Željko Dadić: ‘Prihodi su nam pali za 70 posto. Jedinu konkretnu zaradu ostvarili smo od jahti’

Sredinom listopada službeno je označen početak radova na rekon­strukciji i sanaciji luke u Donjem Čelu na Kalamoti. Posrijedi je projekt vrijed­nosti 25,24 milijuna kuna, a za kojeg su sredstva u iznosu od 85 posto osi­gurana iz Europskih fondova. Njego­vom realizacijom, kako nam je obja­snio ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić, povećat će se sigurnost, mobilnost, energetska i ekonomska učinkovitost što u konač­nici samim stanovnicima Koločepa te Dubrovnika, ali i županije znači pru­žanje bolje usluge. Nova otočka obala omogućit će pristajanje trajekta zbog čega je Jadroliniji upućen prijedlog o osmišljavanju linije za povezivanje, a koja bi bila kombinacija trajekta i put­ničkog broda. S Dadićem smo porazgo­varali zašto se na ovaj projekt poduže čekalo, ali i kakva je u svijetlu korona krize financijska računica ove županij­ske tvrtke za razdoblje pred nama.
Riječ je o projektu koji traje već čitav niz godina.
Projekt sam naslijedio od svog prethodnika. Međutim, ranije nismo imali financijske uvjete za njegovo provođenje. Morali smo pričekati na priliku za aplicirati ga na EU fondove. Riva je u lošem stanju. Izgrađena je 1924. godine i potrebna joj je rekonstrukcija te sanacija. Ishodili smo sve potrebne dozvole. Njih smo kompleti­rali krajem 2018., a nakon toga prijavili smo se na operativni program ‘Konku­rentnost i kohezija’. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava smo potpi­sali ove godine te je proveden postu­pak javne nabave za odabir izvođača – Zajednicu ponuditelja Texo Molior i Impresa Costruzioni Aldo Mentucci s. r. l. ­
Što je za sada odrađeno?
Radovi su počeli nakon prestanka zabrane izvođenja radova na otvore­nom, dakle 16. rujna i trenutno se učvr­šćuje podmorje, odnosno injektiranje mlaznog stupovlja te ih je odrađeno već 40-ak. Uređuje se i operativni plato gdje će se nalaziti trajektna rampa tj. kameni nasip. Radovi se odvijaju pre­viđenom dinamikom. Imali smo odre­đenih problema oko pristanka broda, zaključili smo da nam je financijski neprihvatljivo postavljanje pontona pa smo u dogovoru s investitorom odlu­čili da će on omogućiti nesmetano pristajanje. Rok završetka projekta je prosinac 2023., no vjerujemo da će to biti prije.
U rujnu otočani su tražili da Postira uplovljava u Donje Čelo i tijekom radova. Kakva je danas komunikacija s mještanima?
Komunicirali smo s Mjesnim odborom Kalamote i njima smo predstavili pro­jekt. Međutim, nismo znali da postoje određene nesuglasice između tog tijela i samih mještana. Oni su pokrenuli peticiju i mi smo je uvažili. Iznašli smo rješenje. To nam, istina, remeti dina­miku radova, ali uspjeli smo se prila­goditi i smatram da tu više neće biti problema.
Osim ovog, financijski gledano, koji su trenutno najvažniji pro­jekti Županijske lučke uprave Dubrovnik?
Radimo i na izradi glavnog projekta za ribarsku luku u Sustjepanu. On bi tre­bao biti gotov za otprilike mjesec dana. Projekt je u planu već odavno, no bilo je potrebno izraditi izmjene i dopune GUP-a koje su napravljenje tek lani. Nakon toga odrađena je procjena utje­caja na okoliš, geomehanički istražni radovi te je ugovorena izrada glavnog projekta. Njegova vrijednost je oko 35 mijuna kuna. Kako bismo dobili bes­povratna sredstva, želimo ga poslati na natječaj Ministarstva poljoprivrede i uprave za ribarstvo.
Je li postignut dogovor oko Peska­rije u Portu?
Građevinska inspekcija utvrdila je odstupanje od projekta i naložila da se konstrukcija ukloni unutar 15 do 20 dana. Međutim, to se nije dogodilo pa očekujemo da će se to postići izdava­njem kazni. Novo rješenje dobit će se arhtektonsko-urbanističkim natječa­jem, a kojeg će provesti Društvo arhi­tekata Dubrovnik i Zavod za prostorno planiranje. Vjerujem da će ono biti pro­nađeno do proljeća 2021., ako ne i prije.
