Osim pape Ivana Pavla drugog još je jednom velikom čovjeku danas rođendan.
Jedan od najvećih hrvatskih znanstvenika i po nekim mišljenjima najveći Hrvat u cijeloj povijesti – Ruđer Bošković – rođen je na današnji dan prije više od 300 godina u Dubrovniku. Ruđer je imao čak osmero braće i sestara, a s nekima od njih ostao je blizak tijekom cijelog života, naročito sa sestrom Anicom i bratom Barom.
Nakon završenog studija zaređen je za svećenika i stupio je u tada silno moćni Isusovački red. Na Rimskom kolegiju predavao je matematiku, a znanstveno se bavio teorijom sila u fizici. Njegova je izvorna zamisao bila da se sva materijalna tijela (kamen, stol itd.) sastoje od točaka koje nemaju protežnosti, ali djeluju jedne na druge silama koje ovise o njihovoj međusobnoj udaljenosti. Revolucionarno u tome bila je misao da se ono što vidimo kao čvrstu materiju zapravo sastoji od praznog prostora ispunjenog samo točkama. Njegove ideje uvelike su se pokazale ispravnima otkrićem atoma, a i danas daju inspiraciju za pronalaženje unificirane teorije sila u prirodi.
Bošković je služio na francuskom dvoru, a bio je prijatelj moćnog ministra grofa de Vergennesa, osobe koja je uvelike zaslužna što su Amerikanci uspjeli pobijediti Britance u Ratu za nezavisnost. Zanimljivo je da se Bošković u doba boravka u Londonu susreo sa slavnim znanstvenikom Benjaminom Franklinom, s kojim je razgovarao o elektricitetu, pojavi koja je u to vrijeme bila u žarištu najnaprednije znanosti. Britanci su Boškovića imenovali članom slavnog Royal Societyja.
Bošković je prijateljevao s više kardinala, s papom, pa i s poljskim kraljem, uz čiju je pomoć uspio jednom prilikom spriječiti ruski napad na Dubrovnik. Naime, kad su Rusi namjeravali intervenirati u Dubrovniku svojom ratnom flotom, Bošković je napisao pismo poljskom kralju i zamolio ga za pomoć. Poljski kralj uputio je molbu ruskoj carici i opasnost za Dubrovnik bila je otklonjena. Bošković je boravio i na dvoru slavne carice i kraljice Marije Terezije, koju je opisao kao izrazito pobožnu ženu, koja se u doba bitke u kojoj je sudjelovala njena vojska usrdno molila, zajedno s drugim ženama s dvora. Ruđer Bošković umro je u Milanu u 77. godini života.
302. obljetnica
Podsjetimo, Dubrovnik je 2011. obilježio 300 godina od rođenja ovog velikana, a dok se među razmišljanjima kako mu odati počast javljala ideja preimenovanja Zračne luke Dubrovnik, u Zračnu luku Ruđer Bošković, Grad Dubrovnik je ovaj jubilej obilježio s ravno 36,408.00 kuna i to za subvenciju tehnike u sklopu manifestacija obilježavanja te 16 tisuća kuna za financiranje izrade vizualnog identiteta manifestacije. Nositelj tadašnjeg projekta bio je zagrebački Institut Ruđera Boškovića, a cijeli projekt težio je gotovo milijun kuna.