt ure­đenja, odnosno rekonstrukcije podze­mne muzejske etaže ispod Katedrale, Bunićeve poljane i palače Basegli- Gozze kako bi se stvorio muzej sa svim pronađenim nalazima. Tajna o tri kate­drale više nije tajna jer su velika arhe­ološka istraživanja otkrila postojanje istih kao i još mnoge druge nepoznate povijesne činjenice – poručio je.
Od početka istraživanja pa do danas u proces uključen je veliki broj stručnih osoba. Za izrazitu upornost i osigurani kontinuitet rada na ovom specifičnom projektu, ističe ovaj ugledni dubro­vački arhitekt, itekako je zaslužan velečasni dr. don Stanko Lasić, dugo­godišnji katedralni župnik. Istraživa­nja, objašnjava nam, međutim i dalje se nastavljaju kroz studentske radio­nice akademskom suradnjom Župe Velike Gospe s Filozofskim fakultetom u Zagrebu te preostalim partnerskim ustanovama.

blank

Ulaz na mjestu današnje trgovine Croata
Pronađeni vrijedni fragmenti kamene plastike, ulomaka zidnih slika, gravi­rane keramike, posuđa i slično, tako­đer će biti predstavljeni. Za to, nagla­šava nam, zasluga prije svega pripada neumornom povjesničaru umjetnosti Ivanu Viđenu koji kontinuirano prati radove. Projekt podzemne muzejske etaže je jedinstven, a uključuje naj­stariji dosad identificiran građevin­ski objekt na istraživanom prostoru – obrambeni zid iz 5. ili 6. stoljeća koji pripada većoj arhitektonskoj cjelini, najvjerojatnije kaštelu.
— Nakon završenih početnih arheoloških istraživanja u zoni Kate­drale i Bunićeve poljane postavljene su stropne armirano betonske ploče s ugrađenim instalacijama u Katedrali i Bunićevoj poljani. Stropna konstruk­cija u Katedrali odvaja liturgijski dio od muzejskog dijela, a na Bunićevoj poljani ponovno uspostavlja prohodni javni trg iznad muzeja. Kako bi se ova podze­mna muzejska etaža mogla prezentirati nužni su bili prateći prostori glavnog ulaza i izlaza, sanitarnih čvorova, pro­stora za termotehničku opremu, pro­stori za prezentaciju pokretnih nalaza – govori Butijer.
Kupnjom prizemlja ugaone kuće Palače Bassegli-Gozze osigurala se ta mogućnost pa bi se upravo na mje­stu današnje trgovine Croata, nalazio glavni ulaz. Uz njega, sukladno stan­dardima, bio bi smješten sanitarni čvor, kutak s pokretnim pronalascima te recepcija i kontrola ulaza. Stubi­štem bi se spuštalo u podrum, a s njim se planira koso postaviti i invalidska platforma. Podzemni predio između Katedrale i ovog objekta iskoristio bi se, ovisno o rezultatima arheoloških istraživanja.
— On bi se mogao koristiti i kao pri­jamna zona te može biti u svojstvu manjeg lapidarija i multimedijalne dvorane. Linija kretanja odvijala bi se tako da posjetitelji idu stazom zapadno uz obrambeni zid u prostor ispod Buni­ćeve poljane zaobilazeći ‘memoriju’ te ulaze s južne strane romaničke crkve u podzemlje Katedrale. Hodna linija zatim nastavljala bi se do centralnog dijela bizantske bazilike, odnosno do apside – svetišta i u produžetku do dru­gih manjih prostorija sa sjeverne strane – priča nam Stjepo Butijer.

