Da su sve dosadašnje gradske uprave u posljednjih 13 godina ispunile obećanja dana biračima, Dubrovnik bi danas imao oko 600 stanova iz tzv. programa poticane ili pak dubrovačke stanogradnje. Ovih se dana tako mogu čuti kritike na račun obećanja aktualnog gradonačelnika Mata Frankovića koji je u predizbornoj kampanji obećao čak 130 stanova za mlade obitelji.
—Želimo izgraditi 130 stanova koji će biti u vlasništvu Grada Dubrovnika, a bit će davani u najam mladima za 1.500 kuna na mjesec na rok od deset godina. Nakon tog roka, oni će stan moći otkupiti, a od cijene će im se odbiti iznos najamnina koje su već dali – govorio je u travnju 2017. godine tada kandidat za gradonačelnika Mato Franković. No, skoro četiri godine kasnije sasvim je izvjesno kako će izgraditi tek 43 stana. Ipak, nije jedino Mato Franković obećavao stanove koje na koncu nije izgradio. Prisjetit ćemo se njegovog prethodnika Andra Vlahušića, koji je još u kampanji za svoj prvi od tri mandata svečano obećao: ‘Gradit ćemo 50 POS stanova godišnje’. Po toj računici on je u svojih osam godina mandata trebao izgraditi minimalno 300 stanova, da je prve recimo počeo graditi tek 2011. Umjesto toga, nije zapravo napravio niti jedan POS stan. Doduše, u njegovom je mandatu završena druga POS zgrada u Mokošici sa 64 stana, no projekt je to započet još u doba njegove prethodnice Dubravke Šuice.
U zadnjih 13 godina u Dubrovniku se moglo izgraditi barem 600 POS stanova, da su sve političke opcije koje su u tom vremenu bile na vlasti ispunile svoja obećanja. Umjesto toga, izgrađen je tek 131 stan, a do veljače dodatna 43
Fijasko sa Solitudom
U njenom drugom mandatu su, podsjetimo, upravo u Mokošici dodijeljeni ključevi prvih 67 POS stanova. Bilo je to sad već davne 2007. godine, a potom je krenula u projekt POS II. U međuvremenu, u predizbornoj kampanji obećala je i gradnju novih stanova za mlade i to u Solitudu. Napravila je tada korak koji je izazvao veliko ogorčenje među građanima. Naime, nakon objave liste prvenstva za stanove po projektu POS II u Mokošici tadašnje Gradsko poglavarstvo odlučilo je ne raspisivati novi natječaj za stanove u Solitudu, nego jednostavno ostatku ekipe s liste za Mokošicu dodijeliti Solitudo. Naravno, ne treba niti spominjati kako je Solitudo itekako atraktivniji od Mokošice pa su nakon takvog poteza brojni najavili i tužbe protiv Grada. Nezadovoljni su tada bili dakako i oni koji se niti nisu javili na natječaj za POS u Mokošici već su čekali onaj za Solitudo pa su ‘izvisili’ na obje fronte. Sve to ukazuje na trulost programa poticane stanogradnje o čemu se danas itekako govori. Mnogi su te stanove dobili da bi ih na koncu afitavali, jer su zapravo već imali riješeno stambeno pitanje ili su ih pak prodali. Sve to nastoji se danas izbjeći tzv. modelom dubrovačke stanogradnje, a koliko će u tome biti uspješna Gradska uprava pokazat će vrijeme budući da kriteriji pa ni sam natječaj za 43 stana u Mokošici još nisu usvojeni, odnosno natječaj nije raspisan.
Mučio se i s jednom zgradom
No, vratimo se POS-u Dubravke Šuice. Obećavala je ona tada i POS na Nuncijati, a to isto nastavio je i njen nasljednik Vlahušić. On, ne da nije izgradio obećanih 50 stanova godišnje, nego je debelo zapeo i na jednom jedinom projektu POS-a kojega je naslijedio. Naime, lista prvenstva za kupnju ovih stanova napravljena je još 2008. godine, a ideju o stanovima u Solitudu Vlahušić je u startu odbacio. Još 2012. godine iz njegove gradske uprave isticali su kako se POS planira nastaviti na još dvije lokacije, i to na Nuncijati i u Komolcu, no i to je sve ostalo na razini praznih obećanja.
Vlahušić je obećavao 50 stanova godišnje, a sagradio ih je tek 64 po projektu prethodne vlasti
Spomenimo kako je ugovor o gradnji zadnjih POS stanova u Mokošici potpisan 2013. godine, a stanari su uselili tek sredinom 2015. godine. Razloge zbog kojih se ovaj projekt otežano realizirao gradonačelnik je, podsjetimo, pokušavao tražiti u državnom aparatu pa je za kočenje projekta u više navrata optuživao državu. No, zapravo ga je kočio sam Grad, odnosno Vlahušić, o čemu smo pisali još 2012. godine, kada nam je iz Agencije za upravljanje državnom imovinom rečeno kako sam Grad Dubrovnik nije dostavio svu potrebnu dokumentaciju, zbog čega je AUDIO bio u nemogućnosti izdati suglasnost na parcelacijski elaborat, a nakon toga i na glavni projekt. Zadnje radnje po pitanju nekog eventualno novog projekta na novoj lokaciji Vlahušićeva Gradska uprava imala je 2015. godine, pisali smo na kraju njegovog zadnjeg mandata 2017. Grad, naime, tada nije uspio pronaći zemljište za gradnju novih stanova.
—Javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju zemljišta objavljen je 10. listopada 2015. godine. Pristiglo je deset ponuda, od kojih su samo tri udovoljavale zahtjevima Grada Dubrovnika iz citiranog javnog poziva i to lokacija na Pobrežju i dvije u Mokošici. Grad Dubrovnik angažirao je ovlaštenog sudskog vještaka kako bi procijenio vrijednost ponuđenih zemljišta. Iz zaprimljenih elaborata proizlazi da su cijene ponuđenih nekretnina bile gotovo dvostruko više od procjene vještaka. S obzirom na cijenu za koju je ponuđeno zemljište, potrebne troškove izgradnje infrastrukture i izmjenu prostornih planova, niti jedna od ponuda za prodaju zemljišta nije prihvaćena, jer bi cijena metra četvornog stana daleko premašivala okvir cijena koje su određene za izgradnju stanova po Programu poticane stanogradnje – naveli su nam prije četiri godine iz Gradske uprave.
130:43
Na kraju ćemo podsjetiti kako su mlade snage HNS-a na društvenim mrežama pokušavale Vlahušićev neuspjeh svaliti na HDZ, odnosno njihovo rušenje proračuna za 2017. godinu.
—Jedno je sigurno: nema Gradskog vijeća, nema ni POS-a! Hvala svima koji su mislili na nas kad su rušili Proračun! – napisano je tada u jednoj Facebook grupi, no sve prethodno napisano svakako ih demantira. Nije valjda da je svih 300 stanova planirao ostvariti u iduće četiri godine? Stigli smo i do Mata Frankovića i njegovih 130 stanova s početka priče. I on je zaista daleko od obećanih brojki. Do veljače 2021. godine trebala bi biti gotova prva 43 stana za mlade i mlade obitelji po već spomenutom modelu dubrovačke stanogradnje. No, najavljivali su se i stanovi u Solitudu. Ipak, u ovom ih mandatu neće početi, a isti će se aplicirati za financiranje iz fondova Europske unije.
Stanogradnja na Pustijerni ponovno je aktualizirana u predizbornoj kampanji 2009. godine, kada je za koaliciju SDP-HNS-HSLS-HSU to bio jedan od tri ključna poteza za oživljavanje stare gradske jezgre. No, Pustijerna je i dalje, unatoč raznim projektima i modelima oživljavanja tog nekad rezidencijalnog dijela grada i dalje – pusta
Najavio je to gradonačelnik tijekom predstavljanja proračuna za iduću godinu. O ovom se projektu osvrnuo i u svom izvješću za prvih šest mjeseci 2020. godine, koje je podnio Gradskom vijeću. Tamo se navodi kako je ishođenje građevinske dozvole u tijeku. Riječ je o tri zgrade s ukupno 50 stanova, a svaka zgrada ima podzemnu garažu. Projektantska procjena za radove za sve tri zgrade je 58 milijuna kuna s PDV-om.
Sjeća li se više itko Pustijerne?
Na kraju ćemo se spomenuti i – Pustijerne. Naime, Dubravka Šuica htjela je POS stanove izgraditi i na tom arheološkom lokalitetu i to po cijeni od 900 eura po metru četvornom! Još 2003. godine je s tadašnjim ministrom javnih radova, obnove i graditeljstva Radimirom Čačićem potpisala i predugovor. Prostor je kao lokacija POS programa dobio i suglasnot UNESCO-ovih konzervatora. U planu je bila izgradnja dva stambena bloka s tridesetak stanova za mlade obitelji, sve s ciljem povratka stanovništva i uspostavljanja demografski bolje ‘krvne slike’ u staroj gradskoj jezgri. Premda se za program prijavilo 283 građana, sve je stavljeno na čekanje zbog preskupih troškova izgradnje koji su bili procijenjeni na nekoliko tisuća eura po kvadratu. Stanogradnja na Pustijerni ponovno je aktualizirana u predizbornoj kampanji 2009. godine, kada je za koaliciju SDP-HNS-HSLS-HSU to bio jedan od tri ključna poteza za oživljavanje stare gradske jezgre. No, Pustijerna je i dalje, unatoč raznim projektima i modelima oživljavanja tog nekad rezidencijalnog dijela grada i dalje – pusta.
POTICANA STANOGRADNJA U BROJKAMA
U Dubrovniku 131 stan, u Hrvatskoj 8.254
U Dubrovniku je po programu poticane stanogradnje izgrađen tek 131 stan. S druge strane, prema podacima Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama u Hrvatskoj su od početka provedbe Programa društveno poticane stanogradnje do 31. kolovoza 2018. godine izgrađena ukupno 8.254 stana u 244 građevine. Ukupna vrijednost investicija iznosi 4.267.740.944,03 kuna od čega je 1.112.394.917,78 kuna poticajnih sredstava Republike Hrvatske.
Članak objavljen 17. studenog 2020.