Hrvatska zajednica županija potaknula je raspravu o nepravilnostima u postupku javne nabave, a danas se na dnevnom redu Vlade našla i promjena Zakona o izmjenama zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave.
Župani su na konkretnim primjerima upozorili Ministarstvo gospodarstva na nedorečenost i kompleksnost Zakona o javnoj nabavi koji omogućuje legalni kriminal odvjetničkih društava i fantomskih tvrtki. Objasnili su da žalbe uzimaju maha te nemoguće provesti bilo koji postupak javne nabave, a da se netko na njega ne žali. Najveću nelogičnost vide u odredbama po kojima žalitelj uopće ne mora imati stvarne namjere za sudjelovanje u postupku javne nabave.
Današnjim izmjenama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave uređuju se dva pitanja – pitanje vrijednosti predmeta postupka te pitanje zastare u prekršajnim postupcima, objasnio je zamjenik ministra Leverić. „Predloženim se izmjenama rješava pitanje tzv. profesionalnih žalitelja, koji se žale na samu dokumentaciju. Ovim zakonom se izrijekom propisuje da vrijednost žalbenog postupka nije procjenjiva.“ Također, predmetnim zakonskim prijedlogom odredbe o zastari prekršajnog progona usklađuju se s odredbama Prekršajnog zakona, poručili su danas iz Vlade.
Problem je što prema postojećem Zakonu o javnoj nabavi žalitelj može podnijeti žalbu bez da je od naručitelja zatražio ispravljanje pogreške i zato zbog ovakvog sitnog propusta kao što je propisivanje starosti financijske isprave naručitelj mora poništiti dio dokumentacije, te žalitelju isplatiti ogroman iznos za jedan jedini žalbeni navod. Ovo je ujedno i dobar primjer besmislenog stopiranja investicije zbog nebitne sitnice. Žalitelj angažira odvjetnika koji za sastavljanje žalbe traži oko 150.000,00 kuna, dok je po Zakonu o javnoj nabavi propisan trošak za podnošenje žalbe 27.000,00 kuna, a sve u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi. Uz ogromne troškove koje potom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju platiti ovi postupci usporavaju i onemogućavaju normalni razvoj investicijskih projekata.
Župani su također jučer održali i sastanak u Ministarstvu gospodarstva. Sastanku su se pridružili i predstavnici Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Pomoćnik ministra Filko Cezner, je pozvao predstavnike Hrvatske zajednice županija da se aktivno uključe u prijedloge za poboljšanje zakona i uredbi koje iz njega proizlaze. U tijeku je i rasprava o uredbi o izmjenama i dopunama uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama. Za početak to bi trebalo znatno smanjiti troškove koji bi prema tužbama trebali plaćati naručitelji.
Primjeri nelogičnosti i apsurdnosti odredaba iz prakse kao posljedica neadekvatnog Zakona o javnoj nabavi:
Žalitelj koji se bavi proizvodnjom papira i plastike ruši dokumentaciju za nadmetanje kojom se nabavljaju prehrambene namirnice, a poduzeće koje se bavi prodajom vatrogasnih aparata ruši dokumentaciju za nadmetanje za nabavu namještaja.
Velik dio žalbi podnijeto je zbog financijskih isprava. U konkretnom primjeru, naručitelj je kod nabave radova izgradnje poslovno-stambenog kompleksa u natječajnoj dokumentaciji propisao starost financijske isprave. Prema Zakonu o javnoj nabavi traženje takve isprave je dopušteno, ali se ne smije propisati njegova starost. Naručitelj je u dokumentaciji za nadmetanje propisao starost od 30 dana, nakon čega je uložena žalba. Žalitelj angažira odvjetnika koji za sastavljanje žalbe traži oko 150.000,00 kuna, dok je po Zakonu o javnoj nabavi propisan trošak za podnošenje žalbe 27.000,00 kuna.
Problem je što prema postojećem Zakonu o javnoj nabavi žalitelj može podnijeti žalbu bez da je od naručitelja zatražio ispravljanje pogreške i zato zbog ovakvog sitnog propusta kao što je propisivanje starosti financijske isprave naručitelj mora poništiti dio dokumentacije, te žalitelju isplatiti ogroman iznos za jedan jedini žalbeni navod. Ovo je ujedno i dobar primjer besmislenog stopiranja investicije zbog nebitne sitnice. Sve u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi.
Apsurdnost se nalazi i u poništenju odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja gdje je kao jedan od žalbenih razloga navedeno nuđenje igle od strane ponuditelja koja ima 0,02 milimetara manji promjer nego što je naručitelj troškovnikom propisao kao i u poništenju odluke gdje je kao jedan od žalbenih razloga navedeno da je ponuditelj jediničnu cijenu zaokružio na tri decimale umjesto dvije.
Neki žalitelji idu toliko daleko da se žale da odabrani ponuditelj u troškovniku nije naveo redni broj stavke ili je u ponudi pogrešno označio jednu stranicu, a što je apsolutno nebitno za sam postupak javne nabave. Kao primjer besmislenosti zakona potrebno je navesti da su poništeni postupci/odluke o odabiru Središnjeg ureda za javnu nabavu, Hrvatskog Sabora, raznih ministarstava i fakulteta sve zbog formalizma koji ne ostavlja mjesta ljudskoj pogrešci. Potrebno je naglasiti da Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, koja je nadležna za rješavanje žalbi, samo provodi Zakon o javnoj nabavi koji svojim formalizmom ne odgovara ni načelima ni potrebama javne nabave.