Mogla bi primiti do 30 posjetitelja
Izlaz bi bio sa sjeverne strane roma­ničke katedrale u zoni puča i baroknih grobnica, dakle ispod sakristije barokne katedrale prema novoplaniranom stu­bištu gdje se nalazi početna točka i tako se zatvara krug obilaska ovog muzeja. U dogovoru s arheolozima i konzervato­rima, dodaje Butijer za DuList, veći dio hodnih linija bio bi uređen na drvenim ili metalnim perforiranim hodnim plohama na podlošcima kako bi se gazišta odvojila od postojećeg poda, izbjega­vajući vrijedne nalaze. ­
— Na mjestima gdje je potrebno pred­viđa se postavljanje gazišta od prozirnog lameliranog stakla kako bi nalaz ostao vizualno dostupan. Hodna linija bila bi izvedena tako da se ne bi nametala vri­jednim nalazima. Na ovim atraktivnim hodnim linijama osiguralo bi se mjesta za 20 do 30 posjetitelja kako bi vodiči mogli dati stručna objašnjenja, a to bi ujedno zadovoljilo i mikroklimu. Od konstruktivnih zahvata pak najbitnije je izvesti proboje kroz postojeće dije­love zidanih konstrukcija radi uspostave kružnog pješačkog toka koji je neopho­dan prilikom razgledavanja – iznosi.
Postojeći zidani kameni svodovi poje­dinih podrumskih prostorija, napomi­nje dipl. ing. arh. Stjepo Butijer, su u lošem stanju. Imaju mnoštvom ošteće­nja zbog čega se predviđa injektiranje pukotina i uređenje sljubnica po svod­nim plohama s donje strane. Prisustvo podzemnih voda ovdje, kaže, također predstavlja jednu enigmu što je vid­ljivo iz ‘Izvješća o istraživanjima pod­zemnih voda u podzemlju Dubrovačke katedrale i Bunićeve poljane’. Naime, prije iskopavanja predio Katedrale i Bunićeve poljane bio je ispunjen nasu­tim materijalom pa je cirkulacija pod­zemnih voda koje su tekle iz okoliša prema temeljima imala difuzni karakter.
— Nakon iskopavanja protok vode je postao koncentriraniji te je došlo do ispiranja muljevito-pjeskovitih čestica u temeljnoj zoni. Nakon otkopavanja Bunićeve poljane pristupilo se čišće­nju bunara. Kasnijim proučavanjem uočena je njegova povezanost s morem. Radi rješavanja problema podzemnih voda i osiguranja podzemne muzej­ske etaže od poplavljivanja namjera­vamo postaviti crpke u bunare koje će se uključivati kada voda dosegne kri­tičnu granicu te će se od bunara odvo­diti cjevovodima do prepumpne stanice, a nadalje u gradski sustav za odvodnju otpadnih i oborinskih voda – objašnjava Stjepo Butijer.

blankMikroklima koju je potrebno održa­vati u cjelovitoj podzemnoj muzejskoj etaži, tumači, prvenstveno je u funk­ciji zaštite samih nalaza, a tek potom u svrhu udobnosti posjetitelja. Zbog mogućnosti kristalizacije vlaga će se, kako bi se to izbjeglo, održavati u ras­ponu od 75 do 80 posto. Temperatura, tvrdi nam, praktički nema nikakav utje­caj na kristalizaciju pa će ona ovisno o godišnjem dobu rasti od 12, najviše do 26 °C. Istovremeno, ističe, da bi se postigli traženi mikroklimatski uvjeti nužno je provesti tlačnoodsisnu venti­laciju, što znači izvesti razvod tlačnih i odsisnih kanala.
— Trase ventilacijskih kanala u pot­punosti prate hodne plohe muzejskih prostora, odnosno linije kretanja ljudi. Pretežni dio rasvjetnih tijela bio bi iz stropne konstrukcije gdje su postavljeni kanali i električni kablovi te manji dio iz podova i zidova koji će se naknadno izvesti prema projektu prezentacije nalaza. Veći dio arheoloških istraživanja je napravljen i na temelju toga izrađen idejni i glavni projekt rekonstrukcije. Prema njima je ishodovana lokacijska i građevinska dozvola kako bi se radovi mogli nastaviti – zaključuje autor pro­jekta ‘Tajne dubrovačke Katedrale’ čiju realizaciju prema njegovim navodima bi mogli ugledati u što skorije vrijeme.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 18. rujna 2019.

Pročitajte još

KNJIGA TEKSTOVA PRVOG RAVNATELJA ARHIVA ‘Vučetić je jedan od prvih istraživača Dubrovnika’

Dulist

U PONEDJELJAK Pop-up izložba dubrovačke umjetnice Iris Lobaš Kukavičić

Dulist

Večeras se predstavlja knjiga ‘Studije iz dubrovačke prošlosti’

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija