Guverner HNB-a Boris Vujčić u ponedjeljak je o temi uvođenja eura razgovarao s potpredsjednikom Europske komisije Valdisom Dombrovskisom, kao i premijer Andrej Plenković, koji je izrazio uvjerenje da će Hrvatska biti spremna za ulazak u europodručje 1. siječnja 2023.
Vujčić je u intervjuu u HTV-ovom Dnevniku na pitanje koliko može jamčiti da cijene neće ‘podivljati’ u konverziji, odgovorio kako može jamčiti dvije stvari – da cijene nisu ‘podivljale’ u drugim zemljama (‘nešto su rasle, ali ne divljale’) te da će poduzeti sve da zaštita potrošača u tom smislu bude na maksimalnoj razini.
– Odnosno, iskoristit ćemo iskustva svih zemalja do sada koje su uvodile euro i koja su se pokazala dobrima. Na primjer, objavljivanje cijena unaprijed, prije uvođenja eura i nakon uvođenja eura, tako da svatko – bez obzira na to ide li u dućan kupovati namirnice ili u kafić piti kavu – može vidjeti mjesecima unaprijed kolika je cijena u eurima toga istoga što će od 1. siječnja opet biti samo u eurima. I nakon nastavit će se dualno objavljivanje cijena tako da potrošač ne može ni na koji način biti doveden u zabludu – rekao je Vujčić.
Vujčić je najavio i izradu etičkog kodeksa u sklopu čega će se od tvrtki tražiti da obećaju fer ponašanje tijekom konverzije kune u euro. Na pitanje imaju li alate da ih se drži pod nadzorom, Vujčić je rekao da se nikomu ne može reći gdje će biti cijene, ali da će pritisak javnosti, nadgledanje i transparentnost dovesti do rezultata.
7,53 središnji je paritet koji je odredila Europska središnja banka, a Vujčić je rekao kako će upravo taj tečaj najvjerojatnije biti onaj po kojemu ćemo ući u eurozonu.
– Sve zemlje do sada, osim jedne, ušle su upravo po tom tečaju u kojem su bile u ERM-u. Prema tome, možemo s velikom vjerojatnošću pretpostaviti da će i za Hrvatsku upravo to biti fiksni tečaj. I tu nema, moram ponovno napomenuti, onda prodajnog, kupovnog tečaja, nego se sve transakcije obavljaju upravo po tom jednom fiksnom tečaju, što je opet zaštita potrošača, rekao je Vujčić.
Vujčić je rekao da je zamjena novčanica i kovanica golema logistička operacija.
– Imamo oko pola milijarde papirnatih novčanica, to je kao da naslažete stup visok 50 km, i imamo oko 1,1 milijardu kovanica u optjecaju, to vam je kao 126 velikih ZET-ovih tramvaja, rekao je.
Naveo je i da kovanice moraju čuvati tri godine jer će ih građani tri godine moći donositi i zamjenjivati u HNB, dok će papirnate novčanice zauvijek mijenjati.
Više pročitajte ovdje.