Županija

ŽUPAN S GRADONAČELNICIMA I NAČELNICIMA ‘Suzdržite se od organizacije manifestacija, ni jedan turist neće odustati doći ako ne bude utrke tovara’

Župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima ove je srijede održao prvi radni sastanak s gradonačelnicima i načelnicima s područja Dubrovačko-neretvanske županije. Na sastanku je bila riječ o cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom na području županije, Planu razvoja DNŽ za razdoblje 2021. – 2027. te tijeku turističke sezone u kontekstu pandemije COVID-19. Dobroslavić je uvodno istaknuo kako po pitanju gospodarenja otpadom sve što je predviđeno u jedinicama lokalne samouprave mora funkcionirati da bi Centar Lučino razdolje mogao biti djelotvoran.

– Moramo osigurati gospodarenje otpadom, uključivo i Centar za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju jer je to pretpostavka gospodarenja za koju smo odgovorni prema datumu, ali i na korist našim sugrađanima, za zaštitu okoliša i daljnjem razvoju turizma. Na projektu Centra za gospodarenje otpadom, na kojem radimo već 10 godina, sve smo napravili prema propisima Hrvatske i Europske unije. Nemojte da vas zavaraju politikantski istupi koji su usmjereni na dobivanje političkih bodova. To razumijemo, ali to se ne bi smjelo raditi na ovoj temi. Sada tome trebamo ozbiljno pristupiti. Centar je dobio sve potrebne suglasnosti. Sa 70 posto ga financira Europska unija, 20 posto Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, dok ostalih 10 posto financira županija. Imali smo jedan neuspješan postupak javne nabave jer je procjena koju su utvrdili stručnjaci bila dvostruko viša te je iznosila 246 milijuna kuna. Smatrali smo da je to pokušaj neopravdano visoke zarade na ovom projektu te smo zajedno s ministarstvom odlučili natječaj ponoviti. Nadamo se da ćemo uskoro završiti taj natječaj i krenuti u radove – rekao je Dobroslavić te naglasio kako da bi sustav funkcionirao, lokalna komunalna društva moraju preuzeti svoju odgovornost i izraditi princip zbrinjavanja otpada. Svaka jedinica uprave imat će određenu kvotu koju može u datom vemenu isporučiti, a ako se prikupi prekomjerna količina izvjesna je i prilagodba. Sve, naglasio je, mora biti napravljeno sustavno i planski – reciklaža, kompostiranje, a preostalo će se primiti tek kad se isprazni tunel jer je scenarij Grabovice nedopustiv.

Direktor Agencije za gospodarenje otpadom DNŽ Josip Bačić istaknuo je kako je cjeloviti sustav gospodarenja otpadom u našoj županiji smišljen tako da prosječna količina otpada iznosi 72 tisuće tona, od toga je 9 tisuća tona biootpad koji treba završiti u kompostanama, 31 tisuća tona su reciklati koji trebaju završiti u sortirnicama i 27 tisuća tona odnosi se na miješani komunalni otpad koji završava preko pretovarnih stanica u Centru za gospodarenje otpadom.

– Naš ukupni kapacitet iznosi 38 tisuća tona. Centar za gospodarenje otpadom bavi se komunalnim miješanim otpadom. U našem postrojenju radimo sekundarnu selekciju i dalje pokušavamo izvući sve moguće reciklate kroz mehanički dio obrade, a radimo i gorivi dio iz otpada koji ćemo pokušavati spaljivati u cementarama. Bolje ga je energetski oporaviti nego odložiti na odlagalište. Pokušavamo proizvoditi i bioplin te stabiliziramo otpad koji na kraju završi na deponiju, a tamo bi trebalo završiti 13 tisuća tona otpada iz Centra što je u odnosu na današnjih 49 tisuća tona velika razlika. Centar to ne može sam, već to može samo cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. 228, 60 eura po toni plaćat će nerezidenti i gospodarski subjekti. Njima ne možemo opraštati s obzirom na potpore i konkurentnost s ostalim gospodarskim subjektima u Hrvatskoj i EU. Ukupni operativni trošak cijelog sustava gospodarenja otpadom iznosi 151 euro po toni. S obzirom da će pravne osobe i nerezidenti plaćati 228, 60 eura po toni, da bismo nadoknadili razliku, naknada za stanovništvo bi iznosila 116,40 eura po toni. To znači da će mjesečna naknada po kućanstvu u početku iznositi 13, 26 eura za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Ta naknada mora pokrivati sve operativne troškove CGO-a – naglasio je Bačić.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković rekao je kako svaka od jedinica lokalne samouprave ima svoja polurješenja za odlaganje otpada koja zapravo nisu rješenja zbog čega je sinergija sa županijom neophodna.

– S Grabovicom idemo u zatvaranje, proveli smo prvu fazu sanacije, izdržat će još do 2022. godine i u tom će se trenutku ona zatvoriti i mi ćemo otpad morati negdje voziti. Najbliže odlagalište je negdje u Lici. Onda znate kolika će biti cijena odvoza otpada. Mislim da bi zato bilo važno da mi kao gradonačelnici i načelnici damo punu podršku Lučinom razdolju kao projektu koji mora što prije početi. On mora prestati biti političko pitanje jer on to ni nije. Istovremeno, na nama je osigurati uslugu razdvajanja otpada, kontrole i nadzora, a i postavljanja cijene koje nas neće voditi u minuse u jedinicama lokalne samouprave. Stvar je prilično jasna. Pitanje lokacije Centra za gospodarenje otpadom za mene je pitanje prošlosti, izrađeni su svi potrebni dokumenti, potpisani ugovori – istaknuo je Franković.

