Kultura

ATRAKTIVNA POVIJESNA TURA Podzemlje gradske prvostolnice i Bunićeve poljane otvara se za javnost

ATRAKTIVNA POVIJESNA TURA Podzemlje gradske prvostolnice i Bunićeve poljane otvara se za javnost

Dubrovnik bi uskoro trebao biti bogatiji za još jednu povijesnu atrak­ciju. Nakon višedesetljetnog rada koji su otpočeli 1981. – iskopavanja, arheo­loških istraživanja, konzervacije i resta­uracije otkrivenog ispod gradske prvo­stolnice i obližnje joj Bunićeve poljane te potom osmišljavanja načina kako ono predstaviti javnosti izgledno je da konačno zaživi projekt ‘Tajne dubro­vačke Katedrale’ čije idejno rješenje i glavni projekt potpisuje tvrtka Alfa Plan, odnosno dipl. ing. arh. Stjepo Butijer.

Jedinstveni muzejski prostor
— Pronađen je veći broj objekata i vri­jednih nalaza koji dokazuju da je zauvi­jek promijenjena slika o najranijim sto­ljećima Dubrovnika. Teško je nabrojiti sve stručnjake koji su na ovome radili. Neiminovno ipak je spomenuti prof. Josipa Stošića, prof. Ivicu Žile, arhi­tekte Ivana Tenšeka i Egona Lokošeka. Međutim, ja sam uvijek ostao optimist, vjerujući da će se on u dogledno vri­jeme realizirati kako bi se objedinio jedinstveni podzemni muzejski prostor bruto površine 1910 metara četvornih. O cijeni je teško sad govoriti, ali ona bi bila oko 16 milijuna kuna – objasnio je za čitatelje DuLista Butijer.
Podsjetimo, arheološkim istraži­vanjima ispod Katedrale i Bunićeve poljane vođenima od 1981. do 1986. godine pronađeni su ostaci većega broja objekata – dvije velike trobrodne crkve ispod sadašnje barokne katedrale, četverolisna kapela tzv. memorija, kasnoantički obrambeni zid, masivni temelj zvonika, tj. krstionice, neko­liko kuća, zidanih grobnica, te mnogo drugih vrijednih nalaza. Interpretacija ovih zanimljivih nalaza ni danas ne prestaje intrigirati znanstvenike.
— S ciljem javne prezentacije ovoga slojevitog arheološkog lokaliteta ispod današnjega živoga grada, na inicijativu Zavoda za obnovu Dubrovnika i Dubro­vačke biskupije izrađen je projekt ure­đenja, odnosno rekonstrukcije podze­mne muzejske etaže ispod Katedrale, Bunićeve poljane i palače Basegli- Gozze kako bi se stvorio muzej sa svim pronađenim nalazima. Tajna o tri kate­drale više nije tajna jer su velika arhe­ološka istraživanja otkrila postojanje istih kao i još mnoge druge nepoznate povijesne činjenice – poručio je.
Od početka istraživanja pa do danas u proces uključen je veliki broj stručnih osoba. Za izrazitu upornost i osigurani kontinuitet rada na ovom specifičnom projektu, ističe ovaj ugledni dubro­vački arhitekt, itekako je zaslužan velečasni dr. don Stanko Lasić, dugo­godišnji katedralni župnik. Istraživa­nja, objašnjava nam, međutim i dalje se nastavljaju kroz studentske radio­nice akademskom suradnjom Župe Velike Gospe s Filozofskim fakultetom u Zagrebu te preostalim partnerskim ustanovama.

ATRAKTIVNA POVIJESNA TURA Podzemlje gradske prvostolnice i Bunićeve poljane otvara se za javnost

Ulaz na mjestu današnje trgovine Croata
Pronađeni vrijedni fragmenti kamene plastike, ulomaka zidnih slika, gravi­rane keramike, posuđa i slično, tako­đer će biti predstavljeni. Za to, nagla­šava nam, zasluga prije svega pripada neumornom povjesničaru umjetnosti Ivanu Viđenu koji kontinuirano prati radove. Projekt podzemne muzejske etaže je jedinstven, a uključuje naj­stariji dosad identificiran građevin­ski objekt na istraživanom prostoru – obrambeni zid iz 5. ili 6. stoljeća koji pripada većoj arhitektonskoj cjelini, najvjerojatnije kaštelu.
— Nakon završenih početnih arheoloških istraživanja u zoni Kate­drale i Bunićeve poljane postavljene su stropne armirano betonske ploče s ugrađenim instalacijama u Katedrali i Bunićevoj poljani. Stropna konstruk­cija u Katedrali odvaja liturgijski dio od muzejskog dijela, a na Bunićevoj poljani ponovno uspostavlja prohodni javni trg iznad muzeja. Kako bi se ova podze­mna muzejska etaža mogla prezentirati nužni su bili prateći prostori glavnog ulaza i izlaza, sanitarnih čvorova, pro­stora za termotehničku opremu, pro­stori za prezentaciju pokretnih nalaza – govori Butijer.
Kupnjom prizemlja ugaone kuće Palače Bassegli-Gozze osigurala se ta mogućnost pa bi se upravo na mje­stu današnje trgovine Croata, nalazio glavni ulaz. Uz njega, sukladno stan­dardima, bio bi smješten sanitarni čvor, kutak s pokretnim pronalascima te recepcija i kontrola ulaza. Stubi­štem bi se spuštalo u podrum, a s njim se planira koso postaviti i invalidska platforma. Podzemni predio između Katedrale i ovog objekta iskoristio bi se, ovisno o rezultatima arheoloških istraživanja.
— On bi se mogao koristiti i kao pri­jamna zona te može biti u svojstvu manjeg lapidarija i multimedijalne dvorane. Linija kretanja odvijala bi se tako da posjetitelji idu stazom zapadno uz obrambeni zid u prostor ispod Buni­ćeve poljane zaobilazeći ‘memoriju’ te ulaze s južne strane romaničke crkve u podzemlje Katedrale. Hodna linija zatim nastavljala bi se do centralnog dijela bizantske bazilike, odnosno do apside – svetišta i u produžetku do dru­gih manjih prostorija sa sjeverne strane – priča nam Stjepo Butijer.

ATRAKTIVNA POVIJESNA TURA Podzemlje gradske prvostolnice i Bunićeve poljane otvara se za javnost

Mogla bi primiti do 30 posjetitelja
Izlaz bi bio sa sjeverne strane roma­ničke katedrale u zoni puča i baroknih grobnica, dakle ispod sakristije barokne katedrale prema novoplaniranom stu­bištu gdje se nalazi početna točka i tako se zatvara krug obilaska ovog muzeja. U dogovoru s arheolozima i konzervato­rima, dodaje Butijer za DuList, veći dio hodnih linija bio bi uređen na drvenim ili metalnim perforiranim hodnim plohama na podlošcima kako bi se gazišta odvojila od postojećeg poda, izbjega­vajući vrijedne nalaze. ­
— Na mjestima gdje je potrebno pred­viđa se postavljanje gazišta od prozirnog lameliranog stakla kako bi nalaz ostao vizualno dostupan. Hodna linija bila bi izvedena tako da se ne bi nametala vri­jednim nalazima. Na ovim atraktivnim hodnim linijama osiguralo bi se mjesta za 20 do 30 posjetitelja kako bi vodiči mogli dati stručna objašnjenja, a to bi ujedno zadovoljilo i mikroklimu. Od konstruktivnih zahvata pak najbitnije je izvesti proboje kroz postojeće dije­love zidanih konstrukcija radi uspostave kružnog pješačkog toka koji je neopho­dan prilikom razgledavanja – iznosi.
Postojeći zidani kameni svodovi poje­dinih podrumskih prostorija, napomi­nje dipl. ing. arh. Stjepo Butijer, su u lošem stanju. Imaju mnoštvom ošteće­nja zbog čega se predviđa injektiranje pukotina i uređenje sljubnica po svod­nim plohama s donje strane. Prisustvo podzemnih voda ovdje, kaže, također predstavlja jednu enigmu što je vid­ljivo iz ‘Izvješća o istraživanjima pod­zemnih voda u podzemlju Dubrovačke katedrale i Bunićeve poljane’. Naime, prije iskopavanja predio Katedrale i Bunićeve poljane bio je ispunjen nasu­tim materijalom pa je cirkulacija pod­zemnih voda koje su tekle iz okoliša prema temeljima imala difuzni karakter.
— Nakon iskopavanja protok vode je postao koncentriraniji te je došlo do ispiranja muljevito-pjeskovitih čestica u temeljnoj zoni. Nakon otkopavanja Bunićeve poljane pristupilo se čišće­nju bunara. Kasnijim proučavanjem uočena je njegova povezanost s morem. Radi rješavanja problema podzemnih voda i osiguranja podzemne muzej­ske etaže od poplavljivanja namjera­vamo postaviti crpke u bunare koje će se uključivati kada voda dosegne kri­tičnu granicu te će se od bunara odvo­diti cjevovodima do prepumpne stanice, a nadalje u gradski sustav za odvodnju otpadnih i oborinskih voda – objašnjava Stjepo Butijer.

ATRAKTIVNA POVIJESNA TURA Podzemlje gradske prvostolnice i Bunićeve poljane otvara se za javnostMikroklima koju je potrebno održa­vati u cjelovitoj podzemnoj muzejskoj etaži, tumači, prvenstveno je u funk­ciji zaštite samih nalaza, a tek potom u svrhu udobnosti posjetitelja. Zbog mogućnosti kristalizacije vlaga će se, kako bi se to izbjeglo, održavati u ras­ponu od 75 do 80 posto. Temperatura, tvrdi nam, praktički nema nikakav utje­caj na kristalizaciju pa će ona ovisno o godišnjem dobu rasti od 12, najviše do 26 °C. Istovremeno, ističe, da bi se postigli traženi mikroklimatski uvjeti nužno je provesti tlačnoodsisnu venti­laciju, što znači izvesti razvod tlačnih i odsisnih kanala.
— Trase ventilacijskih kanala u pot­punosti prate hodne plohe muzejskih prostora, odnosno linije kretanja ljudi. Pretežni dio rasvjetnih tijela bio bi iz stropne konstrukcije gdje su postavljeni kanali i električni kablovi te manji dio iz podova i zidova koji će se naknadno izvesti prema projektu prezentacije nalaza. Veći dio arheoloških istraživanja je napravljen i na temelju toga izrađen idejni i glavni projekt rekonstrukcije. Prema njima je ishodovana lokacijska i građevinska dozvola kako bi se radovi mogli nastaviti – zaključuje autor pro­jekta ‘Tajne dubrovačke Katedrale’ čiju realizaciju prema njegovim navodima bi mogli ugledati u što skorije vrijeme.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 18. rujna 2019.

Pročitajte još

POZNATA HRVATSKA KNJIŽEVNICA U GRADU Književna večer s Julijanom Matanović

Dulist

SVJETSKI DAN KAZALIŠTA U teatru dvije predstave

Dulist

PISANA KULTURNA BAŠTINA NA PAPIRU Izložba i predavanja na kampusu Sveučilišta u Dubrovniku

Dulist