Obnovu valobrana Kaše prepustili ste Društvu prijatelja dubrovačke starine. Kako ona napreduje?
Postigli smo s DPDS-om dogovor i predali im svu potrebnu dokumenta­ciju. Međutim, uslijed krize obnova je stavljena na čekanje. Zaustavili su sve investicije te je teško reći kad će se ona dovršiti.
Spomenuli ste svojedobno da ste zbog vezova u Posatu dobivali prijetnje, a Vašim zaposlenicima bušene su gume. Kakva je sad situ­acija s vezovima?
Kad pokušavate negdje uvesti reda, za očekivati je da će vam prijetiti. Na Batali smo napravili komunalnu lučicu koja služi na ponos gradu i županiji. Nažalost, veća je potražnja od ponude. Trebala bi nam još jedna takva. Nedo­staje, dakle još kojih 500 mjesta. Putem Zajednice županijskih lučkih uprava pisali smo Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture da se prilikom izmjene Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama da veća ovlast lučkim operate­rima pa da mogu kažnjavati prekršaje kao komunalni redari.
Dakle, ta se problematika na Batali u potpunosti riješila?
Prema UPU Gruškog akvatorija posta­vili smo šest plivajućih pontona. Više od toga ih nije predviđeno tako da širenje nije moguće. Preostaje nam još urediti obalu i istezalište. Na taj način smanjila bi se potreba za dodatan broj vezova te bi se projekt naslonio na rekonstrukciju Lapadske obale koju Grad Dubrovnik namjerava napraviti u skoro vrijeme. Planirana je i izgradnja objekta ravnog krova brutto površine 300 metara četvornih gdje bi se smje­stili uredi Županijske lučke uprave. Neki prostori mogli bi se i iznajmljivati za potrebe komunalne lučice. No, za to trenutno nemamo novaca. Naime, vri­jednost radova je oko 15 milijuna kuna. Razmišljali smo o apliciranju na EU fondove, ali za sada ne postoji takva vrsta programa.
Svjedoci smo kako je na našem dijelu Jadrana ovog ljeta bio pove­ćan promet super jahti. Je li Župa­nijska lučka uprava Dubrovnik uspjela dobiti svoj dio kolača?
Zadovoljni smo jer smo u tom segmentu uspjeli ostvariti većinu pri­hoda s obzirom da nije bilo cruisera. On iznosi oko 900 tisuća kuna. Mi gos­podarimo sidrištem ispred Lokruma i naplaćujemo pomorsku pristojbu putem pomorskih agenata ili lučkih operatera koji su na terenu. Postotak uplovljavanja jahti u odnosu na prošlu godinu je povećan. To brojčano možda nije mnogo, ali je vremenski produljen njihov ostanak. Inače, nautička sezona počinje polovinom lipnja i traje do rujna, međutim taj trend zabilježili smo još u svibnju.
Kako biste ocijenili ovogodišnje poslovanje i je li epidemija bitno utjecala na vaš rad?
Utjecala je mnogo. Proračun Županij­ske lučke uprave Dubrovnik za 2019. godinu iznosio je osam i pol milijuna kuna, a sad smo na oko tri i pol mili­juna kuna. Mi imamo sezonski vid poslovanja. Prihodi su nam u odnosu na lani umanjeni za 70 posto. Srezali smo sve nepotrebne troškove i zau­stavili investicije koje sami financi­ramo. Borimo se za golo preživljava­nje. Imamo akumulirana sredstva i preživjet ćemo zimu. Lokalnim broda­rima dali smo popust od 50 posto za pristojbu na vez, oslobodili smo ih od plaćanja pristojbe za paušal ukrcaja-iskrcaja putnika, s koncesijama ćemo također izaći u susret i vidjeti možemo li otpisati dio dugovanja. Cijene vezova privatnim osobama nismo smanjivali jer smo mišljenja da je cijena koja je na snazi, a koja ne prelazi 200 kuna po metru dužine godišnje, prihvatljiva. Ako se stanje ne promijeni, moguća je i njena korekcija.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 21. listopada 2020.