Nakon Plana gospodarenja otpadom, sljedeća točka sastanka bio je Plan razvoja županije do 2027. Župan Dobroslavić pojasnio je kako su odrađene brojne konzultacije kroz godinu dana te da ga uskoro moraju privesti kraju. Pozvao je sve gradonačelnike i načelnike da se maksimalno uključe o osmišljavanje plana svojim idejama i inicijativama.

Direktorica Regionalne agencije DUNEA Melanija Milić više je progovorila o statusu programiranja operativnih programa na temelju kojih će se aplicirati za sredstva i financiranje projekata i programa jedinica lokalne samouprave.

– Za županiju i gradove te općine krovni dokument je Plan razvoja do 2027. i njega donosi županija. Zakon je promijenjen pa gradovi i općine nemaju obvezu izrade Plana za sljedeće programsko razdoblje. Ipak, postoji obveza izvedbe provedbenog programa za župana, gradonačelnike i načelnike od trena kad su preuzeli svoju dužnost. Na izradi Plana razvoja sudjelovalo je 60 članova radnih skupina. Oni su predložili najprije analizu stanja koja je napravljena, proveli smo i vanjsko vrednovanje koje je odradilo Sveučilište u Dubrovniku. Nakon analize stanja, a čekali smo definiranje ciljeva Nacionalne razvojne strategije, definirane su i mjere. Vaš prvi zadatak do 15. kolovoza je pregledati dokument nakon čega ćemo ponovno imati radni kolegij – rekla je Milić i dodala da provedbeni programiprema novom zakonu moraju biti vezani uz proračun lokalne samouprave pa ako se budu mijenjali, izvjesni su i rebalansi.

Na sastanku je bilo riječi i o trenutnoj epidemiološkoj situaciji u županiji te tijeku turističke sezone. Zamjenik župana Joško Cebalo, ujedno i načelnik Stožera civilne zaštite DNŽ, pozvao je stožere jedinica lokalne samouprave da se maksimalno angažiraju, kako u kontroli provođenja odluka i preporuka Nacionalnog stožera i HZJZ, tako i u pozivanju sugrađana na cijepljenje. Za sutra je sazvan sastanak načelnika stožera jadranskih županija, istaknuo je Cebalo, gdje će biti razmotrene eventualne nove mjere.

– Stava smo da su i postojeće mjere dobre, odnosno dovoljno restriktivne, no imamo određeni problem u provedbi samih mjera i to je bio jedan od ciljeva ovog sastanka – da pozovemo sve stožere svih jedinica lokalne samouprave da se dodatno angažiraju na kontrolama, a da se sve manifestacije koje su potencijalno rizične otkažu – poručio je Cebalo. Također, zamjenik župana i načelnik SCZ DNŽ Cebalo podsjetio je na organizirana cijepljenja i punktove na području doline Neretve te na dubrovačkom području te najavio kako će cijepljenja na punktovima bez najave od četvrtka organizirati i Dom zdravlja Korčula te Dom zdravlja ‘Ante Franulović’ Vela Luka.

Direktor županijske Turističke zajednice Vladimir Bakić rekao je da je u županiji u dosadašnjem dijelu turističke sezone zabilježen promet od 1,2 milijuna noćenja što je 61 posto više nego prošle godine, ali tek 34 posto u usporedbi s 2019.

– Najviše noćenja ostvarili su domaći turisti, zatim turisti iz Poljske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Češke i SAD-a, pri čemu su turisti iz Poljske i Slovenije ostvarili više noćenja negoli u 2019. Najveći pad zabilježen je po noćenjima iz Ujedinjenog Kraljevstva gdje je u dosadašnjem dijelu sezone ostvareno više od 660 tisuća noćenja, iz Njemačke preko 200 tisuća iz SAD-a 200 tisuća noćenja, iz Francuske 150 tisuća, Irske, Norveške i Finske po 85 tisuća, zatim Australije, Švedske i Španjolske iz niza tržišta bilježimo pad. Zračna luka Dubrovnik trenutno ima 67 linija s 35 kompanija. Karakteristika oporavka je promet direktnih letova is SAD-a. Ovaj vikend se intenzivira promet iz Velike Britanije ako zadržimo ‘zeleni’ status – rekao je Vladimir Bakić.

– S ZZJZ-om i Domom zdravlja imali smo pripreme oko testiranja turista. 30-ak hotela ugovorilo je usluge testiranja gostiju unutar njihovih prostora. Imamo punkt u Zračnoj luci i u ACI marini Dubrovnik. U prvom vikendu bilo je malo zastoja u testiranju u Zračnoj luci, ali smo hotelske kuće uputili da goste šalju na druga mjesta koja su određena za testiranje. Dobra je vijest da je od prošlog tjedna moguće cijepljenje neosiguranih osoba što je važno za sezonsku radnu snagu te posade turističkih jahti. Mladi su slabo procijepljeni, a žele zabavu i relaksaciju. Zato je važno o tome voditi računa – zaključio je Bakić.

Zaključno, prisutnima se opet obratio Dobroslavić poručivši kako apeliraju na svoje sugrađane na cijepljenje jer nam je to jedina šansa za spas sezone. Također, upozorio ih je da ne organiziraju masovne manifestacije kao što su ribarske večeri i utrke tovara jer ionako turisti zbog toga ne dolaze u našu destinaciju.

Pročitajte još

SASTANAK NA PELJEŠCU Vučković najavila potpore za vinare

Dulist

Županija sufinancira kamatnu stopu za kredite HAMAG BICRO-a

Dulist

Otvoren obnovljeni Gradski muzej u Korčuli

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija