AktualnoUrednički izbor

‘ŽIVIO SVETI VLAHO’ ČUJE SE I U DALEKOM PERUU Maja Lešević o ljubavi prema Gradu u Južnoj Americi

peru sveti vlaho 7

Neraskidiva je veza Dubrovčana s njihovim nebeskim zaštitnikom sve­tim Vlahom. I ne samo u Gradu već i diljem svijeta, među našim iseljeni­cima kojima je Grad i sveti Vlaho u srcu bez obzira na kilometre koji ih dijele. Svjedoči tome i naša sugrađanka, gos­pođa Maja Lešević, koja za Festu svake godine putuje u daleki Peru, s kojim je veže obitelj. No, ove godine u tome ju je spriječila pandemija koronavirusa. Naime, još u 19. stoljeću, priča nam gospođa Maja, došlo je do velikog vala iseljavanja u ovu južnoameričku državu, a u tom je valu u Peru otišao i znatan broj čeljadi iz Grada, s otoka, Župe dubrovačke, Konavala i Primorja. Među njima i dio njene obitelji. U to su doba, govori nam većinom odla­zili u Cerro de Pasco, jedan od najviše smještenih gradova na svijetu. Grad se, naime, nalazi na 4338 metara nadmor­ske visine.

peru sveti vlaho 5
— Išli su tamo privučeni preda­jom o boljem životu. Nastanili su se tamo, radili i međusobno se družili. U svemu tome nastavili su njegovati tra­diciju kraja iz kojega su došli – priča nam gospođa Maja ističući kako se to druženje, koje su njegovali, uglavnom svodilo na nedjeljnu misu i ručak, a imali su uvijek mjesto na kojem su se okupljali. Stjecajem okolnosti i obitelj njenog pokojnog supruga iselila je u Peru, tako da su njene veze s tom drža­vom dvostruke.

‘Peru je moj drugi dom’
— Puno više ljudi iz moje familije je danas tamo nego što ih je ovdje ostalo. Peru je moj drugi dom. Rado odlazim tamo, a posebno je lijepo susretati se s našim ljudima. U današnje doba tamo je jako puno potomaka naše čeljadi, a tu već sad govorimo o trećoj pa i četvrtoj generaciji iseljenika. Oni se među­sobno druže, njihova djeca uče naš jezik iako mnogi od njih nikad nisu imali priliku upoznati domovinu svo­jih predaka. Uče običaje i jezik koliko je to moguće, tako da se često u Hrvat­skom klubu organizira učenje hrvat­skog. Prošle godine je jedna djevojka iz Splita u Hrvatskom klubu držala nastavu za sve one koji su htjeli učiti hrvatski i bilo je nekih tridesetak pola­znika. Uče i naše plesove, a sjećam se kako je jedne godine za Festu sv. Vlaha došao i zbor Ivana Gorana Kova­čića, koji je imao nekoliko dana svoje nastupe – priča nam gospođa Maja. ­

peru sveti vlaho 2

Veza od 16. stoljeća
No, veze Dubrovnika s dalekim Peruom sežu još iz 16. stoljeća. Naime, Peru je bila prva južnoamerička država u koju su došli Hrvati i to s našega pod­ručja. Kronike govore o dubrovačkom plemiću Basiliju Basiljeviću (Bassegli) koji je još 1532. godine odlučio iskušati sreću u zemljama Latinske Amerike. Krenuo je karavanom koja je pratila konkvistadora Francisca Pizarra, a s njim je pošlo dvadesetak osoba, ljudi od mora, tražeći bolje sutra. U svojim su pohodima stigli do grada Cusca, pri­jestolnice Inka koji je smješten na 3040 metara nadmorske visine, a udaljen je od Machu Picchua samo 110 kilome­tara. Tu su se naselili, a, priča nam gospođa Maja, nostalgija za rodnim gradom bila je toliko velika da su izgra­dili crkvu posvećenu sv. Vlahu. Crkva je 1650. godine stradala u potresu, ali je obnovljena u kamenu, dok je zvo­nik u baroknom stilu. Njezina vrijed­nost, govori gospođa Maja, krije se u unutrašnjosti. Tu se, naime, nalazi po mnogima jedno od najvrjednijih djela Južne Amerike – propovjedaonica posvećena svetom Vlahu u baroknom stilu, koja i danas stoji kao nijemi svjedok neraskidive veze Dubrovčana s Gradom i ljubavi prema njegovom nebeskom zaštitniku.

peru sveti vlaho 3
Unutrašnjost je ukrašena i olta­rima od cedrovog drva, a na zidu se nalazi osam platna s likom sv. Vlaha. Gospođa Maja podsjetila je i na 1948. godinu kada je brodom u Peru stiglo 650 hrvatskih političkih iseljenika, koji se potom nastanjuju u naselju Santa Clara, 40 kilometara daleko od Lime.

Tradicija i običaji predaka
— Oni opet iz nostalgičnih razloga već 1951. osnivaju svoj klub Hrvatski klub Jadran, koji djeluje do današnjih dana. Organiziraju kojekakva okupljanja, druženja i svečanosti te njeguju tra­diciju i običaje svojih predaka – priča nam gospođa Maja. Naglašava kako se procjenjuje da danas u Peruu živi oko 195 tisuća potomaka hrvatskih iseljenika.
Napomenula je i kako su prema nekim izvorima, pored crkve u Cuscu, još dvije bile sagrađene u čast sv. Vlahu. Jedna se veže uz Callao, pomorsku luku glavnog peruanskog grada Lime, koja je stradala u potresu i nikad nije obnovljena, dok se za treću ne zna gdje je bila sagrađena.

— Toliko je nostalgija i ljubav uči­nila svoje da je naša iseljena čeljad gradila crkve i posvećivala ih našem Parcu, svetom Vlahu. Do današnjih se dana održao taj kult njegovog štovanja – priča nam gospođa Maja.
Tamo se i danas održavaju sveča­nosti za Gospu Kandeloru i sv. Vlaha, koje traju danima. Glavna svečanost traje tri dana, svečevi se kipovi na postoljima nose u povorci ulicama Cusca. Sve to uz tradicionalni vatro­met, ljude obučene u narodne nošnje uz pratnju velikog broja mažoretkinja. Završni dio ove svečanosti je smotra folklora na nacionalnom stadionu.

peru sveti vlaho 4
— Festa kao i njezina obilježja djelo su naših ljudi, iseljenika, i svega toga ne bi bilo da nije njih – navodi Maja Lešević.
Inače, u Limi postoji hrvatska paro­kija sv. Leopolda Mandića uz crkvu koju su izgradili naši iseljenici, a njeni zidovi oslikani su slikama naših svetaca pa je među njima i prikaz sv. Vlaha. Svaku godinu za Parčev dan organiziraju veliku svetkovinu, sa svetom misom uz procesiju, barjake i potomke iseljenika našeg porijekla odjevenih u narodne nošnje našega kraja.
— Interesantno je sresti te ljude, doći na misu i čuti ih kako pjevaju. Zbor pjeva naše pjesme iako neki od njih niti ne znaju hrvatski. Velika je to lju­bav u njima, a mnogi od njih zapravo nikad nisu imali priliku posjetiti domovinu. Susretala sam i osobe koje naš jezik govore u dijalektu, jer su tako naučili od svojih roditelja. Prošlo je puno godina, no crkva u Cuscu, Hrvat­ski klub Jadran i hrvatska župa sv. Leopolda Mandića svjedoci su da se ta ljubav prema domovini, običaji i tra­dicija njeguju i da će se nastaviti nje­govati i dalje – rekla je gospođa Maja.
Festa ni ove godine neće izostati u dalekom Peruu, a s obzirom na pande­miju moći će se pratiti online.

Pročitajte još

IZLOŽBA U GALERIJI DULČIĆ MASLE PULITIKA Vlaho Bukovac i portreti dubrovačkih obitelji

Dulist

OD SRIJEDE NA KIOSCIMA Čeka vas novi broj DuLista!

Dulist

Dubrovački mališani uz podršku udruge Tata je tata prikupili tisuće za Vukovar

Dulist